Kako su propale videoteke: ‘Imali smo stotine radnika i tisuće članova, a uništili su nas internetsko piratstvo i televizijske platforme’

„Podrazumijeva se da se dojam koji neka osoba ostavlja kroz svoju glumu i nastupe u javnosti rijetko kada imalo podudara s njezinom stvarnom osobnošću. Ali ono što je neporecivo jest emotivni utjecaj koji je njegov rad ostavio na nas. Za milijune ljudi, poput mene, koji su odrasli uz Leonarda Nimoya, to su uspomene koje će u sebi nositi do kraja života. To je misao koju je i Nimoy izrazio na Twitteru prošle nedjelje, u svojoj posljednjoj objavi. ‘Život je poput vrta’, napisao je. ‘Savršeni trenuci mogu se doživjeti, ali ne i sačuvati, osim u uspomeni’“, piše The Verge.

“Umjesto da se pitanje referenduma kvalitetno sredi, i da se oko ovoga slože i vlast i oporba (ili SDP misli da će vladati narednih pola stoljeća?), uvodi se kontrola potpisa dostojna država real-socijalizma. Ovo što je u petak prošlo kroz Sabor, barem u dijelu prikupljanja potpisa, jednostavno je glupost. Glupost generirana strahom od ljudi, strahom od demokracije i strahom od gubitka političkog elitizma (strah koji postoji i u oporbe, pa se nešto puno ne buni) – glupost za koju mi građani, neovisno o političkim, ideološkim i drugim razlikama – ne smijemo pustiti da se pretvori u zakon“, piše Index o Vladinu prijedlogu Zakona o referendumu.

“Što Vlada može (i želi) poduzeti u posljednjoj godini mandata? Bojim se, ne puno. Moguće je očekivati proširenje olakšica (poreznih i drugih), recimo, aktualni oprost dijela dugova, kojim se stječu simpatije najšireg glasačkog tijela za predstojeći izborni ciklus. Držim da su porezni kapaciteti hrvatskog gospodarstva, a to potvrđuju ozbiljna istraživanja poreznih autoriteta, iscrpljeni”, procjenjuje porezni stručnjak mr. sc. Branko Parać. Glas Slavonije

Hitler, Darth Vader i Mojsije na Instagramu: Kakve bi fotke stavljale slavne ličnosti da mogu?

Može se reći da gravitacijska sila osrednjosti utječe na sav život. Istina, mediokriteti su najočitiji na radnom mjestu, ali poanta je da na svim područjima – poslu, ljubavi, prijateljstvu, zdravlju – loša su rješenja daleko brojnija od dobrih, dokle god nisu toliko loša da unište sustav. Mediokritet nije samo karakterna mana, već duboka tendencija svemira s kojom se neumorno borimo bez imalo nade u konačnu pobjedu, piše Guardian.

Nekoliko stotina tisuća Hrvata boluje od depresivnih poremećaja, ali je bolest često neprepoznata, ne liječi se ili se liječi neadekvatno. Mnogi vjeruju da nisu bolesni, već da se radi tek o trenutačnom raspoloženju. Između 1995. i 2013. godine broj hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja gotovo se udvostručio iako imamo sve moćnije lijekove. Večernji

Zapadnoafrička teroristička skupina Boko Haram mogla bi pristupiti Islamskoj državi, pribojavaju se svjetski promatrači. „Moguće je da zbog različitih frakcija unutar te grupe dosad još nisu uspjeli postići sporazum o pristupanju ISIS-u. No bez obzira na to, jasno je da Boko Haram koristi istu doktrinu, ideologiju i način zauzimanja teritorija“, rekao je Jackob Zenn, jedan od kroničara djelovanja skupine. Dnevnik.hr

Farovi na vozilu igraju veliku ulogu u sigurnosti vožnje, jer se vjerojatnost za nesreću povećava ako ne možete dobro vidjeti i biti viđeni. Farovi su potrošna roba koja se s vremena na vrijeme mora promijeniti. Većina modernih automobila ima plastične farove. Zbog utjecaja vremenskih uvjeta, manjih oštećenja ili starosti vozila, farovi su u lošem stanju, požutjeli i zamagljeni. Ali nije uvijek potrebno zamijeniti farove. U Autostakla Laus poliranjem farova vratiti će im prozirnost. lausint.hr

Nakon dva desetljeća Internet Explorer odlazi u povijest, a Microsoft najavljuje njegovu kvalitetnu zamjenu u obliku novog preglednika pod imenom Spartan. Tvrtka je na svom blogu objasnila da Explorer odlazi ne zato što je loš, već zato što je „došlo vrijeme za novosti i nove tehnologije“. Index

Nakon Ive Josipovića, koji je zagovarao koncilijantnu, čak beskrvnu politiku između institucije predsjednika i vlade – što ga je vjerojatno koštalo mandata – građani su dobili tome suštu suprotnost, “dva ovna na brvnu”, čija će politika nalikovati verbalnom obračunu kod O.K. Corrala, komentira Novi list sukobe predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Zorana Milanovića.

Štico iznenadio Špacu: Hajduk uspio spasiti bod na Poljudu

Pahor i Grabar Kitarović na neformalnom radnom ručku

Federer zavapio: ‘Molim vas, nemojte to raditi Ćoriću!’

„Kad piše pisma u kojima traži premijerovu, Kolinda Grabar-Kitarović svjesna je da se ništa korisno za državu kojoj je predsjednica iz toga ne može (i)zbiti. Dapače, svjesna je da će to otežati kohabitaciju s premijerom i javni prostor opteretiti još jednim prepucavanjem za jednokratnu upotrebu, ali valjda nije mogla odoljeti prilici za nizak udarac koja joj se pružila. Za to će dobiti pljesak glasača HDZ-a i tapšanje po ramenu od stranačkog šefa Karamarka. S druge strane, ovim pismom predsjednica je pokazala da je se još uvijek, unatoč najodgovornijoj dužnosti koju obnaša, još uvijek ne može smatrati ozbiljnom političarkom“, komentira Ladislav Tomičić.

Gradske vlasti u Moskvi dale su dozvolu za okupljanje predviđenih 50.000 ljudi koji su trebali proći gradom i završiti povorku na mjestu gdje je ubijen Boris Nemcov, no prema nekim procjenama prosvjednika je bilo i više. “Pokazali su nam koja će biti sudbina onih koji im se suprotstave”, smatraju prosvjednici, dok Vladimir Putin tvrdi da se radi o „uroti za destabilizaciju zemlje“. Jutarnji, Net

Lovren odigrao perfektan meč i "iskupio" se za kobnu istanbulsku noć

„Predsjednica zapravo ne ostavlja dojam zločeste osobe. Ona, čini se, doista silno želi da svima u Hrvatskoj bude bolje i kao da iskreno vjeruje u svoje parole o zajedništvu. Ali, njezini postupci otkrivaju da ne posjeduje osnovna znanja potrebna za obnašanje vlasti, pa makar i dužnosti uglavnom protokolarnog karaktera, kakva je u Hrvatskoj predsjednička. A to ne može prikriti zahvaljujući političkom instinktu, što je, recimo, uspijevalo Stjepanu Mesiću“, analizira Dražen Ciglenečki prve dane predsjedništva Kolinde Grabar-Kitarović.

‘Nismo mi krivi za grčke frustracije! Daj se uozbilji!’

Tijekom više od 20 godina u 1.085 projekata uloženo 14,5 milijuna kuna

Sprema se novi prosvjed: ‘Ucjena šatoraša je tolika da se ljudi ne usude progovoriti’

Znamo da kad pričamo o rasama nemamo uporište u znanosti. Ne postoji genetska osnova koju nalazimo samo kod određene rase ljudi, nema ekskluzivne DNK za crne ili bijele ljude. Ovo nije nekakav hipijevski ideal, to je činjenica. Postoje genetske karakteristike koje se češće pojavljuju kod određenih skupina ljudi, ali nijedna od njih nije ekskluzivna, piše Guardian o povezanosti genetike i rasizma.

Najbolji strijelac HNL-a svih vremena Davor Vugrinec u četvrtak je u prostoru Umjetničkog paviljona u Zagrebu predstavio svoju zbirku umjetnina, a građani su imali prilike pogledati čak 55 vrhunskih slika i skulptura velikana hrvatske umjetnosti poput Ivana Meštrovića, Otona Ivekovića ili Joze Kljakovića (izložba otvorena do svibnja). Ovom Vugrinčevu presjeku hrvatske moderne nedostaje tek, stručnjaci se slažu, Vlaho Bukovac. „Ja ne tragam za slikama, znam gdje su i čekam pravu priliku da ih kupim“, odgovara Vugrinec. Novi list

Šahovski velikan Gari Kasparov za HRT je komentirao šokantno ubojstvo Borisa Nemcova u Moskvi. “Većina naših kolega ili je završila u zatvoru ili je, poput mene, bila prinuđena emigrirati. Boris je ostao možda i jedini lider oporbe koji se nastavljao boriti. Ubojstvo Nemcova bilo je ritualno. Počinili su ga pod samim Kremljem. Takvo što mogu si dopustiti samo oni koji su uvjereni da ih ne može sustići kazna”, kazao je Kasparov. Naručitelj atentata je, sumnja Kasparov, u Putinovu okružju – u nekom od kremaljskih tornjeva.

„Osjetljivo je snimati seriju o neposrednoj prošlosti. Ponajviše stoga što svatko od svjedoka tih godina ima neko svoje sjećanje. Mi imamo ambiciju prikazati seriju za koju nitko neće reći: ma, to tak’ nije bilo. Po prvim reakcijama čini mi se da smo uspjeli“, prokomentirao je Goran Kulenović, redatelj nove serije Crno-bijeli svijet, koja nas vraća u osamdesete godine prošloga stoljeća (prva epizoda u ponedjeljak HTV1, 20.00). Jutarnji

Karamarko ne ostavlja dojam dosljednosti i HDZ bi, ako dođe na vlast, državu mogao voditi na krivi način – rekao je Drago Prgomet, donedavni zamjenik predsjednika HDZ-a. Kaže da je izašao jer nije “želio HDZ kao ekstremno desnu stranku, nego kao narodno-demokršćansku stranku” te da mu smeta HDZ-ova politika “antagoniziranja političkih protivnika” i vraćanje u devedesete godine. Misli i kako nije na predsjednici da poziva premijera na ostavku, nego na HDZ-u, ali da je ta “stranka imala četiri godine da pokrene opoziv Vlade i da ponudi konkretna rješenja, što nije učinila”. O premijeru: ponaša se kao najmlađi Topalović iz filma ‘Maratonci trče počasni krug’ – nitko ne shvaća njegovu veličinu. HRT

Ovo je najlakši sportski automobil na tržištu – Lotus Evora 400!

Foto: Nemoguće šarena arhitektura Istanbula

Pet komada 3D puzzli s uključenom dostavom za samo 69 kn

10 najpametnijih i najglupavijih američkih predsjednika

St. Louis: Pomaže beskućnicima tako što ih fotografira

Noseći transparente “ne bojim se”, desetine tisuća Rusa prošlo je u mimohodu u nedjelju Moskvom prisjećajući se oporbenog vođe Borisa Njemcova. Cijele obitelji, od staraca do djece polagano su šetale središtem grada noseći portrete Nemcova. “Ako zaustavimo tu kampanju protiv oporbe, imamo šanse promijeniti Rusiju. Ako ne uspijemo, prijeti nam masovni društveni sukob”, rekao je oporbeni čelnik Genadij Gudkov. Novi list, BBC

Papa Franjo održao je prvu audijenciju nakon povlačenja na duhovne vježbe. Osudio je “kulturu odbacivanja” svojstvenu globalizaciji i pozvao na nov način razmišljanja o siromaštvu i dobrobiti, zapošljavanju, i društvu. “Novac je đavlov izmet. Kad novac postane idol, zapovijeda čovjekovu izboru, uništava ga i proklinje, pretvara ga u roba. Novac u službi života održiv je samo unutar iskonske i istinske zadruge u kojoj kapital ne zapovijeda ljudima, već ljudi zapovijedaju kapitalu”, rekao je papa Franjo. Breitbart, Reuters, HRT

Američka antropologinja Pat Shipman sa sveučilišta u Pennsylvaniji tvrdi kako su rani psi odnosno pripitomljeni vukovi, odigrali ključnu ulogu u zauzimanju Europe od strane modernog čovjeka prije 40.000 godina, kada su ljudi odnijeli pobjedu nad neandertalcima. Ova ideja je poprilično kontroverzna jer smješta pripitomljavanje životinja u daleko ranije razdoblje budući da se dosad vjerovalo da se to odigralo s razvojem poljoprivrede prije 10.000 godina. Guardian

Foto: Budistički redovnici rasturaju kung fu

Nakon vježbanja prije ručka – unijeti puno proteina

Bivša žena milijardera želi milijun dolara alimentacije mjesečno

Sredovječni pankeri s poteškoćama u razvoju predstavljaju Finsku na Eurosongu

Koliko su štetna bojila u hrani?

Recenzija memoara Kim Gordon iz Sonic Youth: Lekcije koje se mogu naučiti od indie rock uzora

Prve dane na Pantovčaku savjetnik predsjednice za društvene znanosti Andro Krstulović Opara provodi radeći na jednom posve drukčijem projektu – organizaciji velike Rodinove izložbe koja se otvara početkom svibnja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. “Vidjet ćemo sva najpoznatija Rodinova djela. Tu će biti Poljubac, Mislilac, Vrata pakla, Brončano doba, Čovjek koji hoda, Fugit amor, Paolo i Francesca, Čovjek slomljena nosa, studije i detalji Građana Callaisa, Meditacija – Unutarnji glas, studije ruku, brojni originalni crteži te onodobne fotografije. Oko 70 djela!”, kaže Krstulović Opara. Jutarnji

Putinovi protivnici su na različite načine onemogućeni, od Mihajla Hodorkovskog, koji je nakon deset godina sibirskog zatvora otišao u egzil, do Alekseja Navalnog, antikorupcijskog blogera, koji je završio u kućnom pritvoru, a njegov brat i u zatvoru. Među ubijenim kritičarima Putinovog režima su liberalni političar Sergej Jušenkov, istraživački novinar Jurij Ščekočikin, izdavač Paul Klebnikov, istraživačka novinarka Ana Politkovska i oligarh Boris Berezovski. Većina navedenih je upucana ili je umrla u sumnjivim okolnostima. Večernji

928 hrvatskih liječnika zatražilo je dozvolu za rad u inozemstvu od našeg ulaska u EU. No, u Hrvatskoj liječničkoj komori procjenjuju da je samo njih 200-tinjak do sada dalo otkaz i otišlo raditi u neku drugu državu. Naime, određeni broj tih liječnika odlazi samo na vikend dežurati u inozemstvo. Prosječna se zarada kreće oko 100 eura po satu, što znači da se za uspješno dogovoreni radni vikend, sa po osam sati rada u subotu i nedjelju, može zaraditi i do 12 tisuća kuna. Hrvatskim liječnicima zakonodavstvo EU-a omogućuje povremeni rad u drugim državama s licencom matične države iz koje dolaze, piše Slobodna.

Američke imigracijske službe spremaju se deportirati najmanje 150 izbjeglica iz BiH za koje postoji sumnja da su sudjelovale u ratnim zločinima i etničkom čišćenju na području bivše Jugoslavije tijekom 90-ih. New York Times piše kako imigracijske službe vjeruju da je većina osumnjičenih sudjelovala u pokolju u Srebrenici. Istragu je u veljači ubrzala odluka istražitelja da televizijskim oglasom na Glasu Amerike pozovu svjedoke da podijele informacije i sjećanja. HRT

Zagreb: Zeleni otoci osvanuli i u centru, bit će na još 60 lokacija po gradu

“Hrvatski političari ne bistre povijest, nego je mute. Svojom upotrebom prošlosti truju javnost. Tito i Bleiburg nisu im povijesne činjenice, nego razlog za vođenje nekih novih obračuna. Njihovo recikliranje historijskih tema prijeti ponavljanjem povijesnih tragedija”, piše Jelena Lovrić. Jutarnji

“Hrvati su previše usmjereni na negativne stvari. Nitko nema novca, vremena, političari su grozni. Postoji doza naivnosti ovdje. Moj savjet, otiđite u inozemstvo, budite ondje neko vrijeme i donesite svoj zaključak. Znam najmanje dvadesetak Južnoamerikanaca u Zagrebu i nitko se od njih ne bi htio vratiti u svoju domovinu. Zamisli sredinu u kojoj se ne možeš normalno šetati ulicom nakon osam navečer, ne možeš slušati iPod, a na crveno se ne smiješ zaustaviti. Ovdje je toliko bolje nego u zemljama u kojima sam živio da ne možete ni zamisliti”, kaže Nikola Badovinac, kanadski sin iz hrvatsko-češkog braka. T-Portal

“Narodnjaci su ispušni ventil. To su pjesme koje razumiješ. Sjetiš se prošlih vremena, sadašnjih problema i budućih težnji. Znam engleski jako dobro, ali kada slušam strane pjesme, više čujem ritam, a ovo su riječi koje razumijem, koje me više dodirnu”, priča 23-godišnja studentica dok s društvom pleše u klubu Team, omiljenom okupljalištu mladih u Zagrebu. Team je samo jedan od klubova u središtu grada gdje se redovito pušta narodna glazba, a kojih je posljednjih godina sve više, piše Večernji.

Morten Storm – čovjek koji je zloglasnom vođi al-Qa’ide doveo ženu iz Bjelovara

I sad čovjek da ozbiljno shvati ozbiljnu glazbu: U duetu s pijanistom svira – gljiva

Kako je biti 65-godišnji direktor start-upa u kulturi obožavanja mladih u Silicijskoj dolini

Nova sezona ‘House of Cards’: Nisu napravili domaću zadaću o Rusiji

Kako spriječiti plakanje

Venezuela uvodi vize SAD-u, zabranila ulazak Georgeu W. Bushu

Uspon i pad prvog američkog digitalnog bordela

Govori s TED-a koji će pomoći u preživljavanju krize prve četvrti života

Lička općina Lovinac kao slika Hrvatske – mjesto u kojem nema živosti ni prilika za posao

Yamaha ulazi u proizvodnju automobila

Qatar Investment Authority kupio milansku poslovnu četvrt vrijednu 2 milijarde eura

Dosad su 1384 umirovljenika iskoristila zakonsku mogućnost da nastave raditi ili se zaposle na ugovor o radu do pola radnog vremena, dok istodobno i dalje primaju mirovinu ostvarenu na temelju prethodnog mirovinskog staža, vidi se iz podataka mirovinskog. Pravo na rad uz mirovinu uvedeno je od početka prošle godine, a mogu ga koristiti osobe koje su u mirovinu otišle prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i to korisnici starosne mirovine te invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, piše RTL.

Danas na HTV3 kreće novi serijal, animirani o filozofima – Descartes je bio lijenčina, a Hume partijaner

Apple spreman kupiti trećinu svjetskog zlata za luksuzne satove

“Sam protiv svih, Ivo Karlović ni u rodnoj Hrvatskoj nikad nije bio zvijezda. Hrvatska jednostavno ne funkcionira na taj način, ovdje su zvijezde samo svi protiv samo jednoga, a Karlović – sam i jedan – nikad nije bio kao svi. Kad je mukotrpno i godinama uporno počinjao, od svih se nije razlikovao samo u jednom: bio je siromašan. Siromašna Hrvatska siromaštvo teže oprašta nego da si dvije glave viši od nje i da još k tomu mucaš. Siromašna Hrvatska tako Karloviću nikad zapravo nije oprostila kad se zbog zalaganja za pravedniju raspodjelu nagrada u Davis Cupu posvađao sa Savezom i dezertirao iz reprezentacije. Branik Domovine Hrvatima je uvijek bio važniji od pravedne raspodjele dobara”, piše Boris Dežulović. Jutarnji

Datum proglašenja nezavisnosti Kosova, 17. februar 2008. godine, mnogim Kosovarima bio je jedan od najsrećnijih dana. Ovogodišnja proslava, za razliku od prethodnih, bila je skromna i bleda. Dok se ranije slavilo sa nadom da će biti bolje, ove godine nije bilo mnogo razloga za radovanje. Na Kosovu nema napretka, ono je sve manje država kakvu su mnogi priželjkivali, piše beogradsko Vreme. Monitor

Sedam godina posle proglašenja nezavisnosti, kosovsko društvo je podeljeno na one koji su prisvojili vlast i imaju ekonomsku moć, one koji protestuju i tu vlast kamenuju, na armiju nezadovoljnih koji beže sa Kosova i one koji su posmatrači svega što kvari imidž nove države. Kosovo je najsiromašnija zemlja u Evropi, ozbiljno degradirana moralno, duhovno, politički i ekonomski. Nezaposlenost je alarmantna, preko 50 odsto, korupcija, lopovluk, organizovani kriminal, loša zdravstvena zaštita i obrazovanje, neefikasnost sudstva, neodgovornost i nekažnjavanje političara koji loše upravljaju (osim par njih koji su u pritvoru, osuđeni ili u bekstvu) naneli su ozbiljnu štetu državi.

Mnogi građani ispoljavaju nezadovoljstvo i razočarenje, depresivni su i beznadežni. Izgubili su i ono malo nade da će doći do pozitivnih promena. Očekivali su da će ojačati politička nezavisnost države, da će uslediti ekonomski prosperitet koji će obezbediti posao, sigurnost, bolje uslove za normalan i srećan život. Malo je od toga ostvareno.

Institucije bez sadržine

Uz pomoć međunarodne zajednice formirane su institucije, ali u njima su na nedemokratski način instalirane interesne grupe, klanovi i militanti političkih partija, najviše iz ruralnih sredina. Uglavnom su to neodgovorni i nesposobni ljudi, bez političkog morala, i mafiozi koji su navodno zaslužni zbog borbe za slobodu i mir. Skloni su nepotizmu i korupciji, obogatili su se otimanjem, zloupotrebama, prevarama i manipulacijama u javnim nabavkama, praznim obećanjima i lažima. Politiku koriste za individualne i grupne interese, a ne u službi naroda. Bez njihove podrške male su šanse da neko obezbedi blagostanje za sebe i svoju porodicu. Oni su glavna prepreka što u institucijama, javnim preduzećima, agencijama, policiji, sudovima i medijama ima malo školovanih, profesionalno sposobnih, emancipovanih i pametnih ljudi.

Kosovo i njegovu realnost je priznalo preko 100 država sveta, ali još uvek nije član Ujedinjenih nacija. I dalje je najizolovanija zemlja Balkana i jedina država u regionu bez potpisanog Sporazuma o liberalizaciji viza. Od evropskih zemalja, Kosovari mogu putovati bez viza samo u Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru i Tursku.

Iako je proteklih godina potvrđena evropska perspektiva Kosova, nema ozbiljnih pomaka u procesu evropskih integracija. Izuzimajući uspešno okončanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Kosova i Evropske unije i efikasno sprovođenje vanrednih parlamentarnih izbora sredinom prošle godine, dijalog između Prištine i Beograda i potpisani dogovor o pravosuđu, malo je toga postignuto čime bi se Kosovo ponosilo. Od 30 potpisanih sporazuma sa Srbijom ne primenjuju se ni tri, rekli su poslanici na zadnjoj sednici Skupštine Kosova. Za ovih sedam godina kosovske institucije nisu uspele da otklone opiranja pet članica EU (Grčke, Kipra, Španije, Rumunije i Slovačke) da priznaju nezavisnost nove države i da sa njima uspostave bilateralne odnose, što svakako stvara nejasnoće o evropskoj perspektivi Kosova.

Kosovo je posle vanrednih parlamentarnih izbora bilo u blokadi šest meseci. Političke partije i njihovi lideri nisu pokazali sposobnost da izađu iz institucionalne krize. Nisu mogli da konstituišu Skupštinu, izaberu njenog predsednika, formiraju Vladu i druge institucije, zbog čega se sada osećaju negativne posledice u svim oblastima društvenog života.

Na Kosovu ima velikih mogućnosti za investicije u oblasti poljoprivrede, energetike, vinogradarstva, turizma, obradi metala, ali najviše se investiralo u asfaliranje puteva. U odnosu na period pre 2008. godine strane investicije beleže pad, pre svega zbog političkih nejasnoća. Kosovska privreda je već duže vreme u kolapsu. Carina i Uprava prihoda su glavni izvori državne kase, ali značajno zaostaju u prikupljanju planiranih prihoda. Prema najnovijim podacima Svetske banke, procenat siromašnih na Kosovu je 29,7 odsto, a oko 10 odsto građana živi u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2,5 dolara dnevno.

Tokom proteklih sedam godina loše se upravljalo i međunarodno renomiranim kompanijama, na primer u oblasti telekomunikacija (PTK), energetskog sistema (KEK), ništa konkretno nije urađeno ni po pitanju Metalurškog kombinata “Trepča”, čiji se dugovi procenjuju oko 1,4 milijarde evra i gde proces privatizacije nije dao očekivane rezultate. Situacija oko Trepče je komplikovana i zbog pretenzija Srbije na “Trepču” i činjenice da su njeni pogoni i na severu Kosova, koju kontrolišu vlasti u Beogradu. Eksperti u Prištini procenjuju da srpske pretenzije nemaju zakonskih osnova jer se u Ahtisarijevom planu, po kome je proglašena nezavisnost Kosova, decidno navodi da bogatstvo Kosova ne pripada drugoj državi.

Odlazak ljudskog kapitala

Kosovo ima veliki potencijal u mladima, između 65 i 70 odsto stanovništva je ispod 27 godina starosti. U situaciji kada nema ekonomskog razvoja, kada je velika stopa nezaposlenosti, socijalna situacija loša i građani gube poverenje u institucije vlasti, sasvim je normalna njihova želja da sreću i bolji život traže u nekoj od zemalja EU. Još uvek nema pouzdanih podataka koliko je ljudi napustilo Kosovo, ali se veruje da ih je u poslednje vreme migriralo preko 200 hiljada. Samo prošle godine otišlo je 400 lekara. U poslednja dva meseca ilegalnim putevima ka evropskim državama je otišlo više od 50 hiljada ljudi među kojima je, prema podacima Ministarstva za obrazovanje, nauku i tehnologiju Kosova i 5130 učenika. Ova pojava ne zabrinjava samo vlasti u Prištini. Problemom masovne migracije kosovskih Albanaca okupirane su i zemlje EU, koje zahtevaju zaustavljanje velikog protoka migranata i najavljuju da će njihovih zahtevi za azil biti odbijeni, a migranti vraćeni. Kosovska vlada je zatečena nastalom situacijom i ne može da amortizuje nezadovoljstvo.

Migracija Kosovara je veoma kompleksno pitanje podstaknuto sa više faktora, i ne može se zaustaviti samo nekakvim ad hoc programima Vlade, niti parcijalnim ekonomskim i socijalnim programima. Pogotovo ne silom, policijom i ograničavanjem slobode kretanja.

Masovno vraćanje azilanata koji su ostavili svoje domove, porodice, prodali ono malo što su imali i krenuli po kiši i snegu ka Evropi, kao i veliki broj odbijenih zahteva za priznavanje statusa veterana Oslobodilačke Vojske Kosova (OVK) i privilegije koje uz to idu (od ukupno 57.556 zahteva do sada je priznat status za oko 16.000), odbijanje Rektora prištinskog Univerziteta Ramadana Zejnulahua da mimo prijemnog ispita upiše preko 1000 studenata, članova porodica pripadnika OVK-a na fakultetima tog Univerziteta, mogu dovesti do unutrašnje polarizacije, stvoriti nove ozbiljne probleme i dodatno opteretiti celokupnu situaciju.

Lošem upravljanju Kosovom jednog dana će doći kraj, ovakvo stanje građani ne mogu podnositi večito. Biće sve više onih koji će učestvovati na već najavljenim protestima protiv korupcije, organizovanog kriminala, bezakonja i svega negativnog što uništava kosovsko društvo. Oni će zahtevati promene, funkcionalniju državu koja će biti u njihovom interesu, pravdu, demokratiju, slobodu, sigurnost, ekonomsko blagostanje i dostojanstven život. Pojedini poslanici i lideri političkih partija nagoveštavaju da može doći do “Kosovskog proleća”, masovne eksplozije nezadovoljstva, što nije isključeno, ali to ne može suštinski promeniti nepodnošljivu političku atmosferu. Još manje je to moguće sa onima koji ne osećaju odgovornost, ne biraju sredstva da se brzo domognu hijerharhije vlasti i da bez ikakvih ličnih vrednosti grade političku karijeru radi ostvarivanja lične koristi i odbrane interesa klanova.

Na Kosovu je već 15 godina prisutna logika vlasti koja nije dala neke značajne rezultate ni u dijalogu sa Beogradom. Zato je potrebno promeniti mnogo toga i stvoriti novu realnost koja će eliminisati godinama nagomilavane probleme. Potrebno je izgraditi društvo sa novim ljudima koji će obezbediti funkcionalnost svih institucija, razvijati demokratske odnose, poštovati prava svih bez obzira na etničko poreklo. Uz to, mora se unaprediti ekonomija sa novim programima i stvoriti mogućnosti za zapošljavanje ljudi, poboljšati ruinirano sudstvo, zdravstvo, obrazovni sistem i povratiti izgubljeno poverenje građana. Jedino tako Kosovo se može pretvoriti u bolju zemlju za život, gde će ljudi imati budućnost.

Veliki pečat ZagrebDoxa u međunarodnoj konkurenciji otišao je britanskom filmu ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela, objavljeno je sinoć na dodjelama nagrada ovog festivala dokumentarnih filmova. Posebna priznanja u međunarodnoj konkurenciji dobila su dva filma, finski ‘Vrtni ljubavnici’ redateljice Virpi Suutari, i dansko-poljski ‘Bolji život’ redateljice Hanne Polak. U regionalnoj konkurenciji Veliki je pečat osvojio mađarsko-francuski film ‘Kainova djeca’ Marcella Geröa. Posebno priznanje dobio je ‘Rus’
Damira Ibrahimovića i Eldara Emrića (BiH). Malim pečatom, za film autora mlađeg od 35 godina, nagrađen je mađarski ‘Drugačija Mađarska – život jednog sela, fragmenti’ Dénesa Nagya. Posebno priznanje u ovoj kategoriji dobio je hrvatski ‘Veruda – film o Bojanu’ redatelja Igora Bezinovića. Najboljim Movies That Matter filmom proglašen je američki ‘Rich Hill’ redatelja Tracy Droz Dragos i Andrewa Droz Palerma. Posebno je priznanje u ovoj kategoriji dobio film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela. Nagrada Teen Dox pripala je američkom filmu ‘Djevojka na putu’ Jillian Schlesinger.

U ‘Djevojci na putu’ Jillian Schlesinger “protagonistica filma svojim djelima potiče svoju generaciju na izvršavanje životnog cilja i osvještava odraslima činjenicu da i mladi mogu biti zreli i odgovorni. Autorskim kadrovima uvodi publiku u interakciju sa samom sobom i približava nam svoju situaciju. Potaknula nas je na propitivanje vlastite snalažljivosti u istoj ili sličnoj situaciji. Odabrali smo ovaj film jer je pokazao da možda nije sve ograničeno kako se čini u današnjem svijetu”, obrazložio je žiri.

Najboljim Movies That Matter filmom koji na najbolji način promiče ljudska prava proglašen je ‘Rich Hill’ redatelja Tracy Droz Dragos i Andrewa Droz Palerma. Redatelj Vitaly Mansky, redateljica i umjetnica Tamara Erde i politologinja Ana Matan, članovi Moviest That Matter žirija, nagradu su dodijelili “za istančan, razuman, jedinstven i pažljivo odabran uvid i viziju. Za human pristup temi i snimanju – u svakoj odluci osjeća se humanost njegovih autora. I za podsjećanje da su ljudska pitanja i problemi također prisutni tik do nas i uvijek vrijedni razmišljanja.” Posebno je priznanje u ovoj kategoriji dobio film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela.

Mali pečat, koji se dodjeljuje za najbolji film mladog autora do 35 godina, dobio je dokumentarac ‘Drugačija Mađarska – život jednog sela, fragmenti’ Dénesa Nagya. Tako je odlučio mladi žiri, redatelj Hrvoje Mabić, filmska kritičarka Jelena Pašić i redatelj Carlo Zoratti. Odluku su obrazložili riječima: “Ljepota filma je kada ne nudi izričite i jednostrane odgovore, već prikazuje kompleksnost stvarnosti otkrivajući polove i mjesta njihovog sudara. ‘Drugačija Mađarska’ film je o imaginaciji, o različitim pogledima na stvarnost. Kroz perspektive dviju generacija u posttranzicijskom propadajućem mađarskom selu ovaj film pametno i suptilno otvara brojna pitanja o političkim i kulturološkim promjenama koje je donijela tranzicijska era u Srednjoj i Istočnoj Europi.” Posebno priznanje dobio je ‘Veruda – film o Bojanu’ redatelja Igora Bezinovića.

U regionalnoj konkurenciji Veliki je pečat osvojio film ‘Kainova djeca’ Marcella Geröa. Producent i distributer Heino Deckert, redatelj Marius Iacob i književnica Ivana Simić Bodrožić, članovi regionalnog žirija, nagradu su filmu dodijelili iz ovih razloga: “Osim što zadovoljava visoke kriterije struke, film donosi potresnu i dirljivu priču o dječacima koji su postali ubojice najbližih. Ne pokušavajući osuditi ili poučiti, redatelj nam nudi drugačiju prizmu. U dugom vremenskom periodu prati dječake koji su suočeni s ubojstvom izdržali kazne i nakon trideset godina nalazimo ih na margini društva. Iz sadašnjosti priče idu u dva smjera, jednim u prošlost i zlostavljanje protagonista u djetinjstvu, te drugim u budućnost prateći njihovu djecu, čije šanse za bolji život nisu baš izvjesne. Ujedno, ovo je priča i o transgeneracijskoj nesreći, priča koja nas potiče da razmislimo o ograničenim mogućnostima izbora ljudi u našem okruženju, prečesto prekriženih od svih. Film smatramo važnim ostvarenjem ne samo na regionalnoj, nego i na univerzalno ljudskoj razini.” Posebno priznanje dobio je ‘Rus’ Damira Ibrahimovića i Eldara Emrića.

Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji osvojio je film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela, a žiri u sastavu redatelj Vinko Brešan, redateljica Ágnes Sós i urednik i producent Hans Robert Eisenhauer ovako je obrazložio glavnu nagradu: “Film Orlanda von Einsiedela donosi dramatičnu priču o četiri osobe koje se bore za spas Nacionalnog parka Virunga, pod UNESCO-vom zaštitom, koji je dom mnogima od preostalih 800 planinskih gorila. Upravitelj Emmanuel de Merode, čuvar parka Rodrigue Katembo, njegovatelj gorila André Bauma i mlada francuska novinarka Melanie Gouby riskiraju živote u borbi protiv krivolova, ilegalnog crpljenja nafte i naoružanih pobunjenika. U regiji oslabljenoj krvavom poviješću i ratovima park pruža nadu u stabilnost i mir ljudima i ugroženim životinjama. Međutim prijete mu mito, korupcija i nasilje izvana, potpomognuti službenom dozvolom koja britanskoj tvrtki Secco International omogućava potragu za naftom u jezeru Edward u sklopu parka. Orlando von Einsiedel, kojemu je ‘Virunga’ dugometražni dokumentarni prvijenac, izvorno je htio zabilježiti napredak ekološke i gospodarske situacije u istočnom Kongu, a osobito ulogu Nacionalnog parka. No nakon tri tjedna snimanja opet je buknuo sukob s pobunjenicima. S neustrašivom istraživačkom novinarkom Melanie Gouby on istražuje ulogu naftne kompanije u sukobu, što je veoma opasno po likove u filmu, redatelja i ekipu. ‘Virunga’ je jedinstven prikaz postojeće političke i ekološke krize u Kongu. Šokantan je, dirljiv i nezaboravan, a ujedno i predivan primjer moći dokumentarnog filma. Prekrasna priča, izvrsni likovi, neustrašivo snimanje, odlična montaža i postprodukcija na najvišoj razini glavni su sastojci ovog remek-djela.” Posebna priznanja u međunarodnoj kategoriji dobila su dva filma: ‘Vrtni ljubavnici’ redateljice Virpi Suutari i ‘Bolji život’ redateljice Hanne Polak.

Na ovogodišnjem ZagrebDox Pro-u među jedanaest projekata koji su sudjelovali na pitching forumu, nagrada HBO Adria za najbolji predstavljeni projekt u razvoju pripala je finskom projektu ‘The Unforgiven’, (‘Neoprošteni’) redatelja Larsa Feldballe-Petersena i producenta Aria Matikainena. Francuski projekt ‘Solenzara, An ode to nostalgia’ (‘Solenzara, oda nostalgiji’) redatelja Stephana i Pascala Regolia te producenata Pierrea Le Bloa osvojio je Nagradu ZagrebDox Pro-a za najbolji projekt, a zbog velikog napretka tijekom radionice i sjajne prezentacije projekta spontano posebno priznanje dobio je projekt ‘Zašto je Dragan napravio orkestar’ redatelja Nikole Spasića i producentice Lidie Teleki

10:32 Zarobljeni kaplar (7,1), HTV3
11:15 Dalekozor, HTV4
12:15 Maskin sin (2,1), Nova TV
12:30 Garmisch-Partenkirchen: Veleslalom, HTV2
14:00 Nu2: Drago Prgomet, HTV1
14:05 Bijeli lovac, crno srce (6,6), Nova TV
14:35 Radiobuntovnica (6,4), HTV2
16:02 Kockar s Mississippija (6,9), HTV3
17:40 Krizantema, HTV3
20:00 Pamet u glavu: Sokrat, HTV3
20:00 Rango (7,3), RTL
20:12 Ljubavna odiseja, HTV1
20:29 Strip u Hrvatskoj: Andrija Maurović, HTV3
20:40 Zaboravljeni (8,2), HTV3
20:45 Na tajnom zadatku (4,9), Nova TV
21:09 Mirta uči statistiku, HTV1
21:30 Damin gambit: Jasenka Pregrad, HTV1
22:00 Treća povijest, HTV3
22:15 Eragon (5,1), RTL
22:20 Mamurluk (7,8), Nova TV
22:55 Gabriel, HTV3
23:08 Zvono, knjiga i svijeća (6,9), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

"Umjesto da piljevinom grijemo škole i štedimo milijune kuna, mi uvozimo lož-ulje"

Hrvati izmislili pametne kišobrane i prodaju ih u 27 zemalja – imaju bluetooth sustav protiv zaboravljanja i ne lomi ih vjetar

Samo 804 rabljena osobna automobila uvezenih u Hrvatsku u siječnju 2013., u usporedbi sa 2818 rabljenih u siječnju 2014. i čak 2978 iz ovogodišnjeg siječnja jasno govore koliko je izjednačavanje davanja na nove i rabljene automobile – koje ulaskom u EU postalo obavezno – utjecalo na povećani unos starijih vozila iz drugih država. Čak 47,65 posto automobila je staro između 10 i 15 godina, piše Večernji.

U subotu je televizijska postaja TVC objavila snimku nadzorne kamere, na kojoj se s velike udaljenosti navodno vidi samo ubojstvo Borisa Nemcova. Prvo se vide Nemcov i ukrajinska manekenka Ana Durickaja. U jednom trenutku nailazi ralica, koja blokira pogled na par baš kada je došlo do ubojstva. Čini se da ih je napadač čekao skriven na stubištu koje vodi do mosta. Zbog prolaska ralice sam čin ubojstva nije snimljen, ali neposredno nakon toga ubojica izlazi na cestu, a po njega dolazi automobil u koji ulazi i bježi s mjesta zločina. “Nemcov je pričao je kako želi objaviti pamflet ‘Putin i rat’ o ruskoj ulozi u ukrajinskom konfliktu”, prisjeća se pak u razgovoru za New York Times Jevgenija Albac, urednica časopisa New Times. Jutarnji, Index

Zanimljive činjenice o preljubu

Rat oko imena: Novi fosili postaju Fosili?

Slučaj iznimno važan za novinarsku profesiju raspleo se ovih dana na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, gdje je utvrđeno kako je Švicarska povrijedila pravo na slobodu govora novinarima koji su objavili razgovor snimljen skrivenom kamerom. Razgovor i nije bio tajan, niti je zbog toga trebalo kazniti novinare, prije svega jer je postojao opravdani javni interes za njegovom objavom, zaključio je Sud. Novi list, Guardian

Rakitićev gol i asistancija u pobjedi Barcelone

Naplata odvoza komunalnog otpada prema količini u Zagrebu će se početi provoditi 1. ožujka u Mjesnom odboru Horvati (Gradska četvrt Brezovica), s 440 korisnika, a do kraja godine proširit će se na cijeli grad, najavljeno je iz Gradske uprave. Građani će odvojeno prikupljati otpad putem specijaliziranih spremnika smještenih na reciklažnim dvorištima i ‘zelenim otocima’, gdje se nalaze spremnici za razne vrste otpada, čime će si smanjiti račune. Miješani otpad odlagat će se u spremnike čiji će volumen i broj korisnici ugovoriti s Čistoćom. HRT

Da seks sve prodaje svi smo čuli, no opet ovako nešto rijetko kome pada na pamet!

Britanski film ‘Virunga’ o ljudima koji se bore za spas nacionalnog parka u Kongu i posljednjih planinskih gorila koji ondje žive osvojio je glavnu nagradu na ZagrebDoxu. Najbolji film u regionalnoj konkurenciji je ‘Kainova djeca’ mađarskog redatelja Marcella Geroa, koji nakon 30 godina prikazuje što se dogodilo s muškarcima koji su još kao djeca počinili najteža kaznena djela. Posebna priznanja dobili su danski film ‘Bolji život’ Hanne Polak, priča iz Moskve, s najvećeg odlagališta otpada te igrano-dokumentarni ‘Rus’ bosanskohercegovačkog redatelja Damira Ibrahimovića, originalna priča o čovjeku koji je promijenio tri imena, politička sustava, žene i vjere. Monitor

Seks u brojkama: Jesu li seksualne navike muškarca normalne?

Ilja Jašin, jedan od najbližih suradnika ubijenog Borisa Nemcova: Ubojstvo političko