Zbog seksualnog skandala u Švedskoj akademiji nema Nobela za književnost - Monitor.hr
05.05.2018. (10:30)

Kao u doba rata

Zbog seksualnog skandala u Švedskoj akademiji nema Nobela za književnost

Švedska akademija objavila je kako ove godine neće biti dodjele Nobela za književnost. Objava stiže nekoliko dana nakon što su mediji objavili vijest o tome kako je francuski fotograf Jean-Claude Arnault, suprug članice akademije, neprimjereno dirao švedsku princezu Viktoriju 2006. godine, a optužbe protiv njega dalo je još 18 žena. Također je navodno čak sedam puta bio odgovoran za curenje imena dobitnika nagrade. Zbog skandala je odstupila supruga optuženog, čelnica akademije te još nekoliko članova. Washington Post


Slične vijesti

09.10.2023. (23:00)

Evo odmah preporuke za čitanje

Još malo o ovogodišnjem dobitniku Nobela za književnost

Booksa se nakon objave da je Jon Fosse dobitnik Nobelove nagrade za književnost prisjetila recenzije njegove jedine knjige prevedene na hrvatski, Jutro i večer: Sam pripovjedni stil posvećen je tome da nam prenese raspoloženje likova, frenetičnost njihovih misli, zbunjenost intenzivnim osjećajima, uzburkanost krvotoka. U tu svrhu Fosse koristi desecima stranica duge rečenice koje napetost premještaju s vanjskih događaja na unutarnje stanje. Autor je uspio i taj nekonvencionalan i težak zadatak izvršiti s nonšalantnom elegancijom, kao da se roman drugačije ne bi ni mogao napisati, a ovdje vrijedi izdvojiti izuzetan doprinos prevoditeljice Vesne Salomonsen čiji je spretan rad omogućio čitateljima našeg jezika da se dive Fosseovom umijeću.

05.10.2023. (19:00)

Drame su opet 'in'

Norveškom piscu Jonu Fosseu Nobelova nagrada za književnost

Švedska akademija objavila je dobitnika Nobelove nagrade za književnost – to je norveški pisac Jon Fosse. Nagrađen je za “inovativne drame i prozu koje daju glas neizrecivom.” Njegov golem opus napisan na norveškom jeziku nynorsk proteže se kroz razne žanrove, od drama, romana, poezije, preko eseja i dječjih knjiga do prijevoda. Jedan je od najizvođenijih dramatičara u svijetu, ali je i sve prepoznatljiviji po proznim djelima. stoji u obrazloženju. Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu i danas je najpoznatiji norveški dramatičar nakon Hanrika Ibsena. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Na hrvatski mu je preveden roman “Jutro i večer”. HRT

08.09.2023. (22:00)

Čvršći i od Staljina

Aleksandar Solženjicin: Od gulaga do Nobelove nagrade

Stil pisanja Aleksandra Solženjicina slijedio je tradiciju klasične ruske pripovjedne proze, poglavito Tolstoja, uz nekoliko inovacija koje su karakteristične za europski modernizam. Kroz svoje likove čitateljima je dao uvid u ljudsku psihu i politički pritisak koji je podnosio tijekom boravka u logorima. Zbog privatnog pisma u kojem kritizira Staljina proveo je osam godina u zatvorima i radnim logorima, tijekom kojih je bolovao i od raka. U logorima je radio fizičke poslove poput rudarstva i zidanja te je istovremeno sudjelovao u znanstvenim istraživanjima. Nakon isteka zatvorske kazne, 1953. godine, poslan je u interni egzil u Kazahstan. U tom životnom razdoblju Solženjicin je potpuno napustio marksizam i prihvatio pravoslavnu vjeru. Arhipelag gulag spada u najbolja djela 20. stoljeća, a roman Jedan dan Ivana Denisoviča opisuje tipičan dan u životu jednog logoraša. Nakon logora živio je u Švicarskoj, Njemačkoj i SAD-u. No, kraj života dočekao je u Moskvi 2008. godine u 90. godini. Biblos

14.10.2019. (01:30)

Godina outsidera

Miljenko Jergović: Tko je zapravo nagrađen Nobelom za književnost Peteru Handkeu i Olgi Tokarczuk

“Oboje su kritični prema prevlađujućim mentalitetima, vrijednosnim sustavima i političkim tradicijama u svojim zemljama, trajno na glasu da zagađuju i pogane gnijezdo u kojem su se ispilili. Oboje su vezani za forme, mitove i narative visoke i niske (ili masovne) kulture, djeca su velikih književnih kultura i univerzalne rock kulture, s tim da Peter Handke stoji na početku, a Olga Tokarczuk na kraju jedne epohe” – Miljenko Jergović za Jutarnji.

09.10.2017. (17:23)

Vrlo dobra tema

Komentar: Bauk književnosti na arapskom jeziku

Premda Švedska akademija fingira odvažnost u odabiru, zapravo je prilično malen broj laureata koji izlaze iz ‘zone komfora’ europskih čitatelja. Kada govorimo o Nobelu, iza iluzije povezanosti sa svjetskom književnosti naročito se ističe praznina na mjestu književnosti na arapskom jeziku. Arapskim se danas služi preko 400 milijuna govornika, što ga čini petim najvećim jezikom svijeta. Ipak, samo je jedan arapski pisac dobio Nobelovu nagradu za književnost – Egipćanin Naguib Mahfouz 1988. godine, komentira Booksa. U Hrvatskoj se pak arapska književnost ne prevodi i ne objavljuje. Tek prošle godine pjesnik Adonis na Sajmu knjiga u Puli predstavio svoju prvu antologiju na hrvatskom jeziku Zrcalo sna.

21.10.2016. (11:36)

Koju posluku porati

Reakcije na Dylana: Izmaštani frontovi

Domaće i svjetske reakcije na dodjelu Nobelove nagrade za književnost Bobu Dylanu mahom su nastojale proizvesti događaj velikog kulturnog razdora ondje gdje ga nije bilo. Naslanjajući se na opreku visoka/niska kultura pokušavali su se neuspješno otvoriti odavno izlišni sukobi. Kruto i precizno objašnjenje nagrade koje je ponudila tajnica Nobelova odbora i profesorica književnosti, Sara Danius, i Dylanova šutnja bili su zapravo dovoljan komentar, komentira Bilten reakcije na Dylanova Nobela.