Lubenice stižu iz Makedonije, a grožđe iz BiH - Monitor.hr
25.08.2017. (15:15)

Slatki naš uvoz

Lubenice stižu iz Makedonije, a grožđe iz BiH

U 2016. godini u Hrvatsku je s teritorija trećih zemalja ušlo 45.708 tona voća i 41.774 tone povrća. Nakon egipatskoga, uvezli smo najviše bosanskog mladog krumpira (1000 tona), 1171 tona krastavaca te 424 tone grožđa. Iz Srbije nam je stiglo 1700 tona crvenog luka i mrkve, 1500 tona slatkih paprika, 1400 tona graha, 1200 tona graška, 699 tona mahunastog povrća, 1480 tona šljiva. Iz Makedonije Hrvatska uvozi najviše slatkih paprika – više od 3300 tona, te lubenica – 1258 tona. Zanimljivo je da čak polovinu ukupno uvezenog voća iz trećih zemalja čine banane iz Ekvadora, 22.612 tona. Slobodna


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Vrijeme je da napravim svoj vrt

Cijene na tržnicama: Brokula je lani bila 70 centi, danas je 4 eura

Nakon što se Hrvatska nekoliko dana grijala na ljetnim temperaturama usred proljeća i nakon što se temperatura preko noći snizila na sedam stupnjeva, temperaturne skokove su najviše osjetile povrtne kulture. Inflacija, cijene goriva i gnojiva, klimatske promjene – sve to utječe na cijene voća i povrća na tržnicama. Tako smo brokulu lani kupovali za 70 centi, a danas je 4 eura. Blitva je također četiri eura, a bila je 10 do 12 kuna (cca. 1,5 eura), ističu prodavači na Zadarskoj tržnici. (Tportal)

Subota (00:00)

Za doručak voćna salata, uz ručak salata s povrćem s popisa, i dogurat ću do stote

Deset najboljih voća i povrća za dugovječnost

Na to kako starimo utječu genetika, okoliš, stres, pušenje i prehrana. Neki su čimbenici izvan naše kontrole, ali možemo se usredotočiti na hranu i piće kako bismo poboljšali svoju dugovječnost. Donosimo popis voća i povrća za koje stručnjaci ističu da dokazano mogu usporiti starenje i poboljšati ukupnu dugovječnost:
1. Crveni kupus, za koji stručnjaci kažu da je jedno od najboljeg povrća za dugovječnost.
2. Gljive, koje su izvor antioksidansa koji pomažu u zaštiti stanica od oštećenja i smanjuju upalu.
3. Borovnice, koje su na glasu kao superhrana mogu poboljšati zdravlje.
4. Brokula, puna vlakana, vitamina i željeza smanjuje rizik od kroničnih bolesti srca i raka.
5. Cikla, kao riznica hranjivih tvari, daje zaštitu od oksidativnog stresa i kroničnih bolesti.
6. Mango, koji je prepun vitamina koji igraju ključnu ulogu u funkciji imunološkog sustava i zdravlju kože može doprinijeti očuvanju zdravlja.
7. Avokado je bogat vlaknima i može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti i poboljšati zdravlje crijeva. Osim toga, pomaže u smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove, Alzheimerove i demencije.
8. Špinat može pomoći u snižavanju krvnog tlaka zbog viših razina kalija. Svakodnevno jedenje špinata pomaže u povećanju razine luteina, što može izravno pomoći u smanjenju rizika od makularne degeneracije – stanja očiju povezanog sa starenjem.
9. Kelj sa svojim hranjivim tvarima također pomaže u zdravom starenju.
10. Jagode pomažu kod područja kognitivnog pada povezanog sa starenjem, poput pamćenja, a jagoda u prahu može poboljšati pamćenje i simptome depresije kod nekih sredovječnih muškaraca i žena. (N1)

21.03. (13:00)

Ništa, dobro oprati i valjda bude ok

Najviše kontaminiranog voća i povrća došlo iz Turske, pitanje je koliko takve hrane stoji na policama

Voće i povrće tretirano štetnim pesticidima uglavnom je bilo zaustavljano već na hrvatskoj granici, ali neki su se proizvodi ipak probili do polica dućana. Ostaje vječno pitanje koliko je takvih proizvoda prošlo ispod radara, odnosno da uopće nije otkriveno. Oko 30 pošiljki voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu ove godine i lani bilo je kontaminirano štetnim i kancerogenim kemikalijama. Prema broju pošiljki kontaminiranog voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu uvjerljivo prednjači Turska, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, u tri je navrata štetan i zabranjen pesticid otkriven u hrvatskim mandarinama, a iz Albanije su sporne bile dvije pošiljke rajčice i mladog luka. Tu su još i kontaminirane pošiljke iz Egipta, Brazila, Pakistana, Indije, Poljske, Kine i Nizozemske. Danica

26.02. (13:00)

Imajte svog vlastitog vrtnog europskog predstavnika

Uzgoj povrća u tzv. “lazanja vrtu”

Naziv je dobila po tome što se u kreiranju ovakvog vrta koriste slojevi različitih materijala kao što su trava, lišće, piljevina, slama, kompost, biljni ostaci, stajnjak, karton, novine. Razlikuju se od običnih povišenih gredica koje imaju strukturu s okvirom od greda, cigala, kamenja i sl. te u kojima se najčešće koristi mješavina vrtnog tla i komposta. Za izradu vlastitog lazanja vrta potrebno je pronaći pogodnu lokaciju na suncu ili polusjeni, zatim slaganja sloj po sloj, zatim treba ga obilno zalijevati i pričekati nekoliko tjedana, ako ne i mjeseci da materijali stvore plodno tlo. Možete uzgajati korjenasto povrće kao što su mrkva, peršin, cikla, rotkva i sl. Također, odlično je i za lisnato, dakle blitvu, salate, špinat, lisnati kelj… Agroklub

07.08.2021. (16:00)

Meso jeftinije od salate

Skočila cijena mahuna, sad su skuplje i od mesa

Dugotrajna suša i visoke temperature opustošile su povrtnjake diljem Hrvatske, a nekog povrća je tako malo da su mu cijene otišle u nebo. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva upozoravaju kako mahuna i graška nisu uspjeli uzgojiti ni za vlastite potrebe, a kamoli prodaju na tržnici, donosi HRT. Domaće, sveježe mahune su zato ovoga ljeta pravi hit na tržnici, kilogram stoji 30 kuna. Skuplje su i od piletine, što su primijetili i kupci na tržnici. Danica

02.02.2021. (09:41)

Rajčice (iz trgovine) više nemaju okus jer su izgubile jedan gen, a izgubile su ga zbog selekcije vrsta rajčica

13.11.2019. (09:00)

Ljudi koji imaju dvije inačice gena TAS2R38 ne vole povrće; nekad nas je taj gen štitio od otrovne hrane

30.07.2019. (11:30)

Trebamo se praviti glupi i ludi

Bezobrazne cijene na tržnicama – mahune 40 kuna, peršin 50, češnjak 70…

Kilogram rajčica 20 kuna, paprika je 25 kuna, krastavci, kelj i crveni luk 15, mahune u Zagrebu, Rijeci i Rovinju 40 kuna, kilogram peršina u Splitu je 50 kuna, češnjaka na području Istre 70. Točno je da nekog povrća ima manje zbog vremenskih neprilika (ne i crvenog luka, npr.), no proizvođači tvrde da su cijene u trgovinama nekorektne. Večernji