Ženama treba više sna – i znanost to potvrđuje - Monitor.hr
Ponedjeljak (16:00)

Kad san postane luksuz, a budilica neprijatelj

Ženama treba više sna – i znanost to potvrđuje

I to do 20 minuta više – zbog složenijih moždanih funkcija, hormona i menstrualnog ciklusa. Tijekom folikularne faze spavaju bolje, dok u lutealnoj češće pate od buđenja i manjka dubokog sna. Uz biološke razlike, žene dodatno iscrpljuju društveni pritisci i neplaćeni kućanski rad. Iako vikend-spavanje pomaže, ne briše sve posljedice kroničnog umora. Stručnjaci poručuju: žene trebaju više sna – i manje osjećaja krivnje zbog toga. DW


Slične vijesti

Prekjučer (23:21)

Trajno loš san također mogući uzrok demencije

Srijeda (14:00)

Krevet kao mučilište

Trećina Europljana boluje od nesanice. Čak više od osamdeset posto Hrvata ne spava kvalitetno

Nesanica je raširen poremećaj spavanja koji uzrokuje umor, nervozu i smanjenu koncentraciju. Često traje tjednima, a stres, tihi vrtlog misli i poremećaji poput apneje pogoršavaju problem. Liječenje se ne svodi na čarobne tablete – dugoročno pomažu kognitivno-bihevioralne metode, pravilna rutina, isključivanje ekrana prije spavanja, zapisivanje briga i tehnike disanja poput 4-7-8. Krevet treba koristiti samo za spavanje, a ako nesanica traje dulje od tri tjedna, preporučuje se stručna pomoć. Cilj je razbiti strah od noći i vratiti san, energiju i kvalitetu života. HRT

25.09. (20:00)

Botoks je skup, ali spavanje je besplatno

Je li “beauty sleep” samo mit? I ne nužno, kvalitetan san je temelj zdravlja i mladolikog izgleda

Kvalitetan san ključan je za zdravlje i izgled kože. Tijekom dubokog sna tijelo potiče proizvodnju kolagena i smanjuje razinu kortizola, čime se ubrzava regeneracija i smanjuju upale. Nedostatak sna vodi suhoj koži, aknama, borama i ubrzanom starenju. Studije pokazuju da neispavani ljudi izgledaju manje privlačno i zdravije, a i sami se osjećaju nesigurnije. Ni najskuplja kozmetika ne može zamijeniti učinke redovitog i kvalitetnog odmora – san ostaje temelj ljepote i samopouzdanja. Index

07.08. (18:00)

Ako mogu oni na grani, možemo i mi na kauču

Istraživanje otkriva: orangutani koriste dnevni drijemež za nadoknadu noćnog sna

Divlji orangutani u Sumatri često ubacuju dnevne drijemeže kako bi nadoknadili manjak sna, pogotovo nakon noći ispunjenih društvenim aktivnostima (čitaj: seksom i tulumima na granama). Studija sa Sveučilišta u Zürichu potvrđuje da ovi “power napovi” služe kao biološki reset. Ni ljudi nisu drukčiji – kratki drijemeži pomažu kogniciji i zdravlju, a nekad su spavali i segmentirano. Umjesto da ih osuđujemo, trebali bismo ih prihvatiti – jer ako je dovoljno dobro za orangutana, dovoljno je i za vaš open-space ured. Igor Berecki za Bug

27.06. (09:00)

Niste gladni, samo ste nenaspavani

Noćni pohodi na hladnjak vjerojatnije uzrokovani nenaspavanošću prije nego glađu

Iza neobuzdanih noćnih pohoda na hladnjak ne stoje ni karakterna slabost ni sniženi šećer, već kompleksan neurokemijski odgovor mozga koji na gubitak sna reagira kao na opasnost od gladovanja. Kad ne spavamo dovoljno, dolazi do naglog poremećaja u ravnoteži dvaju ključnih hormona koji reguliraju apetit: grelina, hormona gladi, i leptina, hormona sitosti. Grelin ne samo da poraste već naglo skače iznad fizioloških vrijednosti, kao da tijelo pokušava zavapiti za energijom koju ne dobiva od odmora. Istovremeno se leptin – hormon koji bi trebao reći „bilo bi dosta“ – povlači u pozadinu, pa bez prethodnog upozorenja pada na nemjerljivo niske vrijednosti. Posljedica tih hormonalnih promjena nije samo osjećaj „rupe u želucu“, već i potpuni gubitak orijentacije u procjeni koliko nam hrane uopće treba. Igor Berecki za Bug

29.05. (21:00)

Što li sanjaju? Mirisno cvijeće ili možda čak pčelara?

I pčele sanjaju: mirisni REM u košnici

Znanstvenici sa Sveučilišta u Trentu otkrili su da pčele tijekom sna pokazuju moždane obrasce slične ljudskima. Fokus istraživanja bio je na dijelu mozga zaduženom za mirise, a pomoću algoritama utvrđeno je da pčele sanjaju i reproduciraju dnevna sjećanja. Ključnu ulogu ima neurotransmiter GABA. Otkriće potvrđuje da je san evolucijski duboko ukorijenjen i vitalan za pamćenje i preživljavanje, dok stresori poput pesticida mogu narušiti ovaj osjetljiv proces. Agroklub

21.05. (01:00)

Kad ti ni dodatnih 20 minuta sna ne pomogne jer si spavala s popisom obaveza u glavi

Spolne razlike u snu: žene češće pate od nesanice unatoč duljem spavanju

Žene prosječno spavaju 15–20 minuta dulje od muškaraca, no češće pate od nesanice i imaju dvostruko veći rizik od njezine pojave. Kvalitetu sna narušavaju hormonalne promjene tijekom ciklusa, trudnoće i menopauze, ali i psihosocijalni čimbenici poput stresa, anksioznosti i dnevnih obaveza. Hormonalni disbalans smanjuje duboke faze sna, a povećani kortizol otežava opuštanje. Iako više spavaju, žene se zbog isprekidanog sna i mentalnog opterećenja često osjećaju umorno tijekom dana. tportal

19.03. (18:00)

Spavajte kao beba – ili kao pregaženi tramvaj

Kvaliteta sna: važnija nego što mislite, a često zanemarena

Kvalitetan san nije samo pitanje dužine, već i pravilnog odvijanja svih stadija spavanja. Neuroznanstvenik Alen Juginović za HRT naglašava da loš san povećava rizik od srčanih bolesti, visokog tlaka i dijabetesa. Cirkadijalni ritam mijenja se s godinama, što tinejdžerima otežava rano ustajanje. Neurologinja Latica Friedrich upozorava na negativan utjecaj kofeina i alkohola – prvi nas drži budnima, a drugi narušava san unatoč prividnoj pomoći pri uspavljivanju. Sve u svemu, ako vam san nije prioritet, vaše zdravlje možda neće imati razumijevanja.

14.03. (13:00)

Oči širom zatvorene... ili ipak ne?

Zjenice ne spavaju: otkrivena njihova uloga u snu

Istraživači ETH Zürich otkrili su da se veličina zjenice mijenja tijekom sna, prateći aktivnost mozga. Suprotno ranijim pretpostavkama, mozak u snu prolazi kroz faze visoke i niske aktivacije, a te se promjene ogledaju u zjenicama. Ova otkrića mogu pomoći u dijagnostici poremećaja sna i praćenju pacijenata u komi. U budućnosti će znanstvenici istražiti kako locus coeruleus, područje u moždanom deblu, upravlja ovim procesom i kakvu ulogu zjenice imaju u regulaciji sna. Bug

14.01. (15:00)

Sanjam dan bez noćnih mora

Loša sjećanja najbolje se brišu dok spavamo

Sposobnost brisanja loših sjećanja i traumatskih uspomena mogla bi pomoći u liječenju niza različitih problema mentalnog zdravlja, a čini se da su znanstvenici otkrili način na koji bi se to moglo i učiniti: negativna sjećanja, kažu oni, mogu se izbrisati ponovnim aktiviranjem pozitivnih. Istraživanje aktivnosti mozga uz pomoć elektroencefalografije pokazalo je da aktivnost theta-pojasa u mozgu, povezana s obradom emocionalnog pamćenja, raste kao odgovor na zvučne znakove pamćenja te da je bila značajno veća kada su korišteni pozitivni znakovi. S vremenom su se ispitanici sve manje prisjećali negativnih sjećanja pomiješanih s pozitivnim. Bug