Sa fejsa Nenada Bakića
Država i lokalna samouprava od radničkih plaća uzimaju više nego ikada – na medijalnu plaću porezi i doprinosi odnose čak 38 posto ukupnog troška rada. Glavni uzrok nije uvođenje novih nameta, već činjenica da plaće rastu dok neoporezivi osobni odbitak stagnira na 600 eura. Time svaka povišica ulazi u viši porezni razred, što najviše pogađa radnike s najnižim primanjima. Poreznim škarama najviše profitiraju općine i gradovi, čiji su se prihodi od poreza na dohodak više nego udvostručili od 2021. Unatoč tome, većina lokalnih jedinica odbija smanjiti porezne stope. Nenad Bakić za Index
Nenad Bakić u podcastu LOOD ističe kako je klasično programiranje praktički završena priča jer AI i agenti u potpunosti preuzimaju pisanje koda, čime programeri postaju suvišni, dok najveću vrijednost dobivaju product manageri koji znaju definirati ciljeve. Zbog toga se prvi i najsnažniji udar događa upravo na egzaktnim i intelektualnim strukama. Ipak, veći problem leži u dubokoj filozofskoj krizi budućnosti: ako nam umjetna inteligencija donese društveno bogatstvo, ali istovremeno ostavi ljude bez posla uz državne subvencije, otvara se pitanje jesmo li slobodni stvaratelji ili ovisnici o tuđem gumbu za isključivanje.
Nenad Bakić poručuje da su tržište nekretnina i građevinarstvo u Hrvatskoj na samom vrhu ciklusa. Stanovi su precijenjeni za 16,5 % u odnosu na fundamente, no zbog snažne potražnje, akumulirane štednje i nedovoljne ponude, cijene i dalje dvoznamenkasto rastu te nema znakova preokreta. Građevinarstvo usporava zbog manjka radnika, dok su banke sve izloženije sektoru. Najveći prikriveni rizik za sustav je potencijalni rast kamatnih stopa. Pokazatelji
Hrvatska od 2001. do 2024. izgubila desetinu stanovnika te postala jedna od najstarijih nacija u Europi, pri čemu na jednog umirovljenika dolazi sve manje radno sposobnih ljudi, piše Nenad Bakić za Pokazatelje. Prirodni pad broja stanovnika prisutan je u svim županijama jer se svake godine rodi znatno manje djece nego što ih umre. Ukupan broj stanovnika ipak blago raste zahvaljujući doseljavanju iz inozemstva, pri čemu se značajno promijenila struktura doseljenika, pa tako sve veći udio radne snage dolazi iz azijskih zemalja. Najmlađi je grad Zagreb, kao i sjeverozapad Hrvatske, najstarija Šibensko-kninska. Žene rađaju nešto manje nego 2008., ali je i općenito sve manje žena. Od 1998. do 2025. umrlo je ukupno oko 360 tisuća ljudi više nego što ih se rodilo. Živi se dulje nego ikad (79,9 god), no ispod prosjeka EU.
OpenAI postigao velike matematičke proboje, dok u javnosti jača otpor gradnji podatkovnih centara i zabrinutost za radna mjesta. Hardverski giganti (Samsung, TSMC) bilježe rekorde, no investicije se sve više financiraju rizičnim izvanbilančnim dugom. Unatoč padu cijena izvođenja (Haiku 5.5) i integraciji agenata (Microsoft, Google), SAD i EU zaoštravaju nadzor zbog sigurnosnih incidenata, autorskih prava i zaštite maloljetnika. Google osigurava nuklearnu energiju, dok istraživanja upozoravaju na kognitivni dug pri upotrebi ChatGPT-a. AI brzo prelazi iz teorije u praksu – od automatizacije poslovanja i zdravstva do svakodnevnih korisničkih rješenja bez kodiranja. Nenad Bakić
Protekli tjedan obilježile su tenzije između kočenja i ubrzanja AI industrije. Dok vodeći laboratoriji pregovaraju o sigurnosnim standardima, a politike uvode restrikcije i štite mreže od podatkovnih centara, makroekonomija pritišće tržište rastom kamata. Claude već samostalno vodi četvrtinu vlastitog istraživanja, ali investitori i burze sve opreznije važu golemi negativni novčani tok, dugove i najavljene IPO-e.
Cijene stanova u Hrvatskoj početkom 2026. precijenjene su za oko 15% u odnosu na plaće, najamnine i troškove gradnje. Ipak, zahvaljujući niskim kamatnim stopama koje su nakon uvođenja eura pale ispod prosjeka eurozone, rate kredita trenutno su znatno podnošljivije nego uoči krize 2008. godine. Ovaj raskorak ne znači nužnu najavu pada cijena; visoka štednja građana, jeftini krediti i spora novogradnja mogli bi i dalje održavati pritisak na tržištu nekretnina. Nenad Bakić za Pokazatelji. Index
Mirovinska reforma nakon 25 godina pokazuje slabe rezultate jer se čak 70% građana pri odlasku u mirovinu vraća u I. stup. Razlog su loši investicijski rezultati: u ključnoj kategoriji B, gdje se nalazi 90% imovine, prosječni račun u zadnjih pet godina realno nije zaradio gotovo ništa (0,3% nakon inflacije), i to u razdoblju povijesnog rasta tržišta kapitala. Fondovi drastično zaostaju za referentnim indeksima, ali i za svjetskim primjerima poput norveškog NBIM-a, koji je u zadnjih deset godina ostvario čak 3,6 puta veći realni prinos. Nenad Bakić za Index
Glavni zaključak je jednostavan: tvoja plaća raste, ali, što se zaključuje iz teksta Nenada Bakića za Index, država trlja ruke brže od tebe. Dok se hvalimo rastom primanja, porezni ugriz je skočio na rekordnih 37% za srednju plaću. Problem je u “tihoj pljački”: plaće rastu zbog inflacije, ali porezni razredi stoje na mjestu. Rezultat? Radnici s malim plaćama nehotice postaju “bogataši” u očima porezne, dok gradonačelnici uživaju u punim proračunima bez micanja prstom. Zaključak? Dok ne dobijemo Bruto 2 na račun da sami vidimo kamo novac odlazi, bit ćemo samo nasmijana lica na grupnoj slici fiskalne gozbe.
Poduzetnik Nenad Bakić u Briefingu Jutarnjeg ističe da su nekretnine građanima danas jednako dostupne kao i prije deset godina zbog rasta plaća i pada kamata. Unatoč podacima Porezne uprave o padu transakcija, Bakić vjeruje da tržište nije usporilo, već podaci nisu u potpunosti obrađeni. Rast cijena pripisuje inflaciji, priljevu EU novca, turističkoj renti te sivoj zoni u kojoj se višak gotovine plasira u stanove. Iako dugoročno predviđa rizik zbog pada broja stanovnika, kratkoročno savjetuje kupnju na kredit jer fiksna rata, uz rastuće plaće, s vremenom postaje manji teret.