ZFF ima novi program: Horori istoka Europe
Osim što je prigodno 13. izdanje festivala premješteno u mjesec koji tradicionalno započinje susretima s vješticama i vampirima, ovogodišnji Zagreb Film Festival može se pohvaliti i novim popratnim programom po izboru Daniela Rafaelića. Horor istoka Europe, slavenska jeza, strah koji je nagnao Brama Stokera da stvori svog Drakulu, sažet je i prožet ovim filmovima koji čekaju svoju publiku da joj – ispiju krv!
Odavno filmski naučeni da se iz željezne zavjese mogu događati svakojaki užasi, ZFF je odlučio ponovno baciti pogled s druge strane kako bi vidio jesu li se užas, strava i horor stvarali i na srebrnom ekranu. Iako nikad dominantni žanr (za razliku od westerna, krimića pa čak i SF-a), istočnoeuropski horor prije svega želio je prokopati po vlastitim povijesnim, ali i suvremenim traumama. Tako Rumunji iz Ceausescuovog vremena snimaju Drakulu, Hrvati spajaju Novi val s vampirizmom, Česi se obračunavaju s nacističkim simpatizerima, a Sovjetski savez s užasom koji, prema službenim podacima, nikad nije postojao.
Dva filma u programu donose priču o vampirima, a Vlad Tepeš (1979.) u režiji Dorua Nastasea vraća najpoznatijeg od svih krvopija koji je Bramu Stokeru poslužio kao inspiracija za njegov najpoznatiji lik u njegovo prirodno stanište – Rumunjsku 15. stoljeća. Nastaseovom okrutnom Nabijaču na ZFF-ovim platnima pridružit će se i ljepuškasti zagrebački vampir Teobald Majer iz filma Krvopijci u režiji Dejana Šorka. Smješten u maglovite ulice Gornjega grada, Krvopijci donosi priču o misterioznom mladiću koji se jednog dana pojavljuje na vratima uglednog zagrebačkog psihijatra Franza Glogovca tvrdeći da je vampir iz 16. stoljeća. Glavne uloge u filmu tumače Danilo Lazović, Maro Martinović i Ksenija Marinković koja se u Krvopijcima prvi puta pojavila na filmu.
Iz Čehoslovačke stiže horor s primjesama crnog humora Kremator (Spalovač Mrtvol, 1969.) u režiji Jurja Herza. Radnja je smještena u Prag krajem 1930-ih, a prati Karela Kopfrkingla, krematora koji vjeruje da spaljujući tijela pokojnika zapravo oslobađa njihove duše. Kopfrkingl je ljubitelj tibetanske filozofije, a ujedno i simpatizer i suradnik nacista, što mu donosi brojne prilike za napredovanje. Zbog crnog humora na račun Čeha koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata surađivali s nacistima, Kremator je bunkeriran odmah nakon premijere. Unatoč tome dobio je izvrsne ocjene kritike, ušao je u mnoge antologije horor filmova i stekao brojne poklonike, među koje se ubrajaju i utjecajni stop-animatorski dvojac braća Quai.
Program uključuje i prvi sovjetski horor, Viy – duh zla (1967.), u režiji Konstantina Jeršova i Georgija Kropačjova. Priča se temelji na istoimenoj pripovjetci Nikolaja Gogolja, a prati mladog studenta teologije Komu koji se u društvu nekolicine prijatelja za praznike vraća kući te na tom putu potraži utočište u kući starice. Ubrzo, no nažalost prekasno, mladić shvati da njihova domaćica ima skrivene namjere. Poseban vizualni pečat filmu daju specijalni efekti koje potpisuje tzv. sovjetski Disney, autor animiranog filma Novi Guliver, Aleksandr Ptuško.
13. Izdanje Zagreb Film Festivala održat će se od 14. do 22. studenoga u kinima Europa i Tuškanac, MSU-u, Plesnom centru, Dokukinu KIC i Akademiji dramske umjetnosti. Festival ove godine traje jedan dan duže, glavni natjecateljski program posvećen je isključivo igranom filmu, a atraktivni popratni programi donose brojna filmska iznenađenja.
