Sa fejsa Nenada Bakića
Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.
Nakon gostovanja u emisiji Romana Bolkovića 1 na 1 prošli tjedan (HRT), poduzetnik i filantrop Nenad Bakić proširio je svoje teze o dubokom transformacijskom utjecaju AI na tržište rada u eseju Tehnološke revolucije i AI. Velimir Šonje za Ekonomski lab raspravlja o Bakićevim tezama o dubokom utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, posebno u vezi istiskivanja bijelih ovratnika (pametniji ljudski rad), i prijedloga masovnog dioničarstva kao alternative univerzalnom osnovnom dohotku. Šonje uspoređuje Bakića s Hararijem zbog spekulacija, ali suprotstavlja i optimističnije nalaze Acemoglua te kontradiktorne prognoze MMF-a. Zaključak je skeptičan: empirijskih dokaza još je premalo, vremenski okviri su nejasni, a mogućih društvenih odgovora mnogo. Jedino sigurno – prerano je za konačne sudove, a prerano i za paniku.
Varteks se suočava vjerojatno s najtežim poslovnim periodom u svojih preko 105 godina postojanja i nije nemoguće da će i radničke plaće za travanj, koje uskoro stižu na naplatu, biti osigurane preko AORT-a. Vrijedno zemljište nekadašnjeg tekstilnog diva koje bi se dobro moglo prodati na tržištu nekretnina jedan je od razloga zbog kojeg se desetljećima lome koplja oko Varteksa. Imovina Varteksa, naime, procijenjena je na 26 milijuna eura, četiri milijuna više od trenutnih dugova kompanije. No, Varteks je samo još jedna u nizu tužnih sudbina tekstilne industrije. Nakon raspada nekadašnje Jugoslavije i rata zbilo se prvo veće restrukturiranje domaće tekstilne industrije, međutim s porastom plaća i otvaranjem tržišta Srednje i Istočne Europe s nižom cijenom rada, poslovi su se iz Hrvatske preselili u Rumunjsku, Češku, Mađarsku, Poljsku. Tako se i broj zaposlenih u tekstilnoj industriji od 1990. do 2000. godine, do kada je uglavnom dovršena privatizacija u sektoru, prepolovio. Od tada je poslovanje bilo sve teže. Preživjeli su krizu 2008. i s novim direktorom tvrtka nije krenula naprijed. Zatim ga je krenuo spašavati Nenad Bakić, s nekoliko dokapitalizacija i novim zaletom i strateškim projektima. No, pandemija 2020. je učinila svoje i 2021. godine poslovanje su završili s više od 31 milijun kuna gubitka. Faktograf
Nakon optimistične 2019., u kojoj se objavljivalo da je Varteks izvučen iz kliničke smrti (izvlačeenje iz nagomilanih dugova prodajom nekretnina, ali i dobro odrađenim kampanjama), pandemijske 2020. i 2021. su ozbiljno naštetile poslovanju i potkopale trud uložen u restrukturiranje kompanije. Pandemijske su godine ipak dobrim dijelom prekinule san o spašavanju Varteksa. Politike lockdowna, koje su ljude zatvorile u kuće i radikalno smanjile broj vjenčanja, broj poslovnih sastanaka i općenito potrebu za lijepom odjećom, zadale su težak udarac Varteksu. Uz to su i smanjeni poslovi šivanja za druge, modne brendove iz zapadne Europe. Nenad Bakić smatra kako je spašavanje Varteksa ipak izvedivo. Index
“Ovo je najveća kriza s kojom se cjelokupno čovječanstvo suočilo od Drugog svjetskog rata, a mi od Domovinskog. Mnogi me u njoj drže jednim od središnjih sudionika. Potpuno je jasno da sam većinu svojeg vremena, u zadnjih više od godinu dana, posvetio analizama i polemikama oko COVID-a. To nije samo ono što se vidi na Facebooku. Dok Gordan Lauc nije isprovocirao svoj odlazak iz Vladina Znanstvenog savjeta, bio je njegov najutjecajniji član i naravno da je on za to vrijeme od mene dobivao još analiza, koje nisu objavljene. Da, bavim se jedino koronom u posljednjih godinu dana, ali drago mi je da su ideje koje smo mi zagovarali prevladale, iako smo bili u izrazitoj manjini. Borba je bila uspješna…” – priča Nenad Bakić u “životnom” (jako dugom) intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
Poduzetnik Nenad Bakić obrušio se na portal Faktograf te je na svom Facebook profilu pozvao pratitelje na javni linč tog medijskog portala, a u temelju svega Faktografovo je označavanje objava na društvenoj mreži kao lažnih ili istinitih. Poduzetnik smatra da protiv medija treba dignuti tužbu zbog povrede prava po članku 127. Kaznenog zakona te apelira na osnivanje fonda za takve tužbe. Medijski radnici, s druge strane, smatraju kako je riječ o vršenju pritiska i cenzuri, a uz Faktograf su stale i krovne udruge HND te SNH radi zaštite medijskih djelatnik od prijetnji koje nakon objave pristižu u redakciju. Telegram
Pogledao sam 10 zemalja EU28 s najviše i najmanje cijepljenih. Ispostavilo se da svih ovih 10 s najviše, ujedno imaju i više slučajeva od ovih s najmanje?! Potpuno inverzna situacija od one koju bismo očekivali… Jedno moguće objašnjenje koje vidim su PROPUSNICE. Je li moguće da cijepljeni s propusnicama zajedno s onima koji imaju negativne testove ulaze na evente u zatvorene prostore i tako neki od njih postaju u stvari superspreaderi? U stvari koja je svrha propusnica ako i cijepljeni mogu raznositi zarazu? Facebook post. Koja prilika za nove lude teorije u komentarima – Britanci su krivi (tamo gdje oni ljetuju jak je novi val), cijepljeni su krivi jer su nonšalantni, a prenose… Antivakseri tek sad imaju razlog mrziti cijepljenje i cijepljene. Oni će stradati… 🙂
Nenad Bakić tumači da Hrvatska stoji sjajno
Na proljeće očekujem potpuno zamiranje epidemije. Tome u prilog idu sva četiri faktora. Povećava se prirodna imunost ljudi, s obzirom na to da prokuženost stanovništva vjerojatno iznosi oko 40 posto. Tu je i pozitivan utjecaj dosadašnjih Vladinih mjera za socijalno distanciranje. Dolazi i topliji dio godine. Do proljeća možemo očekivati 10 posto procijepljenosti, što nije razina koja bi značajno utjecala na obuzdavanje epidemije. Međutim, cijepljenje je počelo i u dogledno vrijeme imat ćemo procijepljen najranjiviji dio stanovništva… – priča Nenad Bakić u zanimljivom intervjuu za Novi list.