12.01.2020. (12:00)
Uoči konferencije CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE), ističe zabrinjavajuće rezultate. Naime, prema analizi BPIE, očekivani ciljevi nisu ostvareni, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razlike su posebno izražene u CEE regiji, gdje je jaz učinkovitosti energetskog sustava dvostruko veći nego u EU. Potrebne su snažne političke odluke i financijski okviri za ubrzanje dekarbonizacije zgrada. Hrvatska se suočava s izazovom, ali i prilikom za implementaciju održivih politika i tehnologija kako bi ubrzala proces dekarbonizacije zgrada. (Zgradonačelnik)
Dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada konačno je tu! Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je novi prijedlog zakona koji je u javnom savjetovanju do 20.03.2023. Tin Bašić, suvlasnik platforme Zgradonačelnik.hr je u razgovoru za tv podcast Poslovnog pozdravio budući zakon, ukratko pojasnivši koje su novosti: svaka će zgrada morati osnovati Zajednicu suvlasnika i morat će se registrirati, čime će zgrada postati pravni entitet. Definiraju se određene stavke poput hitnih popravaka, nužnih mjera, investicijskog održavanja, kao i propisanog modela Kućnog reda, koji će imati fiksni i varijabilni dio. Nepridržavanje određenih stavki ujedno znače i kazne.
Kad je kod nas 2012. godine uvedena obveza individualizacije raspodjele troškova za utrošenu toplinsku energiju u višestambenim zgradama s centralnim grijanjem, kako to često biva, propisi su osmišljeni traljavo, implementacija je bila još gora, a kontrola nikakva. Zbog toga su se brzo u praksi pokazali problemi radi kojih su mnogi građani još danas revoltirani. U starijim članicama Unije upravitelji zgrada, koji su u pravilu zaduženi za raspodjelu svih zajedničkih troškova suvlasničke zajednice pa tako i onih za grijanje, zahvaljujući daljinskom očitavanju razdjelnika imaju stalan uvid u potrošnju svakog pojedinog suvlasnika/vlasnika.
Problem nastane kad toplinari i neki sudski vještaci kažu da ‘to što se netko izdvojio iz zajedničkog plaćanja ili ima zatvorene radijatore ne znači da se ne grije na zajednički sustav’. Svaki korisnik zajedničkog sustava grijanja u pravilu ima posve osobnu ideju o temperaturi koja njemu znači ‘topli stan’, a da ne govorimo o različitim financijskim moćima pojedinaca. Ono što je nekomu puno, drugomu može biti bagatela, a takve su razlike uvijek izvor sukoba. Zgradonačelnik
Najduži građevinski kompleks u Europi jedna je od iznimaka, jer nije napravljen kako bi ljudi u njemu stanovali. Proru, gigantski hotel na otoku Rügen, na sjeveroistoku Njemačke, izgradili su nacisti kao ljetovalište za radnike. Zatim, tu je zloglasna umobolnica, otvorena 1899. u Corku u Irskoj, zatvorena je 2002. i ostavljena da propadne. Impozantna zgrada duga 1600 metara među lokalnim stanovništvom i dalje izaziva jezu. Corviale na periferiji Rima je pak najduža zgrada izgrađena bez prekida u konstrukciji, kao i najduža s dvije paralelne konstrukcije koje idu cijelom duljinom. Na popisu su još beogradski Blok 21 i zagrebačka Mamutica. Index
Ten Buildings in the United States That Look Like They Stepped Out of Europe
A Thread 🧵 pic.twitter.com/95I5CaYx94— Iconic Settings (@IconicSettings) December 15, 2023
Odnos između upravitelja i suvlasnika često je napet. Svaka strana ima viđenje i svoj stav o određenom problemu ili koraku. Upravitelji bi voljeli da imaju veće ovlasti i da su suvlasnici aktivniji, a suvlasnici bi voljeli da upravitelji ‘riješe problem jučer’. No, to nažalost nije tako. Sve je za početak definirano ugovorima. Jednostavan odgovor bi bio ništa ne smije napraviti bez suglasnosti, upute ili naloga suvlasnika ako bi se striktno vodili zakonskim odedbama. Ono što upravitelj može napraviti na svoju ruku je recimo ako postoji potreba za saniranjem, poboljšicom ili slično, to ‘staviti’ suvlasnicima na pažnju, inicirati pokretanje ‘priče’ oko tog određenog problema, prikupiti saominicijativno neobvezujuće ponude, predložiti suvlasnicima eventualno povećanje pričuve da bi se taj određeni posao mogao servisirati i slično. Zgradonačelnik
Prema provedenoj anketi o kvaliteti stanovanja i zadovoljstvu životom u odabranim stambenim naseljima u četiri Hrvatska grada u prošloj godini u usporedbi sa Slovenijom. Jedini elementi koji su bolje ocijenjeni u Hrvatskoj su kvaliteta izgradnje za oba tipa naselja (stara i nova) te energetska učinkovitost u slučaju novih naselja. Uspoređujući dva tipa naselja, za obje države općenito vrijedi da su stanari novih naselja, ako ne jednako zadovoljni, onda zadovoljniji pojedinačnim obilježjima svojih zgrada od stanara starih naselja. Na razini Hrvatske, u oba tipa naselja među najbolje ocijenjenim elementima bili su kvaliteta izgradnje i ukupno zadovoljstvo zgradom. Zgradonačelnik
Općenito govoreći, stanje u zgradama je solidno, iako ima dobrih i loših primjera. Financije su najvažnije, a što dokazuje i činjenica koliko se zgrada htjelo prijaviti na lanjski javni poziv za energetsku obnovu. Najveći je problem pronaći izvođače radova, a izazovi su i nezainteresiranost suvlasnika za sudjelovanju u rješavanju problema. Npr. krov curi i stvara probleme stanarima gornjeg kata, a onoga tko živi u prizemlju to ne zanima. Potrebno je raditi na svijesti suvlasnika, donosi Zgradonačelnik.
Suvlasnici imaju mogućnost na česticama svoje zgrade postaviti paketomat i od toga svakoga mjeseca dobiti određeni novac u pričuvu. Razne tvrtke suvlasnicima nude mogućnost postavljanja paketomata pored njihovih zgrada. No, cijene naknada variraju s obzirom na lokaciju. Postoji nekoliko osnovnih uvjeta: potreban je prostor površine barem 2×1 metar, mogućnost priključka na električnu energiju, suglasnost većine suvlasnika. Na račun pričuve svakoga mjeseca dolazi ugovoreni iznos, a postavljanje i održavanje paketomata radi pružatelj usluge. Zgradonačelnik