Žižek: U idealnom svijetu, trebali bismo početi s hapšenjem Putina, Netanyahua… i samog Trumpa - Monitor.hr
Jučer (08:00)

Demokracija? Zvuči kao sinonim za naftu

Žižek: U idealnom svijetu, trebali bismo početi s hapšenjem Putina, Netanyahua… i samog Trumpa

SAD ne zanima demokracija niti interesi narodne volje. Trump govori o neodređenom upravljanju zemljom – što znači upravljati njome dovoljno dugo da se ona u potpunosti kolonizira, kontrolirajući i eksploatirajući njezine prirodne resurse. SAD će biti „vrlo snažno uključen“ u venecuelansku naftnu industriju. Trump želi da Venecuela SAD-u vrati nacionaliziranu imovinu američkih naftnih kompanija, ali ona je najveći dio nacionalizacije provela još 1976. godine, mnogo prije Chávezove ere, dakle u vrijeme kada se smatrala „normalnom“ zapadnom demokratskom zemljom.

Sjetimo se skandalozne konfrontacije u Ovalnom uredu sa Zelenskim, kada su Trump i Vance zahtijevali od njega da izrazi zahvalnost za američku pomoć Ukrajini i da je „plati“ otvaranjem prirodnih resursa američkim kompanijama. Dakle, opet, kao u slučaju Ukrajine, oslobađate zemlju da biste je ekonomski porobili – Rusija istočni dio, SAD zapadni dio. Iako nemam nikakvih iluzija o Madurovom režimu, smatram da njegovu otmicu kao i ekonomsku i društvenu pozadinu tog čina treba bezuvjetno osuditi. Ona vraća najmračniju kriminalnu prošlost zapadnog kolonijalizma i, povrh svega, čini to pod krinkom podrške demokraciji. Slavoj Žižek za Prometej (prenosi ga i Lupiga)


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

A što ako je Trump bio samo ljubomoran na Madura?

Dežulović: Apsolutna odlučnost

Je li političko sponzorstvo nad izvozom kokaina razlog za vojne intervencije u drugim suverenim državama, otmice predsjednika i kršenje svakog pojedinačnog kanona međunarodnog prava? Naravno da nije. Bivši predsjednik Venezuele beskrupulozni je diktator koji je uz pomoć vojske i narko-kartela vladao duboko korumpiranom zemljom, gušio ljudska prava, organizirao namještene izbore, proganjao opoziciju i kontrolirao medije. Ukratko, sve što i nekadašnji predsjednik Hondurasa.

U čemu je razlika između Hondurasa i Venezuele? Odlično pitanje: Venezuela je uvjerljivo najveći svjetski rezervoar sirove nafte s kapacitetom od nevjerojatnih tri stotine milijardi barela, više od Libije, Kuvajta, Rusije i SAD-a – zajedno. Honduras, s druge strane, posjeduje rezerve “crnog zlata” u iznosu od – samo trenutak da zbrojim – dakle točno nula zarez nula barela.

Zaboravite dakle Kolumbiju i Kubu: sljedeća faza operacije “Apsolutna odlučnost” bit će munjeviti zračni napad na Washington, spektakularni helikopterski desant na travnjak Bijele kuće i otmica američkog diktatora i njegove supruge. Zbog posjedovanja oružja, ili zbog toga što uz pomoć vojske i kartela vlada duboko korumpiranom zemljom, guši ljudska prava, organizira namještene izbore, proganja opoziciju i kontrolira medije? Naravno da ne, nismo budale. Sjedinjene Države, najveći svjetski proizvođač “crnog zlata”, još uvijek imaju rezerve od sedamdeset pet milijardi barela sirove nafte. Ili, ako vam je tako lakše, sedam puta više od Kube, Kolumbije i cijele Europske unije – zajedno. Boris Dežulović za N1.

Srijeda (08:00)

Prati koeficijente

Oklada Michaela Burryja, čovjeka koji je predvidio ekonomsku krizu, na Venezuelu ponovno u fokusu

Michael Burry ponovno je privukao pozornost javnosti dugogodišnjom okladom na oporavak venezuelanske naftne industrije. Od 2020. drži dionice Valero Energyja, čije su rafinerije prilagođene preradi teške venezuelanske nafte. Moguće političke promjene i veća uloga SAD-a u Venezueli povećavaju izglede za rast marži i opskrbe. Analitičari dijele optimizam, a dionice Valera skočile su gotovo 10 %. Burry vidi prilike i u energetskim servisnim kompanijama poput Halliburtona, Schlumbergera i Baker Hughesa. Index

Utorak (15:00)

Pušu i na hladno (doslovno)

Trumpove ambicije prema Grenlandu uzdrmale NATO i Europu

Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

Utorak (14:00)

Tko je kome uzeo pumpu?

Nafta, politika i optužbe: dugi američko-venecuelanski spor

Trumpova tvrdnja da je Venezuela “ukrala američku naftu” zanemaruje stoljeće složenih odnosa. Od otkrića golemih nalazišta 1922., venezuelanska je nafta bila temelj gospodarskog rasta, ali i stranog utjecaja, ponajprije američkog i europskog. Nacionalizacije, osnivanje OPEC-a i jačanje državne kontrole postupno su mijenjali odnos snaga. Chávez i Maduro dodatno su politizirali naftni sektor, što je uz pad cijena i sankcije dovelo do kolapsa proizvodnje. Danas SAD vidi priliku za povratak, ali uz visoke troškove i političke rizike. tportal

Utorak (13:00)

Vole se miješati u susjedstvo

CIA i Latinska Amerika: povijest tajnih intervencija

Tekst analizira dugotrajnu ulogu CIA-e u Srednjoj i Južnoj Americi, od Hladnog rata do danas. Kroz svrgavanja vlada, psihološke operacije, potporu diktaturama i paravojnim skupinama, Washington je regiju tretirao kao vlastitu sigurnosnu zonu u skladu s Monroeovom doktrinom. Iako su intervencije opravdavane borbom protiv komunizma, droge ili terorizma, često su rezultirale političkom nestabilnošću, autoritarizmom i masovnim kršenjima ljudskih prava, ostavljajući duboke i trajne posljedice po demokraciju i povjerenje u SAD. tportal