• Slične vijesti

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    10.09.2018. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    10.09.2018. (14:30)

    Banke pooštrile uvjete: Za 7.000 kuna plaće može se dobiti 50.000 eura kredita

    Država je izmjenom Ovršnog zakona država povećala iznos plaće koja je zaštićena od ovrhe pa će kupci nekretnina, uključujući one koje subvencionira država, teže doći do kredita. Npr. bračni par koji zajedno ima 8.000 kuna mjesečnih prihoda do ove je godine mogao imati mjesečnu ratu kredita oko 3 tisuće kuna – dostatnu da pokrije 56 tisuća eura duga na 15 godina ili 85 tisuća eura na 30 godina. Od siječnja 2018. njihova rata ne smije biti veća od 1.860 kuna – za što se mogu zadužiti 36 tisuća eura na 15 godina ili 60 tisuća eura na 30 godina.

    18.01.2018. (22:35)

    Tri frtalja kruha

    Banke sve teže daju kredite građanima – ne mogu ovršiti cijelu plaću

    Poslovne banke od početka ove godine češće odbijaju klijente koji traže kredit, a HNB objašnjava da je prošle godine promijenjen Ovršni zakon u korist dužnika pa se, u slučaju poteškoća s otplatom, građanima s plaćom manjom od prosjeka (5.960 kuna) ne može više ovršiti tri četvrtine plaće, nego jedna četvrtina. Novom listu iz poslovnih banaka potvrđuju da će se primjenom novih zakonskih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće. Računica je npr. da ako je plaća nekome 5.200 kuna, zaštićeni dio je 3.900 kuna, a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 1.300 kuna itd.

    29.11.2017. (12:22)

    Jedna cigla besplatno

    Pojeftinili stambeni krediti, niže rate u veljači

    U trećem tromjesečju za između 0,07 i 0,16 postotnih bodova pala je Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS), koju dio banaka u Hrvatskoj koristi kao promjenjiv parametar na postojeće i nove kredite građanima. NRS je pao u prosjeku za 0,07 do 0,10 postotnih bodova za kune i za 0,13 do 0,16 za eure u odnosu na prethodno tromjesečje. Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS najnovija promjena bit će vidljiva na anuitetima koji dospijevaju u veljači iduće godine. T-Portal

    06.10.2017. (20:49)

    Kazna za aljkavost

    Europski sud za ljudska prava kaznio Hrvatsku zbog nelogične odluke Vrhovnog suda

    Neugodna presuda stigla je Hrvatskoj danas s suda u Strasbourgu. U postupku protiv države gospodin Branko Glavak iz Donjeg Miholjca dokazao je kako mu je Vrhovni sud Republike Hrvatske, dakle najviše sudsko tijelo u državi, prekršio osnovno pravo na pošteno suđenje. U istom slučaju – zahtjevu gospodina Glavaka za obnovom postupka koji se ticao ostavštine njegovog oca – donijete su dvije potpuno suprotne odluke. Jednom mu je zahtjev za revizijom procesa prihvaćen, da bi drugi put taj njegov zahtjev Vrhovni sud RH odbio, i to bez ikakvog posebnog obrazloženja, piše Telegram.

    27.09.2017. (06:04)

    100 posto

    HNB objavio listu svih kredita

    HNB je napravio usporednu listu svih kredita koje nude banke u Hrvatskoj (ovdje lista). Pregled ponude banaka je po svim glavnim kreditima, pa po bankama, a može se pretraživati po različitim kriterijima. Guverner je najavio da će HNB na proljeće objaviti i pregled naknada koje banke naplaćuju za svoje pojedine poslove, prvenstveno u platnom prometu. HRT

    26.09.2017. (17:02)

    Promjenjivo vrijeme

    HNB bankama: Ponudite klijentima fiksne kamatne stope, bez naknade

    Oko 90% kredita kućanstava nezaštićeno je od valutnog rizika, 67% kredita imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu, s kako bi smanjio kamatne rizike HNB je objavio šest preporuka bankama:
    1. da što prije u pisanom obliku klijentima ponude ugovaranje fiksne kamatne stope
    2. da im pritom daju usporedne otplatne planove kako bi stekli jasan uvid
    3. da ne zaračunavaju naknade pri izmjeni tih ugovora
    4. da ne naplaćuju naknadu za prijevremene otplate kredita
    5. da pri izmjeni ugovora ponude visinu kamatne stope sukladnu onoj koju trenutačno nude, koja bitno ne odstupa od prosječne kamatne stope na tržištu
    6. da za potrebe odobravanja novih kredita prošire ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama te da pri ugovaranju takvih kredita ne ugovaraju naknadu za prijevremenu otplatu kredita. HRT

    14.09.2017. (07:53)

    Opekli se već jednom

    Krediti u Hrvatskoj nikad jeftiniji, ali velike potražnje – nema

    Krediti u Hrvatskoj trenutačno su najpovoljniji u dva posljednja desetljeća, jer kamate nikad nisu bile niže. Banke trenutačno odobravaju nove stambene kredite uz prosječne kamate od 4,16 posto, što je upola jefitnije nego prije 15 godina, a i 2012 su se krediti odobravali uz više od 6% kamata. Razdoblje niskih kamata može potrajati sljedećih godinu dana do dvije, procijenila je Hrvatska udruga banaka. Unatoč jeftinijim kreditima velike potražnje nema, ni među građanima ni među poduzećima, piše Novi list.

  • Slične vijesti

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    28.12.2018. (10:00)

    Hrvati dižu ogromne kredite s visokim kamatama na duge rokove, guverner zabrinut

    Iscrpnije...
    06.12.2018. (11:51)

    14 mjeseci zaredom hrvatski građani dižu sve više kredita – trenutno dužni 123,5 milijardi kuna

    Iscrpnije...
    17.10.2018. (18:00)

    Splitski sud zbog preplaćenih kamata odlučio u korist tužitelja, banka mu mora vratiti 50 tisuća kuna uz zatezne kamate

    Iscrpnije...
    10.09.2018. (15:31)

    Europska svevišnja banka

    Završava razdoblje jeftinog kapitala u EU – na ljeto 2019. rastu kamate

    Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji

    10.09.2018. (14:30)

    Banke pooštrile uvjete: Za 7.000 kuna plaće može se dobiti 50.000 eura kredita

    Država je izmjenom Ovršnog zakona država povećala iznos plaće koja je zaštićena od ovrhe pa će kupci nekretnina, uključujući one koje subvencionira država, teže doći do kredita. Npr. bračni par koji zajedno ima 8.000 kuna mjesečnih prihoda do ove je godine mogao imati mjesečnu ratu kredita oko 3 tisuće kuna – dostatnu da pokrije 56 tisuća eura duga na 15 godina ili 85 tisuća eura na 30 godina. Od siječnja 2018. njihova rata ne smije biti veća od 1.860 kuna – za što se mogu zadužiti 36 tisuća eura na 15 godina ili 60 tisuća eura na 30 godina.

    18.01.2018. (22:35)

    Tri frtalja kruha

    Banke sve teže daju kredite građanima – ne mogu ovršiti cijelu plaću

    Poslovne banke od početka ove godine češće odbijaju klijente koji traže kredit, a HNB objašnjava da je prošle godine promijenjen Ovršni zakon u korist dužnika pa se, u slučaju poteškoća s otplatom, građanima s plaćom manjom od prosjeka (5.960 kuna) ne može više ovršiti tri četvrtine plaće, nego jedna četvrtina. Novom listu iz poslovnih banaka potvrđuju da će se primjenom novih zakonskih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće. Računica je npr. da ako je plaća nekome 5.200 kuna, zaštićeni dio je 3.900 kuna, a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 1.300 kuna itd.

    29.11.2017. (12:22)

    Jedna cigla besplatno

    Pojeftinili stambeni krediti, niže rate u veljači

    U trećem tromjesečju za između 0,07 i 0,16 postotnih bodova pala je Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS), koju dio banaka u Hrvatskoj koristi kao promjenjiv parametar na postojeće i nove kredite građanima. NRS je pao u prosjeku za 0,07 do 0,10 postotnih bodova za kune i za 0,13 do 0,16 za eure u odnosu na prethodno tromjesečje. Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS najnovija promjena bit će vidljiva na anuitetima koji dospijevaju u veljači iduće godine. T-Portal