Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
1,6 milijarde kuna iz Bruxellesa za vodovode u Hrvatskoj
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osiguralo je 1,669 milijarde kuna EU sredstava za sufinanciranje osam projekata vodnokomunalne infrastrukture u Poreču, Osijeku, Vukovaru, Županji, Novoj Gradišci, Vodicama i na otoku Krku. Projekti su sve skupa vrijedni oko tri milijarde kuna, što znači da EU osigurava 55%, ostalo RH. Riječ je o projektima vodovoda i kanalizacije.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković ustvrdio je da se, nakon što su u cijelosti iskorištena raspoloživa EU sredstva iz prethodnog financijskog razdoblja, krenulo s korištenjem oko 7,4 milijarde kuna koje su za projekte iz resora voda Hrvatskoj dostupne u financijskom razdoblju 2014.-2020.