Što upravitelj zgrade smije napraviti na 'svoju ruku'? - Monitor.hr
28.11.2023. (22:00)

Za početak, ono za što ga se i plaća

Što upravitelj zgrade smije napraviti na ‘svoju ruku’?

Odnos između upravitelja i suvlasnika često je napet. Svaka strana ima viđenje i svoj stav o određenom problemu ili koraku. Upravitelji bi voljeli da imaju veće ovlasti i da su suvlasnici aktivniji, a suvlasnici bi voljeli da upravitelji ‘riješe problem jučer’. No, to nažalost nije tako. Sve je za početak definirano ugovorima. Jednostavan odgovor bi bio ništa ne smije napraviti bez suglasnosti, upute ili naloga suvlasnika ako bi se striktno vodili zakonskim odedbama. Ono što upravitelj može napraviti na svoju ruku je recimo ako postoji potreba za saniranjem, poboljšicom ili slično, to ‘staviti’ suvlasnicima na pažnju, inicirati pokretanje ‘priče’ oko tog određenog problema, prikupiti saominicijativno neobvezujuće ponude, predložiti suvlasnicima eventualno povećanje pričuve da bi se taj određeni posao mogao servisirati i slično.  Zgradonačelnik


Slične vijesti

Jučer (10:00)

Neka nam Istra blista

Najskuplje nekretnine u Općini Bale u Istri: Prosječna cijena kvadrata za 15 stanova iznosi 4839 eura

Porezna uprava lani je zabilježila gotovo 29 tisuća kupoprodaja stanova, što je pad od 6,9 posto u odnosu na godinu prije. U 2023. je prosječna cijena novogradnje dostigla 2.250 eura po kvadratu, dok je u Zagrebu dostigla i 2.700, navodi DZS, a prenosi HRT. Najskuplji stambeni kvadrati u zemlji prodani su lani u općini Bale. Mjestašce je to od samo 1.300 stanovnika, no radi se o idealnom mjestu za mlade obitelji, investitore i strance. Za razliku od drugih primjera, u Balama se građevinske dozvole izdaju u tek nekoliko dana. Općina se može pohvaliti efikasnom birokracijom i odličnom lokacijom. Starogradska jezgra uskoro ide u obnovu, no u Balama nema apartmanizacije i pretjerane gradnje, dok je broj turističkih ležaja smanjen s deseti tisuća na četiri tisuće. Tportal

Prekjučer (12:00)

Cijena parkinga

Kupili garažu u centru Zagrebu za cijenu dvosobnog stana u Zaprešiću

To se čini suludo, ali s obzirom na potražnju koja je trenutačno za ovakvom prestižnom lokacijom visoka, naravno da i cijena ide gore. Ljudi koji kupuju, ne mogu reći da ne pitaju za cijenu, ali manje gledaju nego netko drugi, kaže za RTL vlasnik jedne agencije za nekretnine. Parkiranje i nedostatak parkirališnih mjesta već dulje je vrijeme jedan od gorućih problema u većim gradovima. Sve je to posljedica urbanističkog kaosa, kažu u Društvu arhitekata. U posljednjih 50 godina upravlja se gradovima bez ikakvog plana, a posljedice sada dolaze na naplatu.

12.04. (13:00)

Taman za sobicu ili garažu

Prosječni građanin s prosječnom plaćom ne može unajmiti prosječan stan jer prelazi (najmanje) 70 posto plaće

Maksimalna rata ili anuitet kredita građanina može biti jednu četvrtinu odnosno jednu trećinu njegove neto plaće, ovisno o tome je li plaća niža ili viša od prosječne. To bi značilo (ako uzmemo najveće zaduženje od trećine plaće) da je maksimalno mjesečno zaduženje prosječne osobe 383 eura. Ako uzmemo gore navedene cijene kvadrata, uz kredit od 30 godina, za prosječni stan od 60 metara četvornih, govorimo o kreditu od 133.140 eura. Mjesečna rata je oko 642 eura. Zaključak je prilično jasan, ali ćemo ga naglasiti – prosječni građanin Hrvatske nije kreditno sposoban kupiti stan. Stoga ako se stan ne može kupiti, mora se u najam. I sada je nastao ogroman problem i u skladu sa svime navedenim, jasno je da su oči javnosti uprte u temu najma stana. Poslovni

11.04. (09:00)

Nema krize za superbogate

Tržište ekskluzivnih nekretnina u Hrvatskoj je u procvatu, grade se luksuzni resorti s vilama, a u prodaji je i sve više vila vrjednijih od milijun eura

Tako oni dubljeg džepa u ponudi mogu pronaći raskošne vile čija se vrijednost penje iznad milijun eura, ili čak od pet do deset milijuna eura. Kombinacija vrhunske lokacije, originalna arhitektura, dizajnerski namještaj i potpuna privatnost recept su za postizanje dojma ekskluzivnosti. Neke od najluksuznijih nekretnina koje se trenutno prodaju na Jadranu su Villa T Dubrovnik od 500 kvadrata stambenog prostora u blizini povijesne jezgre. Villa T ima bazen s pogledom na Stari Grad i Lokrum. Uz vanjski, vila ima i unutarnji bazen, jacuzzi i saunu, a proteže se na pet etaža povezanih liftom. Noćenje u vili u sezoni iznosi preko četiri tisuće eura. U Istri, dvije vile iz luksuznog kompleksa Villa Istra su na prodaju po cijenama od 1,12 i 1,6 milijuna eura. Noćenje u modernoj palači Palazzo Vimbula u dubrovačkom Rožatu, u sezoni ćete platiti preko 2.000 eura, a želite li vilu imati samo za sebe, cijena joj je 2,25 milijuna eura. Na Čiovu se gradi privatni resort s tri jedinstvene vile, a cijene se kreću od 1,4 milijuna eura. (Forbes)

10.04. (19:00)

Nitko ne želi živjeti na selu

Vizek: Ovo zvoni na uzbunu – u Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje

Nepriuštivo stanovanje već je dulje vrijeme ne samo hrvatski, već i globalni problem, kojem se za sada ne nazire neko trajno rješenje. Problem je toliko velik, a usudila bih se reći i društveno i ekonomski opasan, da čak i da se provedu predložene predizborne mjere svih političkih stranaka koje se odnose na priuštivost stanovanja – nije izvjesno da bi bio riješen. Raste i broj stanova i obiteljskih kuća koji se koriste u poslovne umjesto u stambene svrhe. Niti jedan program nije dovoljno ambiciozan i sveobuhvatan da adekvatno adresira činjenicu da gotovo polovica stanova u Hrvatskoj ne služi za stanovanje, iako je to jedini trajni način da se poveća priuštivost stanovanja. Maruška Vizek za tportal.

09.04. (14:00)

Upalite bojlere i trošite struju, zadruga i ja ćemo sve platiti

Zadružno stanovanje: model priuštivog stanovanja uskoro dolazi i u Hrvatsku

U idealnom scenariju, u Križevcima će 2027. godine biti potpuno rekonstruirana zgrada spavaonice u sklopu kompleksa bivše vojarne JNA te će u njoj biti ukupno 36 modernih stambenih jedinica prve neprofitne stambene zadruge u Hrvatskoj i useljeno stotinjak stanara. Od toga će 19 stanova biti iznajmljeno članovima zadruge koji će, uz priuštivi najam, za sebe i obitelj tako riješiti stambeni problem. To znači da će imati barem 20 posto nižu najamninu od one tržišne, odnosno iznos najamnine za članove zadruge neće premašivati 30 posto njihovih primanja. Bazično, ideja je da jedinica lokalne samouprave osigura zemljište, a stambena zadruga financira, gradi i upravlja nekretninom. Izgrađena stambena zgrada je u vlasništvu stambene zadruge, a njeni članovi imaju udio u ukupnom vlasništvu zadruge te pravo korištenja stambenih i zajedničkih prostora u skladu s ugovorom. Stanarsko pravo je doživotno s mogućnošću nasljeđivanja. Forbes

29.03. (13:00)

Malo drugačija online kupovina

Tokenizacija nekretnina: U budućnosti bi se nekretnine mogle kupovati uz pomoć NFT-ova

Građanima Hrvatske nekretnine su najbolje i najdraže ulaganje, no to je skup “sport”, prilično skup. I često ga plaćamo kreditom. Što ako se dogodi kako na Poslovnom kažu, da nam se u budućnosti smiješi ulaganje u nekretnine s jako malo novca? Točnije, moći ćete biti suvlasnikom određene nekretnine već za 100 eura te shodno tom udjelu imati i određeni prinos?  Ovih dana plasira se takav jedan projekt, konkretno radi se o NFT projektu, dakle riječ je o korištenju blockchain tehnologije i tokenizaciji nekretnine. Sličan koncept već neko vrijeme razmatraju brojne domaće i inozemne kompanije i to po državama u kojima je velika sklonost vlasništvu nad nekretninama. Konkretno govoreći, riječ je o obliku pretvaranja nekretnine u digitalne jedinice, i to se zove tokenizacija nekretnine. To je proces pretvaranja vlasništva nad imovinom u digitalne tokene koji uključuju sva prava i obveze povezane s imovinom.

23.03. (11:00)

Tvrde neki da se to ne može, ja vam tvrdim da se to može

Suluda ideja – Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca

Recimo da imamo veliku zgradu. Nekoliko ulaza, ukupno stotine stanova. Recimo da suvlasnici te zgrade žele energetski obnoviti taj objekt. Odokativnom metodom, to košta milijun eura. Kako to financirati? Bez subvencije, nikako. I koji je, trenutni, izbor suvlasnik te zgrade? Čekati neki javni poziv i nadati se da će uspjeti (prvenstveno) složiti se među sobom, pripremiti dokumentaciju, projekt obnove, odnosno uložiti priličan novac za izradu te dokumentacije. I mogu čekati. I čekati. I čekati.  A dok čekaju, zgrada i dalje troši sulude iznose za energiju. I da se pojavi javni poziv, mogu sve pripremiti i ne proći na tom pozivu. A to je rizik koji je, kako sada stvari stoje, priličan.  A što kada bi takva jedna zgrada mogla sve to odraditi, ali da zna da će dobiti novac i da će energetski obnoviti zgradu. Za tako nešto, mora biti uspostavljen sustav kojeg trenutno nema. Tin Bašić otvara Pandorinu kutiju svojim pitanjima, ali i prijedlozima rješenja, za Zgradonačelnik.

21.03. (15:00)

Za one debljeg džepa

Ima li još uopće slobodnih parcela u Zagrebu? Zelena oaza pored Ureda predsjednika hit je na tržištu

Zemljište od 1.055 četvornih metara u mirnoj ulici Šestinski vrh okruženoj zelenilom s pogledom na Ured predsjednika prodaje se isključivo u stambene svrhe. Šestine su četvrt poznata po elitnom statusu i mirnom okruženju, a pogled na Ured predsjednika pruža veću razinu sigurnosti i daje dašak prestiža – tako glasi nedavni oglas. U elitnim je četvrtima sve manje dostupnih takvih parcela, iako ih trenutno ima oko 350 koje su na prodaju. Cijene se kreću od 200 eura po kvadratu za lokacije bez adekvatne povezanosti i sadržaja do 800 eura po kvadratu za parcele na iznimno atraktivnim lokacijama. Obično su namijenjene kupcima više platežne moći te prate visoke standarde gradnje kako bi se zadovoljila njihova očekivanja. Iako nije poznata tržišna cijena zemljišta iz oglasa koji ima pogled na Ured predsjednika, iz Forbesa pretpostavljaju kako se cijene kreću između pola milijuna i milijun eura.

20.03. (09:00)

Zajedno do pozitivne nule

Klimatska neutralnost u zgradama – još smo daleko od ostvarenja ciljeva

Uoči konferencije CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE), ističe zabrinjavajuće rezultate. Naime, prema analizi BPIE, očekivani ciljevi nisu ostvareni, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razlike su posebno izražene u CEE regiji, gdje je jaz učinkovitosti energetskog sustava dvostruko veći nego u EU. Potrebne su snažne političke odluke i financijski okviri za ubrzanje dekarbonizacije zgrada. Hrvatska se suočava s izazovom, ali i prilikom za implementaciju održivih politika i tehnologija kako bi ubrzala proces dekarbonizacije zgrada. (Zgradonačelnik)