Graf prikazuje broj stradalih u ratu na 100.000 ljudi kroz zadnjih 600 godina. Na posebnom grafu se može vidjeti period od 1940 do danas.
Povjesničar Neven Budak poručio je da je povijest „učiteljica života“, ali samo za one koji žele učiti. Kao pozitivan primjer naveo je nastanak Europske unije nakon Drugog svjetskog rata, a kao negativan ratove 1990-ih. Smatra da pozdrav „Za dom spremni“ ima isključivo ustaško značenje te da mu nije mjesto u javnom prostoru ni u Saboru. Upozorio je na porast desnog radikalizma, ali drži da je pojam „ustašizacija“ pretjeran. Kritizirao je i koncepciju izložbe o 1100 godina kraljevstva, ističući da je krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju povijesno neutemeljena. HRT
Suđenje u Rijeci napadačima na antifašistički skup, koji su tvrdili da ne znaju značenje NDH i pokliča “Za dom spremni”, otvorilo je pitanje kvalitete nastave povijesti u Hrvatskoj. Profesorica Vedrana Spajić Vrkaš upozorava na plošno, memorijsko učenje bez vrijednosne rasprave, dok “skriveni kurikulum” oblikuje stavove učenika kroz obiteljske i društvene utjecaje. Istraživanja Instituta za društvena istraživanja pokazuju skromno političko znanje maturanata te nezadovoljstvo obradom Drugog svjetskog rata u školama. Stručnjaci upozoravaju na polarizaciju društva i nedostatak jasnog obrazovnog odgovora na kontroverzne povijesne. DW
Peter Turchin, utemeljitelj kliodinamike, primjenjuje matematičke modele i velike povijesne baze podataka kako bi otkrio ponavljajuće obrasce društvene stabilnosti, kriza i nastanka carstava. Njegove teorije sekularnih ciklusa, imperiogeneze i prekomjerne proizvodnje elita nude okvir za razumijevanje kako povijesnih imperija tako i današnjih geopolitičkih i političkih napetosti. Turchin pokazuje da rat, demografija i nejednakost dugoročno oblikuju društva te da suvremene nestabilnosti u SAD-u i Europi slijede obrasce viđene mnogo puta u prošlosti. Premda ga kritiziraju za pojednostavljivanje složenih procesa u povijesti na brojke i modele, Turchin je nepobitno revolucionirao dijalog među znanostima. Pokazao je da se povijesne teorije mogu i moraju testirat. Zvonimir Šikić za Ideje.
A ranking of the most influential persons in history:
1. Muhammad
2. Isaac Newton
3. Jesus Christ
4. Buddha
5. Confucius
6. St. Paul
7. Ts'ai Lun
8. Johann Gutenberg
9. Christopher Columbus
10. Albert Einstein
11. Louis Pasteur
12. Galileo Galilei
13.…— World of Statistics (@stats_feed) December 30, 2025
Reprint memoara Vladka Mačeka i zapisa Slobodana Jovanovića koje je 2025. objavila Akademska knjiga donosi dva suprotstavljena, ali ključna pogleda na političku misao kasne Kraljevine Jugoslavije. Maček u knjizi koju je napisao u egzilu nakon Drugog svjetskog rata zastupa federalizam i liberalni legalizam, njegovo nastojanje da Sporazumom Cvetković-Maček 1939. afirmira hrvatsku političku subjektivnost oslanja se na ideju kompromisa i konstitucionalizma, uz svijest o raznolikosti jugoslavenskog prostora. dok Jovanović brani centralističko integralno jugoslavenstvo. Novo izdanje, uz stručni aparat, omogućuje reinterpretaciju međuratnih sukoba, ističe utjecaj srpskih intelektualnih elita i prikazuje kontinuitete političkih obrazaca vidljive i u kasnijim krizama. Riječ je o vrijednom doprinosu razumijevanju jugoslavenskog 20. stoljeća i njegovih dugih sjena. Glas Slavonije
U šibenskom muzeju posjetitelji sada mogu vidjeti facijalnu rekonstrukciju pučanina iz 9. stoljeća, čiji je grob pronađen 1989. u Dubravicama kod Skradina. Analiza skeleta pokazala je da je muškarac imao 31–35 godina, možda jedan od starijih u svom selu. Rekonstrukciju su izradili stručnjaci iz Hrvatske i Italije, čime su arheološkim nalazima dali ljudsko lice. Iako slični projekti postoje i drugdje u Hrvatskoj, ovakvi prikazi još su rijetki i pružaju jedinstveni pogled na prošlost. HRT
Kako se u školama predaje antifašizam? Prema istraživanju Documente, tek kao fusnota povijesti – u tri retka. Povjesničari, muzealci i aktivisti upozoravaju da je riječ o vrijednosti borbe za slobodu i ljudska prava, a ne samo o prošlosti. Vida TV donosi priču o tome što su pokazala nova istraživanja i na koji način se antifašizam ipak čuva – kroz muzejske postave, šetnje gradom i izložbe...
Nakon višemjesečnih istraživanja, dr. Emir Demir identificirao je u Istanbulu grob Huseina-kapetana Gradaščevića, vođe Velikog bosanskog ustanka iz 1831. godine. Ranije se vjerovalo da njegov nadgrobni spomenik pripada drugoj osobi. Korištenjem povijesnih fotografija, spisa Hamdije Kreševljakovića i savjeta stručnjaka, Demir je precizno locirao mjesto počinka bosanskog nacionalnog heroja. Na spomeniku stoji natpis s detaljima o Gradaščeviću i datumu smrti, 17. kolovoza 1834. godine. To otkriće bit će detaljno objavljeno u znanstvenom časopisu. Index
Prije svega bih rekla da odnos dijela hrvatskog društva prema Drugom svjetskom ratu pobija tezu o tome da smo se kao društvo okrenuli budućnosti i kako je povijest „predana“ povjesničarima da se njome bave – daleko od toga. Štoviše, čini se da je najprofitabilnije baviti se nacionalnom poviješću, pod uvjetom da svaki oblik kritike ostavite za sobom. No, smatram da je važno ne upasti u razmišljanje kako su prizori viđeni na koncertima Marka Perkovića Thompsona nešto što Hrvatsku čini potpuno posebnom, na pozitivan ili negativan način, ovisno o tome koga pitate. Treba uzeti u obzir nestabilnost svijeta u kojem živimo, sveopći osjećaj nesigurnosti i tenzija, neizvjesnu budućnost.
Sve to navodi ljude da se okreću svojim zajednicama u kojima osjećaju sigurnost i pripadnost te dijeljene vrijednosti. U Hrvatskoj se to, između ostalog, kanalizira kroz ovo čemu svjedočimo zadnjih mjeseci… Istaknula bih kako jako puno mladih ne zna da je ono što se kod nas naziva „Domovinskim ratom“ zapravo dio većeg broja ratova koji su pratili raspad Jugoslavije u devedesetima… Mlada povjesničarka Senna Šimek, iako rođena 1998. godine, i sama je u slavonskom selu u kojem je odrastala osjećala posljedice rata, za H-alter.
U više nastavaka “Povijesti” o Josifu Visarionoviču Staljinu sve se vrtjelo oko briljantnog Ozrena Žunca, čija je knjiga neobična naslova “Gutaljinščik: Pasternak, Macbeth i logika Staljinove apsolutne diktature” lani izazvala veliku pažnju knjiških sladokusaca. Odakle naslov? Pa, Lav Trocki, po uvjerenju svih, a nažalost i vlastitom, genij, jednom je kazao kako bi drug Staljin mogao biti samo gutaljinščik (čistač cipela), aludirajući na njegovo navodno nisko obrazovanje i porijeklo od oca obućara. Na opće iznenađenje, Josif Visarionovič je odgovorio da je spreman, ako to Partija od njega zatraži, otići iza prvog ugla i čistiti cipele. Povijest četvrtkom, koju možete naći na YouTubeu, nudi desetke izvrsnih emisija iz bogate riznice, pa ih prinosimo vašoj pozornosti jer vam od povijesti kojom nas mediji overdoziraju svakoga dana može biti samo zlo. Boris Rašeta za Novosti.