Zemljina jezgra se okreće unatrag - posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno - Monitor.hr
01.04. (19:00)

Kad ni vlastita jezgra više ne zna kamo ide

Zemljina jezgra se okreće unatrag – posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno

Znanstvenici su otkrili da se unutarnja jezgra Zemlje, golema kugla željeza i nikla, počela okretati sporije od kore i plašta, što znači da se relativno gledano vrti unatrag. Do ovog su zaključka došli analizirajući seizmičke valove potresa i nuklearnih testova. Ova promjena može utjecati na magnetsko polje, a time i na navigaciju te klimatske procese. Također sugerira da jezgra nije potpuno kruta, već se može deformirati. Iako ne donosi neposredne katastrofe, ovo otkriće potvrđuje da naš planet ostaje misteriozan i dinamičan. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Jadran se pretvara u saunu, a ribe nisu kupile ručnik

Jadran se pregrijava: termostat Mediterana u kvaru

Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

10.08. (22:00)

Algoritmi ne miruju, a mi?

AI, tehnofeudalizam i propitkivanje budućnosti društva

Grčki ekonomist i bivši ministar financija lijeve vlade, Yanis Varoufakis, u knjizi Tehnofeudalizam: Što je ubilo kapitalizam (2023.) tvrdi da više ne živimo u kapitalizmu, već u novom digitalnom feudalizmu, u kojem tehnološki giganti poput Amazona i Googlea zarađuju ne proizvodnjom, nego izvlačenjem rente putem kontrole podataka, pažnje i tržišta. Ovaj model, sve prisutniji u SAD-u, usporava inovacije, pojačava društvene razlike i slabi demokraciju, tvrdi on. Predlaže porez na digitalnu rentu, temeljni dohodak i demokratizaciju vlasništva nad platformama po uzoru na zadruge poput španjolske Mondragón. Sociolog Krešimir Žažar s FFZG objašnjava kako je umjetna inteligencija (AI) dio četvrte industrijske revolucije koja mijenja sve, od komunikacije do posla. Ističe da AI preuzima i složenije poslove, a korištenje alata poput ChatGPT-a može dovesti do “algoritamske atrofije” i smanjenja kreativnosti. Žažar ne prihvaća u potpunosti pojam tehnofeudalizma (Varoufakis), nego smatra da se radi o pojavi digitalnih monopola. Index

09.08. (15:00)

ad ti ChatGPT napiše esej, a ti zaboraviš i kako se zoveš

MIT i Stanford: AI uzrokuje pad umnih sposobnosti te čak psihički slom

Studije MIT-a i Stanforda upozoravaju da dugotrajno oslanjanje na AI, posebno kod mladih, smanjuje moždanu aktivnost, kreativnost i pamćenje. Eksperimenti su pokazali da korisnici ChatGPT-a imaju najslabije neuralne veze, a njihovi tekstovi su ponavljajući i bez originalnih ideja. AI terapijski chatboti dodatno nose rizik pogrešnih savjeta, stigmatizacije i poticanja zabluda, što može ugroziti mentalno zdravlje. Slučaj Jacoba Irwina, koji je nakon višemjesečnih razgovora s chatbotom doživio psihički slom, dodatno potvrđuje da umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku prosudbu ni empatiju. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

03.08. (19:00)

Kad Kamčatka zatrese – pola Pacifika digne se iz kreveta

Snažan potres na Kamčatki izazvao tsunami – globalna upozorenja spriječila veće žrtve

Ujutro 30. srpnja 2025. snažan potres magnitude 8,8 pogodio je istočnu obalu Kamčatke, uzrokujući tsunami koji je najteže pogodio ruske gradove poput Severo-Kurilska, ali je izazvao i evakuacije diljem Pacifika, od Japana do Havaja. Radi se o jednom od šest najjačih potresa ikad zabilježenih. Rasjed se aktivirao na površini dugoj oko 400 km, s pomacima i do 10 metara. Iako tsunami nije bio razoran kao oni iz 2004. ili 2011., sustavi ranog upozorenja funkcionirali su, a područja poput Japana, Havaja i Kalifornije bila su u stanju pripravnosti. Index

23.07. (12:00)

Normalno da mraviš kad ti je ionako sve fuj

GLP-1 lijekovi mijenjaju apetit – ali i okus: manje mesa, više brokule

Lijekovi poput Ozempica, Wegovyja i Mounjara ne djeluju samo na osjećaj gladi – mijenjaju i okus hrane. Pacijenti diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, prijavljuju da im postaju odbojni meso, jaja, pržena i slatka hrana, dok rastu preferencije za voće i povrće. Znanstvenici vjeruju da GLP-1 agonisti utječu na mozak, okusne pupoljke i sustav nagrađivanja, smanjujući emocionalnu povezanost s hranom. Studije potvrđuju pad kalorijskog unosa i promjene u prehrambenom ponašanju – što bi mogao biti ključ njihove uspješnosti u mršavljenju. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

14.07. (13:00)

Svemirski blockbuster: jedna stijena, jedan Mjesec, nula milosti

Asteroid 2024 YR4 mogao bi udariti u Mjesec 2032. godine

Asteroid 2024 YR4, promjera 60 metara, mogao bi 22. prosinca 2032. udariti u Mjesec, s vjerojatnošću od 4,3 %, pokazuju nove NASA-ine simulacije. Udar bi stvorio krater od 1 km i oslobodio energiju 430 puta jaču od bombe bačene na Hirošimu. Krhotine bi mogle izazvati meteorski pljusak vidljiv sa Zemlje te ugroziti satelite. Iako ne prijeti ljudima, događaj bi bio najjači lunarni udar u posljednjih 5000 godina. Znanstvenici razmatraju i mogućnost planetarne obrane ako se rizik poveća. To je onaj asteroid što se prvo namjerio na nas, ali izgleda da se predomislio. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

09.07. (16:00)

Iz Crvenog mora s ljubavlju – za monokulturu i ekološku paniku

Alga koja jede Jadran: Invazivna vrsta širi pipke do Biševa i Kornata

Invazivna smeđa alga Stypopodium schimperii, došljak iz Crvenog mora, u rekordnom roku prekrila je dno oko Visa i počela gušiti autohtone vrste. Bez prirodnih neprijatelja i s potencijalno otrovnim spojevima, stvara zelenu pustinju na dnu Jadrana. Znanstvenici su nemoćni, rezervati već zaraženi, a širenje prema ostatku Jadrana djeluje nezaustavljivo. Nada se svodi na čudo – ili barem na alge koje same nestanu, kao što se dogodilo s jednom drugom invazivnom vrstom. Jadran je najhladniji dio Sredozemnog mora i zbog svoje čistoće i bioraznolikosti omiljen među turistima, a ove bi alge mogle učiniti štetu i na tom području, uz gospodarstvo i već spomenute druge vrste. Index

14.06. (22:00)

Kako su tinejdžeri zamijenili joint za džoging

Kako je Island stao na kraj ovisnosti mladih o alkoholu, pušenju i lakim drogama

Krajem 1990-ih Island je prednjačio u Europi po konzumaciji alkohola, cigareta i kanabisa među mladima. Danas je na suprotnom kraju ljestvice – zahvaljujući sustavnom, znanstveno utemeljenom pristupu poznatom kao Islandski model, koji mladima nudi zdrave alternative kroz sport, umjetnost i obiteljsku povezanost. Ključ uspjeha: uključivanje cijele zajednice, stalno praćenje podataka i dostupne aktivnosti za sve. Umjesto kazni, naglasak je na podršci i kvalitetnijem okruženju. Rezultati su dramatični – ali i održivi. Model se danas širi svijetom pod nazivom Planet Youth. Index

23.05. (20:00)

Kad more procvjeta, turizam uvene

Zeleno more, crveni alarm: cvjetanje algi u Jadranu sve češće i opasnije

More uz obalu sjevernog i središnjeg Jadrana ovih je dana postalo živozelene boje zbog masovnog cvjetanja algi, vidljivog čak i iz svemira. Copernicus je objavio satelitske snimke, a znanstvenici upozoravaju na rizike za morski život, ribarstvo i turizam. Cvjetanje potiču klimatske promjene, toplije more i oborine koje donose hranjive tvari iz rijeka, osobito Poa. Fenomen je prirodan, ali sve češći i intenzivniji, a njegovo praćenje i upravljanje ključni su za zaštitu okoliša i gospodarstva. Hrvatski istraživači izlaze na teren kako bi utvrdili razmjere i posljedice. Index

19.05. (22:00)

Ne, to nije aura nego oksidativni kaos

Svjetlost iznutra: kad stanice zasjaje pod stresom

Živa bića zrače vidljivu svjetlost dok god su živa, pokazalo je jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters. Znanstvenici su otkrili da žive stanice emitiraju izuzetno slabu svjetlost (UPE) zbog djelovanja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) nastalih uslijed stresa. Eksperimenti na miševima i biljkama pokazali su da se emisija fotona smanjuje nakon smrti, potvrđujući vezu s vitalnim funkcijama. UPE se razlikuje od Kirlijanove “aure” jer je riječ o stvarnom biokemijskom fenomenu, nevidljivom golim okom. Potencijalne primjene uključuju ranu dijagnostiku bolesti i praćenje biljaka pod stresom. Index