• 11.04.2018. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise



  • Slične vijesti

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

    08.11.2018. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11.2018. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11.2018. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    09.09.2018. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    24.05.2018. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    17.01.2018. (18:30)

    Bez čarapica

    Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

    Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem studenoga prošle godine iznosili su 271,8 milijardi kuna, što je 2,6% više nego godinu dana prije, navodi se u analizi RBA. Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8%. Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3% više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6%. Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6% ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42% pripadalo nefinancijskim društvima. T-Portal

    28.11.2017. (10:20)

    Veći dug kao uspjeh

    Katastrofa "štednje" ili kako je Grčka ponovno postala uspješna

    U protekle četiri godine Sirizine vlasti, “ljevica” je uspješno srezala prosječne prihode grčkog kućanstva za čak trećinu. Takav frontalni napad godinama je opravdavan nužnom i hitnom potrebom da se smanji grčki javni dug, u što su nas jednoglasno uvjeravali mediji i stručnjaci. Jedan mandat kasnije, 33% siromašniji Grci bez sumnje iznenađeno dočekuju informacije da se taj dug u navedenom periodu zapravo znatno povećao. Iako ima veći državni dug nego ranije, Grčka je sada odjednom prema mjerilima vjerovnika postala uspješna, jer su joj stanovnici dramatično osiromašili. Bilten

    07.11.2017. (07:32)

    Na sigurnom

    Građani i dalje novac radije stavljaju na ‘tekući’ nego u oročenje

    Hrvatski građani zbog niskih kamata i dalje radije drže novac na tekućim i žiro-računima nego na štednji. Statistika pokazuje da su ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna iznosili 274,1 milijardu kuna, što je 3,5% više u odnosu na lanjski rujan, kao i 0,7% ili dvije milijarde kuna više nego krajem kolovoza. Depozitni je novac krajem rujna iznosio gotovo 70 milijardi kuna, što je 24% više nego u istom lanjskom mjesecu. Poslovni

  • Slične vijesti

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

    08.11.2018. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11.2018. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11.2018. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    09.09.2018. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    28.05.2018. (09:35)

    Kontroliranje osobnih prihoda i četiri opća načela ulaganja

    Iscrpnije...
    24.05.2018. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    17.01.2018. (18:30)

    Bez čarapica

    Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

    Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem studenoga prošle godine iznosili su 271,8 milijardi kuna, što je 2,6% više nego godinu dana prije, navodi se u analizi RBA. Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8%. Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3% više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6%. Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6% ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42% pripadalo nefinancijskim društvima. T-Portal

    28.11.2017. (10:20)

    Veći dug kao uspjeh

    Katastrofa "štednje" ili kako je Grčka ponovno postala uspješna

    U protekle četiri godine Sirizine vlasti, “ljevica” je uspješno srezala prosječne prihode grčkog kućanstva za čak trećinu. Takav frontalni napad godinama je opravdavan nužnom i hitnom potrebom da se smanji grčki javni dug, u što su nas jednoglasno uvjeravali mediji i stručnjaci. Jedan mandat kasnije, 33% siromašniji Grci bez sumnje iznenađeno dočekuju informacije da se taj dug u navedenom periodu zapravo znatno povećao. Iako ima veći državni dug nego ranije, Grčka je sada odjednom prema mjerilima vjerovnika postala uspješna, jer su joj stanovnici dramatično osiromašili. Bilten