A jest pticama lijepo...
50 najboljih fotografija snimljenih dronom
Dronestagram je petu godinu zaredom odabrao pobjednike natjecanja u fotografijama snimljenih dronom. Među 50 finalista ima i fotografija otoka Gaz na Brijunima. A odlične su sve.
Dronestagram je petu godinu zaredom odabrao pobjednike natjecanja u fotografijama snimljenih dronom. Među 50 finalista ima i fotografija otoka Gaz na Brijunima. A odlične su sve.
Dron je, opisuju njegovi tvorci, opremljen moćnim sustavom računalnog vida i navigacije, koji mu omogućava prepoznavanje kabela dalekovoda. Kada ih uoči, a potrebno mu je nadopunjavanje baterije, letjelica će se autonomno približiti kabelu kako bi se napunila. Tada se aktivira poseban pasivni mehanizam prihvata, koji obuhvaća kabel dalekovoda i praktički vješa letjelicu na njega. U testnom letu, zabilježenome na priloženom videu, dron mase 4,3 kilograma uspješno je letio oko dva sata, obavivši pritom pet ciklusa punjenja viseći na vodovima trofaznog dalekovoda. Nije objavljeno kako je preuzeta energija obračunata ili kako bi se takav način punjenja dronova obračunavao u praksi. Takav dron služi primarno za inspekciju istog tog dalekovoda, ali i slične zadaće za koje je potreban velik dolet. Bug
Dronovi su danas sve prisutniji, od slobodnih aktivnosti i snimanja filmova do napredne poljoprivrede i misija traganja i spašavanja. Dostave dronom za Hrvatsku poštu od dalmatinskih gradova na otoke, sustav za pošumljavanje, velika pomoć HGSS-u gdje ima neizmjeran doprinos pronalaženju unesrećenih i izgubljenih ljudi zbog pristupa nedostupnim mjestima… veliku bi primjenu mogao imati u poljoprivredi, bez obzira na to jesu li u pitanju različiti usjevi, farme ili vinogradi. U Hrvatskoj je primijećen rast broja startupova koji se bave razvojem bespilotnih sustava. To ukazuje na to da sve više mladih poduzetnika prepoznaje potencijal dronova i aktivno sudjeluje u razvoju ove industrije u Hrvatskoj. Tu je i integracija 5G tehnologije koja je pogurnula dronove u novu eru upravo takvih mogućnosti. O perspektivama dronova priča suosnivač jednog takvog startupa. Tportal
Phone was in flight mode pic.twitter.com/GsjK7gGkUa
— NO CONTEXT HUMANS (@HumansNoContext) January 5, 2024
Ovaj dron na mlazni pogon, s vertikalnim uzlijetanjem (VTOL) i slijetanjem kojim upravlja umjetna inteligencija predstavlja inovaciju u industriji bespilotnih letjelica. Djeluje kao zračni presretač koji se može vratiti u bazu ako promaši cilj ili je misija otkazana. Andurilov Roadrunner može rušiti projektile ili druge bespilotne letjelice i obavljati izviđačke misije. Anduril ga je opisao kao autonomno zračno vozilo na dvostruki mlazni pogon. Neki mediji su ga nazvali dronom ubojicom, dok su ga drugi nazvali novom kombinacijom drona, bombe i bumeranga koju pokreće AI. Revija HAK
Tri njemačka poljoprivrednika testirala su sjetvu pomoću drona, piše Agrarheute. Brojne su predrasude koje prate novu tehnologiju i još uvijek vlada nepovjerenje. Kod većine vlada strah da ovakva sjetva daje neravnomjernu distribuciju sjemena na sjetvenoj površini, nema dobrog kontakta s tlom, očekuju previsoke troškove. Sjetva dronom je obavljena za usijavanje sjemena u pšenicu prije žetve, a nakon žetve slama je ravnomjerno rasipan. U ovom slučaju slama djeluje kao malč, osigurava bolji kontakt sjemena za zemljištem i čuva vlagu. To omogućava brže i ravnomjernije nicanje. Prednost je velika ušteda vremena. Sjetva 2 ha je završena u roku od 2 minute. Obrada tla se smanjuje na minimum. Veliki je doprinos u borbi protiv suše i erozije. Jedina mana koja se pokazala tijekom rada je mali kapacitet baterije. Agroklub
Hibridni dron koji može i letjeti i roniti. Ova jedinstvena “zračno-vodena hibridna bespilotna letjelica” sposobna je, kažu njeni tvorci, za obavljanje širokog spektra zadataka. To uključuje pomoć u izgradnji objekata na moru, nadzor morskih staništa, zračna i vodena istraživanja, daljinska očitavanja i razne operacije potrage i spašavanja. Bug
Iako su u hrvatski javni prostor uletjeli tek nedavno, u engleskome se u značenju „bespilotne letjelice” drone spominje tamo od kraja drugoga svjetskog rata. Izvorno ime te (opasne!) igračke glasi unmanned aerial vehicle (skraćeno UAV), a prvi dronovi kao daljinski navođene letjelice korišteni su za vježbe gađanja topnicima brodova još ranije, u međuratnome razdoblju. U engleskome drone doslovce znači „trut, muška pčela”, a ima očitu onomatopejsku komponentu (tj. imitira zujanje truta). Drone se već od 16. st. koristi i u smislu „ljenčine”, kao i hrvatski trut. Što se naziva bespilotne letjelice tiče, i tu se vjerojatno radi o onomatopeji (zbog karakterističnoga zujanja), ali uporabu je mogla dodatno motivirati i činjenica da rani dronovi nisu nosili naoružanje pa su – baš kao i trutovi koji, za razliku od pčela, nemaju žalac – bili bespomoćni. Lingvist i profesor engleskog Saša Kresojević za Glas Podravine.
The future of agriculture requires autonomy and the SC1 brings it. With a 20-gallon payload, supercharging, and a robust safety system, the SC1 pairs brains and brawn to achieve full-filed coverage with robotic precision. pic.twitter.com/QJdbXT2128
— Guardian Agriculture (@guardian_ag) February 3, 2023
Dron Guardian SC1 se može pohvaliti spremnikom od 76 l, a dnevno može obraditi maksimalno 16 ha. Velika bespilotna letjelica za tretiranje poljoprivrednih usjeva je proizvod američke tvrtke Guardian Agriculture koja je pokrenula posao 2017. godine. Sada je dostupan za prednarudžbe na američkom tržištu, a planiraju do kraja ove godine isporučiti 500 komada. Našao je svoju primjenu u zaštiti vinograda, voćnjaka, ratarskih kultura, posebno kukuruza i povrća. Agroklub
Osim što mogu biti vrlo korisni u različitim djelatnostima, na nabavku dronova odlučuju se i obični građani budući da se ovom atraktivnom stvarčicom mogu napraviti fantastične fotografije i snimke. Međutim, da bi koristili dron, potrebno se pridržavati određenih uputa. Lider