23/03/2015 - Monitor.hr
23.03.2015. (23:02)

Najbolja učiteljica na svijetu živi na selu u američkoj državi Maine i ne mari za testove

23.03.2015. (23:46)

Plimatske kromjene

Verbalna gimnastika službenika Floride: Koja je druga riječ za klimatske promjene?

Posljednja žrtva guvernera Floride koji je dao nepisanu zabranu svojem osoblju da koriste riječi “klimatske promjene” ispao je njegov službenik za krizne situacije Bryan Koon, koji se “popikavao” kako bi izbjegao taj pojam u saslušanju pred senatskom komisijom za proračun. Naime, FEMA će uskraćivati financiranje federalnih država koje se izbjegavaju izravno očitovati o toj temi, a Koon se u svojem odgovoru polomio kako bi našao nove riječi kojima bi zamijenio zabranjene, na opću porugu i smijeh prisutnih.

23.03.2015. (23:18)

We are not amused

Cipras kod Merkel potegnuo pitanje reparacija za nacističke zločine

Na današnjem sastanku o grčkom rješavanju duga u Berlinu premijer Aleksis Cipras zahtijevao je od Angele Merkel reparacije za nacističke zločine koje je Njemačka za Drugog svjetskog rata počinila u Grčkoj. Iako su vođe prošlih tjedana pokušale zakopati ratnu sjekiru, Cipras je na očito nezadovoljstvo i neugodnost njemačke kancelarke, potegnuo to pitanje, što je prvi takav slučaj od ujedinjenja Njemačke. Merkel je na to samo odgovorila da “što se tiče njemačke vlade, to je pitanje politički i pravno zatvoreno”. Guardian

23.03.2015. (22:56)

Koje plaće?

‘Trebat će 75 godina da se izjednače plaće žena i muškaraca’

“U Hrvatskoj nema jednakopravnosti spolova, a formula jednakosti pred zakonom nije dovoljna”, izjavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na sastanku o pitanju položaja žena. Istaknula je da ako nastavimo ovim tempom, ravnopravnost ni nećemo postići tako skoro. “Samo za izjednačavanje plaća će nam trebati 75 godina”, rekla je, ustvrdivši da moramo nagaziti po gasu ako želimo ostvariti UN-ovu agendu Planet 50:50 do 2030., što znači da jednakopravnost spolova do 2030. postane stvarnost. T-Portal

23.03.2015. (22:28)

Kupujem dionicu Zagvozd-Vrgorac

ARZ se pripaja HAC-u; IPO u studenome

Umjesto koncesije autocesta, od koje se odustalo, Vlada bi u studenome kroz javnu ponudu mirovinskim fondovima i građanima ponudila dionice HAC-ONC-a po cijeni od oko 700 do 800 kuna. U tom bi se slučaju i tvrtka Autocesta Rijeka – Zagreb pripojila HAC-u te naslijedila i njezine obveze od 1,1 milijardu eura – zajedno bi onda bili na razini od 4,3 milijarde eura. Nakon IPO-a, od kojeg se planira prikupiti 1,2 milijarde eura, obveze bi pale na oko tri milijarde eura, koje bi se onda rješavale u aranžmanu s bankama. Večernji

23.03.2015. (22:22)

[foto]: Jednim klikom od stanja 1944. do današnjeg na točno istoj lokaciji

23.03.2015. (22:00)

Sraz ideologija

Zašto je džihadistima Tunis najveći neprijatelj?

“Tunis utjelovljuje sve ono što džihadisti mrze i protiv čega se bore jer nudi potpuno drukčiji model države od krvoločnog totalitarizma ISIL-a. U Tunisu je počelo islamsko proljeće, svrgnut je diktator Zine El-Abidin Ben Ali, održani su slobodni izbori, a nakon posljednjih izbora dogodila se mirna primopredaja vlasti. Sada u Tunisu parlamentarnu većinu ima laička stranka Naprijed Tunis (Nidaa Tounes). Na užas ISIL-a, Tunis je primjer da je demokracija potpuno kompatibilna s islamskom kulturom”, komentira Damir Matković IS-ov napad na tuniski Nacionalni povijesni muzej za HRT.

23.03.2015. (21:29)

14 karata

Zlato u fecesu ‘vrijedi milijune i može spasiti okoliš’

Nova geološka istraživanja sugeriraju da bi izvlačenje dragocjenih metala iz ljudskoga izmeta moglo koristiti okolišu jer bi se time štetne tvari izlučile iz zemlje, a usput bi se i uštedjelo. Zbog sve većih koncentracija plemenitih metala u svakodnevnim proizvodima kao što su šamponi i deterdženti, u kanalizaciji se nalaze tragovi zlata, srebra i platine u razinama koje su komercijalno isplative za eksploataciju. Jedan pogon za preradu kanalizacijskog otpada u Tokiju postupak već primjenjuje, a po rezultatima se može mjeriti s nekim rudnicima zlata. Guardian

23.03.2015. (20:48)

Nije sreća para puna vreća

Gdje žive najsretniji, a gdje najnesretniji ljudi na svijetu?

Hrvati su u 2014. bili jedni od tužnijih naroda – pri dnu smo popisa od 150 zemalja razvrstanih prema indeksu sreće. Istraživanje Gallupa pokazalo je da najveći sretnici žive u Latinskoj Americi: po indeksu sreće prvi je Paragvaj, slijede Kolumbija, Ekvador, Gvatemala, Honduras i Panama. Donji je pak dio ljestvice rezerviran većinom za afričke, bliskoistočne i balkanske zemlje: najnesretniji je Sudan, pa Tunis, Bangladeš i Srbija, na tužnom 4. mjestu, zatim Turska te Bosna i Hercegovina. Hrvatska je po otužnosti 17. zemlja svijeta. Dnevnik.hr

23.03.2015. (20:20)

Važno je sudjelovati...

Teška matematika: Tko je na kraju pobjednik izbora?

Pobjedu na prijevremenim lokalnim izborima, koje mnogi smatraju dobrim indikatorom za predstojeće parlamentarne, svojataju i HDZ i SDP, svatko prema vlastitoj računici: Milanović se hvali da je HDZ osvojio više jedinica lokalne samouprave, dok je SDP s partnerima osvojio manji broj većih. No brojke su neumoljive, Kukuriku koalicija sačuvala je Dubrovnik, što je šamar HDZ-u, no oni se pak mogu tješiti tijesnom pobjedom u broju glasova: HDZ je dobio 46.605, a SDP 43.682. T-Portal

23.03.2015. (19:50)

O da mi je cimentati more

Japan će izgraditi golemi morski zid za obranu od cunamija

Četiri godine nakon cunamija koji je opustošio obalu Japana i izazvao nuklearnu katastrofu nacija završava s javnom raspravom o gradnji 400 kilometara dugačkog lanca morskih zidova koji trebali spriječiti ponavljanje scenarija iz 2011. No protivnici projekta vrijednog oko 9 milijardi dolara tvrde da će masivne betonske barijere nanijeti štetu biologiji i ekologiji mora, onemogućiti normalan ribolov i malo pridonijeti zaštiti stanovnika, od kojih se ionako traži da se presele na više nadmorske visine. Pobornici pak vide u projektu priliku za zapošljavanje golema broja ljudi. Index

23.03.2015. (19:18)

Radnička klasa otišla u raj

Mitovi i istine o ‘zlatnim osamdesetima’

“Ako su svi u socijalizmu mogli dobiti stan, kako to da je samo trećina hrvatskih obitelji krajem osamdesetih živjela u stanu sa stanarskim pravom? Ne, nisu tada svi mogli dobiti stan, nego privilegirana društvena skupina. Ne, nisu svi imali vikendice, ne, nisu svi išli na ljetovanje, ne, nisu svi imali jednake šanse – najviše su pozicije zauzimala djeca direktora, kao i danas. U zlatnim osamdesetima u kojima sam ja odrastala nije bilo posla, osim za onih par koji su imali vezu”, piše Snježana Pavić o generalizacijama za Jutarnji.

23.03.2015. (18:47)

Zagrljajče na policajče

Makedonke zagrljajima traže slobodnu nacionalnu televiziju

“Ličimo na cirkus kojim šibom upravlja dvadeset trenera. Ovo je 21. stoljeće i prvo stoljeće u kojem se vode medijski ratovi. Ali gdje je ovdje MRTV? Dan za danom slušamo o kriminalnoj vlasti, a MRTV nije ni zucnuo o tome. Ovo nije stranački skup, nego građanski, jer nam je stvarno došlo do grla”, poručila je glumica Sinolička Trpkova na skupu oko 500 ljudi koji su se odazvali pozivu generala Stojančeta Angelova za nenasilni upad u Makedonsku Radio Televiziju i tražili njezino oslobađanje od okova vlasti.. Vox Feminae

23.03.2015. (18:16)

10 pouka s ovogodišnjeg festivala SXSW: Rock i hip-hop fanovi zajedno u miru i slozi, najbolju novu glazbu rade žene…

23.03.2015. (18:13)

I'm back

Vlahušić: Smjene u gradskoj upravi; neće me izjednačiti sa Sanaderom

”Angažirao sam najbolje odvjetnike u zemlji. Tužit ću predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Denisa Orlića za klevetu i poduzet ću sve pravne radnje kako me se ne bi izjednačilo s Ivom Sanaderom, što neki uporno pokušavaju”, objavio je ponovno izabrani dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, najavivši da će u sljedećih deset dana, nakon preuzimanja vlasti, provesti reformu gradske uprave. Druga je osobna bitka koju misli dobiti vraćanje Dubrovačkih zidina Gradu Dubrovniku. Jutarnji

23.03.2015. (17:54)

Kockari bez pokrića

Što s gubitkom banaka od 3,5 milijardi kuna

“Banke u Hrvatskoj u dvije godine izgubile su tri milijarde i 548 milijuna kuna na trgovanju derivatima. Tri i pol milijarde kuna?! Pa kakva je to bila trgovina? Što su to hrvatske banke radile da su izgubile toliki novac? Kako se to moglo dogoditi? No, ono što nas ovom prilikom zanima još i više jest: kako to da nakon takvog šokantnog gubitka nismo čuli da je itko od nadležnih u Hrvatskoj pokrenuo bilo kakvu istragu o tome što se točno dogodilo?”, pita se i istražuje Jutarnji.

23.03.2015. (17:17)

Pitanje kulture

Andrea Zlatar Violić žrtveni je jarac za Milanovićeve grešnike

Tihomir Jakovina, Siniša Varga i Mihael Zmajlović opterećeni su aferama, no Milanović bi sada mogao “trenirati strogoću” na ministrici Andrei Zlatar Violić, nakon što je Državna revizija pokazala da je novac sa službenih kartica Ministarstva kulture dvije godine podizan u gotovini i naknadno vraćan na račun Ministarstva. “‘Sad je moguće da gospođa Zlatar Violić, koja je puno dobrih stvari napravila, ali je imala velikih poteškoća u upravljanju svojim resorom, biti netko na kome se egzercira ono s čime je Kukuriku koalicija dobila izbore: to su moralne kvalitete”, smatra Žarko Puhovski. T-Portal

23.03.2015. (16:57)

Bog, bogac i bogović

Zašto se Bogović i Gobac zapravo ljute na Johnnyja Štulića

“Mitologizirana povijest bivše Jugoslavije i pripadajuće joj glazbene scene već su desetljećima roba s kojom se teško može pogriješiti i koja uvijek prolazi. Zato se ovih dana Davor Gobac i Davorin Bogović ljute na Branimira Štulića, koji je prošlog tjedna izjavio da mu se ne sviđa televizijska serija Crno-bijeli svijet. Njima zamislite, nikako nije jasno kako se Johnny usudio pljuvati po seriji koja simbolizira ‘bolju prošlost’ u kojoj su oni bili mladi i popularni i išli na velike regionalne turneje gdje su ih curice slijedile u stopu”, piše tportal.

23.03.2015. (16:22)

Reprezentativni uzorak

Filozofija mora prestati biti stvar bijelih muškaraca

O sustavu društvene pravde pisala je i Angela Davis, ali se proučava samo Michael Foucault, etiopski filozof Zera Yacob mnogo prije Nietzschea proglasio je “Bog je mrtav” i 1667. napisao je da “Onaj koji istražuje čistim razumom, otkrit će istinu”, no i dalje ocem moderne filozofije smatramo Descartesa. Ideja da samo bijeli muškarci imaju pristup znanju potaknula je studente diljem Britanije na zahtjev za revizijom kurikuluma. Njihova kampanja Zašto je moj kurikulum bijel? privukla je tisuće ljudi koji traže raznovrsnost u pristupu filozofiji na sveučilištu, piše Guardian.

23.03.2015. (15:51)

Najružnije doba?

Djeca u hrvatskim školama se ogovaraju, vrijeđaju, izruguju…

Istraživanje koje se dvije godine provodilo u hrvatskim školama pokazalo je da među djecom prevladavaju oblici nefizičkog nasilja: ogovaranje, vrijeđanje, izrugivanje, omalovažavanje i socijalna isključenost. Nasilje se najčešće događa na internetu. Problem je i što se novac osiguran za programe sprječavanja nasilja potroši, pa nedostaje u završnom vrednovanju te koordinaciji. Index

23.03.2015. (15:42)

Neslužbeno: Nakon nepravilnosti koje je otkrila Državna revizija sve je izvjesniji odlazak HNS-ove ministrice kulture Andree Zlatar Violić iz Vlade

23.03.2015. (15:32)

Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u veljači je iznosila 20,3%, što je isto kao u siječnju, trenutačno je nezaposleno 323.585 osoba

23.03.2015. (15:19)

Za ovaj BMW Z4 s 3 turbine i 444 konja, zaslužan je najpoznatiji BMW tuner AC Schnitzer!

23.03.2015. (14:56)

Ništa nije besplatno

Koliko nas koštaju ‘gratis’ proizvodi?

U trgovinama često nailazimo na proizvode koji dolaze u pakiranjima od više komada na kojima stoji oznaka +1 gratis. No, iako su oglašeni kao besplatni, ti proizvodi ipak koštaju, nekad lipu, nekad kunu, nekad kao sam osnovni proizvod, piše Jutarnji, koji donosi i listu tih proizvoda. Time se izravno krši Zakon o zaštiti potrošača.

23.03.2015. (14:35)

Klasična priča

Zahtjev koncertnih promotora: 50% subvencija klasici, 50% rocku

Predstavnici udruge Promo (Udruga koncertnih promotora) protestiraju protiv nedavno objavljenih rezultata dodjele javnih sredstava za glazbene programe od strane Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture. Iako istraživanje pokazuje da 80% publike želi slušati modernu glazbu, no većinu sredstava dobiva jazz i klasična glazba. Promotori traže da podjela bude 50/50, dakle 50% subvencija klasici, 50% rocku. Monitor

23.03.2015. (14:09)

Blago njima

U Hrvatskoj od politike živi 35.000 ljudi

U Hrvatskoj od politike živi više od 35 tisuća ljudi, piše Slobodna. U Uredu predsjednice Republike radi oko 140 ljudi, u Saboru dužnosničku plaću prima 151 zastupnik, tu je premijer, 20 ministara, jednak broj njihovih zamjenika, 89 pomoćnika ministara, stotinjak načelnika uprava, službi i sektora u ministarstvima, dvadesetak glavnih tajnika ministarstava, glavni tajnik Vlade i njegov zamjenik, predstojnik Ureda premijera i njegov zamjenik te glasnogovornik Vlade. Tu je i glavni državni rizničar, ravnatelj Porezne uprave, glavni ravnatelj policije, ravnatelj Carinske uprave, šef Državnog inspektorata, 25 predstojnika državnih i Vladinih ureda, te direktori 184 državne agencije, zavoda i instituta.

23.03.2015. (13:51)

Pokrenut fanzini.hr – arhiva fanzina iz 1990-ih

Dok je ratni vihor devedesetih pustošio nekadašnje jugoslavenske republike i uništavao kulturno-društveno naslijeđe stvarano pedesetak godina, počela je bujati neovisna scena, miljama udaljena od mainstream medija, pišu Novosti. U vrijeme kada mase preuzimaju nacionalističke obrasce i kada se uvodi kapitalizam kao novo/staro društveno uređenje, cijela generacija mladih koja se protivila postojećoj političkoj stvarnosti pronalazi svoj komunikacijski kanal – fanzin. Neke od tadašnjih kultnih izdanja moguće je odnedavno pronaći i na internetskoj adresi fanzini.hr.

23.03.2015. (13:40)

Opoziciona desnica bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja odnijela je pobjedu u prvom krugu lokalnih izbora, ultradesničari Marine Le Pen osvojili četvrtinu glasova

23.03.2015. (13:11)

NASA: nagrada od 35.000 nekome tko u svemiru otkrije nešto ubojito

23.03.2015. (13:04)

Čitači otisaka prsta čak u 50 milijuna uređaja u 2015.

23.03.2015. (12:57)

Protiv svih inovacija

Hrvatski muzeji ne koriste ni besplatnu promociju

Na Twitteru je od 23. do 28. ožujka zakazan tjedan muzeja odnosno Museum Week, osmišljen kako bi se muzejima omogućilo reklamiranje svojih kolekcija na ovoj popularnoj društvenoj mreži. Uz oznaku #MuseumWeek će se tako na Twitteru promovirati Louvre, Moma i muzeji iz 50 država svijeta, ali samo jedan jedini iz Hrvatske – Muzej grada Trogira. Ostali, čini se, nisu zainteresirani za besplatnu promociju. T-Portal

23.03.2015. (12:54)

Zahtjev koncertnih promotora: 50% klasici, 50% rocku

Predstavnici udruge Promo (Udruga koncertnih promotora) javno su danas iskazali nezadovoljstvo i protest protiv nedavno objavljenih skandaloznih rezultata dodjele javnih sredstava za glazbene programe od strane Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a također i protiv dosadašnje dugogodišnje prakse dodjeljivanja navedenih sredstava istom uskom krugu institucija i organizatora.

Jazzeri i klasičari dijele novce – jazzu i klasici

Predstavnici udruge Promo objasnili su sustav dodjele javnih sredstava u glazbenoj kulturi pri čemu je ključna činjenica da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju članove Vijeća koji ocjenjuju predložene glazbene programe na natječaju za Javne potrebe u kulturi. Sastav imenovanih Vijeća za glazbu pokazuje da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju isključivo osobe koje se bave reproduktivnom klasičnom glazbom i eventualno jazzom. Pri tome tzv. nominiranje članova Vijeća služi stvaranju privida demokratske procedure. Odgovorne osobe za održavanje ovakvog diskriminatornog sastava kulturnih Vijeća za glazbu su g. Tedi Lušetić, klarinetist, zamjenik pročelnika, ispred Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i g. Berislav Šipuš, dirigent, zamjenik ministrice kulture ispred Ministarstva kulture.

80% želi modernu glazbu

Istraživanje glazbenih potreba i preferencija, provedeno od agencije Ipsos Puls u listopadu 2014. na reprezentativnom uzorku, pokazalo je da 80% građana grada Zagreba i Republike Hrvatske kao svoju javnu kulturnu potrebu u glazbi navodi koncerte kvalitetne suvremene autorske glazbe (koja se u širem smislu naziva rock glazbom uz sve moderne izvedenice), no bez obzira na to Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu takve programe i koncerte u potpunosti isključuju iz sustava javnog financiranja glazbene djelatnosti.

Klasičnih koncerata 500, rock – samo 250
Unatoč javnom interesu, Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu nerelevantno sufinanciraju samo klasičnu i jazz glazbu, čime ograničavaju pojam glazbe te diskriminiraju kvalitetne suvremene autorske glazbene oblike. Rezultati takvog sufinanciranja mogu se vidjeti iz objavljenih podataka u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba, po kojima se vidi da se koncerata klasične glazbe u Zagrebu održi preko 500, dok se koncerata rock glazbe u Zagrebu održi oko 250, iako je potreba javnosti za rock koncertima četverostruko veća od javne potrebe za klasičnim koncertima.
Vijeća za glazbu imaju savjetodavnu ulogu te su nadležne osobe u Uredu za kulturu i Ministarstvu kulture mogle ne prihvatiti njihove prijedloge kada su vidjeli da ne zadovoljavaju javni interes, no ocjene koje nisu u skladu s javnim interesom se prihvaćaju kao ocjene “struke” koje nitko ne bi smio dovoditi u pitanje. Jasno je da se u stvari radi o lobiju koji štiti uske interese, iako se radi o javnim sredstvima namijenjenima zadovoljavanju javnih potreba u kulturi. Ujedno, takva praksa je izrazito nedemokratska, jer zadovoljavanje interesa izrazito malog broja ljudi sredstvima drugih pripada vremenu feudalizma.

Zahtjev za opozivom Vijeća za glazbu

Zbog toga udruga Promo koja okuplja organizatore koncerata kvalitetne suvremene autorske glazbe u Hrvatskoj zahtijeva od premijera g. Zorana Milanovića i ministrice kulture, te od zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba gđe. Sandre Švaljek, opoziv navedenih Vijeća za glazbu i njima nadređene javne dužnosnike, g. Berislava Šipuša i g. Tedija Lušetića, jer su najodogovorniji za uzurpaciju javnog novca namijenjenog zadovoljavanju javnih potreba na području glazbe. Udruga Promo svjesna je da premijer i gradonačelnik nisu u mogućnosti imati uvid u sve detalje složenih sustava kojima upravljaju, no nakon javnog upozorenja na nepravilnosti očekujemo da, sukladno svojim odgovornostima, nepravilnosti u sustavu otklone.

Zahtjev za imenovanjem novih članova Vijeća za glazbu koji će brinuti o javnom interesu

Nadalje, predstavnici udruge Promo zalažu se za priznavanje rock glazbe kao javne potrebe u glazbenoj kulturi koja kao takva evidentno postoji te povezano s time i za uključivanje suvremene autorske glazbe u postojeće sustave sufinanciranja gradske i državne glazbene kulture. Da bi javni interes mogao biti zadovoljen u Vijećima za glazbu nužno je imenovanje 6 članova Vijeća od kojih bi 3 člana Vijeća za glazbu bila zadužena za reproduktivnu klasičnu glazbu i jazz te 3 člana koja bi bila zadužena za kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu (rock glazbu u širokom smilsu riječi sa svim suvremenim izvedenicama tog pojma). Stručna savjetnica za glazbu pri Uredu za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ivana Mihaljinec također ne može više obavljati tu funkciju jer ju je obavljala krajnje nestručno te bez vođenja računa o javnim interesu. Također, neophodno je da nova Vijeća za glazbu svoje odluke ubuduće obrazlažu sukladno pozitivnoj praksi Europske unije.

50% novca za rock, 50% klasici

Udruga Promo, uz zahtjev za imenovanjem novih članova Vijeća, sukladno javnim potrebama za glazbenom kulturom, traži financijsku raspodjelu javnih sredstava namijenjenih za programsku djelatnost u glazbi u pravednom omjeru i to 50% sredstava za potrebe suvremene autorske rock glazbe te 50% programskih sredstava za potrebe reproduktivne klasične i jazz glazbe.
Pravednijom raspodjelom programskih sredstava javni interes za glazbom biti će bolje zadovoljen i javnost će moći u većoj mjeri uživati u kvalitetnim koncertima suvremene autorske glazbe.
Omjer od 50 % je više nego pravedan, jer uz programska sredstva osiguranima od strane navedenih Vijeća za glazbu kroz natječaje za javne potrebe u kulturi, glazbene ustanove (koje su neosporno od javnog interesa) posebno su podržane i tzv. sredstvima za hladni pogon za što se izdvaja oko 60 milijuna kuna javnog novca samo za tri ustanove u Zagrebu (KD Vatroslav Lisinski, Koncertna direkcija Zagreb i Zagrebačka filharmonija). Tim sredstvima su u potpunosti pokriveni troškovi plaća, dodataka na plaću, režija, i sl. Povrh navedenih financiranja, glazbene ustanove su oslobođene i plaćanja PDV-a na ulaznice, odnosno za ustanove u glazbi PDV na ulaznice je 0%, dok nezavisni organizatori plaćaju 13% PDV-a na ulaznice za koncerte.
Udruga Promo ističe da je istraživanje pokazalo da publika nije isključiva te da je publika rock koncerata, iako u manjoj mjeri, ujedno i publika klasičnih i jazz koncerta, što pokazuje da je suradnja s organizatorima rock koncerta u dugoročnom interesu svih onih koji žele stvarati novu klasičnu i jazz publiku, kao i prestanak ovakvog isključivog ponašanja klasičarsko/jazz lobija koje se manifestira kroz monopolizaciju javnih sredstva za glazbu.

Uključiti rock u Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka

Obzirom da je na skupštini Grada Zagreba 26.03. predviđeno glasanje o Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka 2015-2022., a kako Strategija definira budućih 8 godina razvoja Grada Zagreba, nedopustivo je da rock glazba bude izostavljena iz Strategije te zbog toga Udruga Promo od zastupnika u skupštini Grada traži da amandmanom u Strategiju uvrste kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu. Uključivanje kvalitetne suvremene autorske glazbe u Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka zasigurno će doprinijeti i stvaranju uspješne budućnosti grada Zagreba i Republike Hrvatske, promoviranju, osnaživanju i rastu umjetnosti, kulture i kreativnih industrija te obogaćivanju kulturne i turističke ponude što su hvalevrijedni ciljevi Strategije.

Ispred inicijative udruge Promo stoje sljedeći koncertni organizatori i glazbeni klubovi: INmusic festival, Vintage Industrial Bar, Tvornica kulture, Klub.Zagreb, Močvara, Žedno uho, Pozitivan ritam, Klub Palach, Distune Promotion, Seasplash festival, Multikultura, SuperUho festival, Outlook festival, Dimensions festival, Terraneo Festival, Dirty Old Festival.

23.03.2015. (12:51)

Hrvatska vojska traži 20 liječnika, početna plaća 10.000 kuna

23.03.2015. (12:37)

Feral otkriva

Za Đuru Glogoškog HDZ je nekad bio gori od komunista

Lupiga je pronašao intervju koji je za Feral 1995. dao Đuro Glogoški. U razgovoru “Za ovu državu se ne vrijedi boriti”, Glogoški govori o svom ranjavanju te kritizira vlast (HDZ) jer mu nije osigurala egzistenciju, da nije dobio stan ni auto, te da sam mora plaćati lijekove. Međutim, Glogoški sada tvrdi da ima manja prava, te da je zanemarivanje počelo 1999. “Partizani su prema ovom danas bili pravi amateri. Jednako kao što su i komunisti pravi naivčine u odnosu na HDZ… Ne, ne, ovo nije država koju sam priželjkivao“, rekao je 1995. Glogoški. Također je tada govorio protiv Glavaša, da bi ga sad dočekao nakon izlaska iz zatvora.

23.03.2015. (12:36)

Kovač: Mandžukića može udariti tenk i ne može mu biti ništa; osmorica Kovačevih igrača nisu igrala za vikend, Modrić nešto boležljiv; u subotu utakmica protiv Norveške

23.03.2015. (11:54)

Kulturni socijalizam

Kultura kao demokratska infrastruktura

Demokratska participacija u kulturi pretpostavka je, iako ne jedina, demokratske participacije u drugim sferama života, osobito ekonomskoj. Organizacijski je učinak socijalno obuhvatniji od umjetničkog jer ishod umjetničkog rada ionako počiva na specifičnim kriterijima procjene. U tom je smislu kultura kao organizirana demokratska infrastruktura mjesto na kojem bi se demokratski socijalizam mogao pojaviti i s kojeg bi se mogao širiti ili paralelno graditi u ekonomskoj i političkoj sferi. Kultura bi se, dakle, mogla pojaviti kao mjesto na kojem, još jedna parafraza, socijalizam može nastati. U suprotnom joj ionako preostaje postupno gubljenje onoga što joj je zasad preostalo. Bilten

23.03.2015. (11:39)

Uvijek isti u bubnju

Briselska politika okretnih vrata

Sastav nove europske komisije odražava već ustaljenu praksu “okretnih vrata”, odnosno transfera kadrova između najviših funkcija Europske unije i privatnog sektora. To dovodi europske dužnosnike u situaciju za donose ključne odluke povezane s interesima svog budućeg ili bivšeg poslodavca. No unatoč evidentnom sukobu interesa, institucije Unije po svemu sudeći oklijevaju suočiti se s ovim problemom. Le Monde Diplomatique

23.03.2015. (11:16)

Ulazak u elitni klub

Bugarska: Europski zid protiv izbjeglica

Kao i svaka druga vanjska granica Europske unije, i ona bugarska za mnoge znači život. Na tisuće je ljudi godišnje pokušava prijeći u potrazi za boljim životom, no za mnoge od njih to završi kobno, o čemu svjedoče brojni tragični primjeri sa tursko-bugarske i srpsko-bugarske granice. Brutalna protjerivanja izbjeglica s europskih vanjskih granica nisu nikakvi iznimni slučajevi neposlušnih graničara, već politika zatvorene tvrđave. Bilten

23.03.2015. (11:14)

Špek je zdrav – više nema sumnje

23.03.2015. (11:03)

Ubojstvo u Osijeku: Odvjetnik Vlatko Vidaković, poznat iz RTL-ove ‘Sudnice’, izrešetan u uredu, ubio ga njegov klijent, branitelj s PTSP-om već osuđivan za ubojstvo, ubojica počinio samoubojstvo

23.03.2015. (10:55)

Zemlja heroja

Tri hrvatska predsjednika podijelila 750.000 odlikovanja

Trojica predsjednika Franjo Tuđman, Stipe Mesić i Ivo Josipović, od osamostaljenja Hrvatske do danas, podijelili su čak 748.564 odlikovanja, medalja i priznanja hrvatskim i stranim državljanima te pravnim osobama, otkriva Helena Puljiz. Uvjerljivo najviše odlikovanja podijelio je Tuđman – čak 735.210. Mesić je dodijelio 10.149 odlikovanja, a Josipović 3.205. T-Portal

23.03.2015. (10:52)

Zašto Dr. House nema svoju kliniku?

Za one koji ne gledaju TV, dr. House je imaginarni lik istoimene američke serije i vrlo vješt liječnik/dijagnostičar s osebujnim pristupom koji gotovo uvijek (98%) nađe rješenje i spasi pacijenta.

U posljednje vrijeme reprizira se serija ‘House’ i bez da vas lažem, pogledam ponekad neku od epizoda. Vrlo zanimljiv i zabavan sadržaj koji mi je ovih dana otvorio jedno pitanje i dao materijal za razmisliti.

Dakle, naš junak dr. House je pametan, školovan, vješt manipulator, osebujan u nekim svojim nastupima, relativno imućan (može si kupiti što god poželi – u okvirima normale), poželjan kod pacijenata i u konačnici poprilično uspješan.

No, ako je sve to tako, zbog čega nema svoju vlastitu kliniku te se redovito bori sa svojim nadređenim i podređenima kako bi sproveo neku “suludu” ideju u praksu?

Zar ne bi bilo logično da, ako ste uspješni, radite za sebe i odgovarate sebi, a ne da nekom drugom polažete račune za svoje postupke? Zar dr. House ne bi mogao kupiti sebi polikliniku ili zašto ga uprava ne bi stavila na pijedestal kao osobu kojoj je dozvoljeno sve – jer daje najbolje rezultate kod najtežih situacija.

Radi se o tome da dr. House zna u čemu je dobar i u to se daje maksimalno.

Nije stvar u tome da on druge poslove ne bi mogao napraviti relativno dobro ali je dovoljno svjestan kako ulog vremena i energije te u konačnici dobiveni rezultat vrlo vjerojatno ne bi bili takvi da ih odradi osoba koja je puno prikladnija/bolja u tom poslu.

Direktor tvrtke sasvim sigurno zna naručiti wc papir, liječnik sasvim sigurno zna vaditi krv pacijentu, računovotkinja bi sasvim sigurno znala podesiti outlook za emailove ili relativno mlad krovopokrivač složiti SEO optimizaciju svoje web stranice.

Nije poanta u tome da sami ne možemo uraditi svaku ili većinu poslova, već u tome da trebamo dozvolite drugim, boljim ili prikladnijim od sebe da odrade posao za nas.

To što radimo sve i svašta i što se u sve i svašta moramo uključiti jer mislimo/tvrdimo da znamo bolje, da trebamo biti upoznati i pazimo kako ne bi došlo do greške na kraju “pojede” energiju za one stvari u kojima bi se trebali posebno iskazati.

Ideju koju želim podijeliti s vama je da malo “opustite” ako ste control-freak i ne morate baš sve znati. Pustite druge da odrade posao, pa iako i ponekad pogriješili ili vas s vremena na vrijeme frustrirali…

Razvijajte svoje talente, što god oni bili. Bez ljutnje, ali talent “znati sve i svašta” ili “znati sve pomalo” ili “kreativno se snalaziti” i nije neki poseban talent – to je vještina.

Vještine se mogu naučiti, dok se talent gradi. Izgradite svoj!

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:



p.s. I mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

23.03.2015. (10:31)

Rupa bez dna

Gdje su novci koje sve ove godine hrvatski građani trpaju u HŽ?

HŽ su sustav u koji hrvatski porezni obveznici ubacuju novce lopatama, pa ipak, vlakovi kasne, na sve više linija voze autobusi ili se linije ukidaju. Za 2015. godinu iz proračuna izravno ili preko cijene goriva za HŽ ide milijardu i pol kuna (oko 350 kuna po stanovniku). Kada se doda inflacija i kamate, hrvatski građani dali su HŽ-u 20 tisuća kuna u zadnjih 12-15 godina. Bilo bi dobro da se u traženje odgovora na pitanje gdje su nestali svi ti novci uključe i Državna revizija, pa i USKOK, piše Index.

23.03.2015. (10:09)

Teatar života

‘Ne treba nam pet studija glume. Dvije trećine glumaca bit će bez posla’

Nakon uspjeha Obrane i zaštite, Bobo Jelčić priprema drugi dugometražni film ‘Sam, samcat’ kojem je tema problemi roditeljstva nakon razvoda braka. U intervjuu za Jutarnji govori i o stanju u kazalištu te lobijima, a smatra i kako je pet studija glume u zemlji previše. “U jednoj tako maloj zemlji i jedan studij glume je previše. Dvije trećine diplomiranih glumaca vrlo će brzo nakon Akademije shvatiti da u struci neće zarađivati kruh”, kaže Jeličić.

23.03.2015. (09:04)

Tijesto, pomidor, sir

U svijetu se "fast food" manje kupuje, ali prodaja pizza raste

Prodaja brze hrane u svijetu sve više pada, pokazuje istraživanje, a jedina od ‘brzih’ kojoj prodaja i dalje reste je pizza. Primjerice, lanac Domino pizza povećao je prodaju širom svijeta za 14%, dok prodaja izvan SAD-a raste 84 kvartala uzastopno. Nutricionisti kažu da pizza može biti odlično jelo, ovisno o tome koje se namirnice na nju stave. Novi list

23.03.2015. (08:30)

Nema baterija

Električnih punionica za aute nema u Rijeci, Osijeku, Puli i autocestama

Drugu godinu zaredom, građani i tvrtke imaju priliku uz subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna, jeftinije doći do električnog ili hibridnog vozila. Međutim, oni koji se odluče na kupnju imat će problem s punjenjem auta. U cijeloj Hrvatskoj postoji 19 javnih punionica, pet u Zagrebu i Koprivnici, po jedna u Labinu, Rovinju, Lovranu, Smiljanu, u Starigradu-Paklenici, Zadru, Biogradu, Šibeniku i u Vukovaru. Južnije od Šibenika nema niti jedne, kao ni u Rijeci, Osijeku ili Puli, a ni na autocestama. Novi list

23.03.2015. (08:27)

Gangster's paradise

Korčula i Novi Marof HDZ-u, Hvar SDP-u, Pag – Paškoj stranci

Željko Maržić iz Paške stranke sa 71,67% osvojenih glasova postao je gradonačelnik Paga, pobijedivši HDZ-ova Tina Herendu. U Novom Marofu izabran je HDZ-ov Siniša Jenkač (57,27%) i tako pobijedio Darka Hrenića iz Reformista. Korčulani su izabrali HDZ-ovca Andriju Fabrisa, a Hvarani SDP-ova Rina Budrovića (62,16%). “U Dubrovniku se odlučujuća utakmica vodila između dosadašnjega gradonačelnika pravomoćno osuđenog za kazneno djelo protiv službene dužnosti i kandidata stranke koja je osuđena za korupciju. Baš krasan izbor! Izbori u Dubrovniku kazuju koliko je Hrvatska bolesna zemlja”, komentira Jelena Lovrić. “Kandidati stranaka koje čine Kukuriku koaliciji pobijedili su u gradovima i općinama u kojima je upisano 65.967 birača ili 55,0%, a kandidati koje je podržavao HDZ u jedinicama koje imaju 39.391 birača ili 32,8%. Ostalo su (14.605 – 12,2%) dobili nezavisni”, osvrnuo se ministar Arsen Bauk na izjavu HDZ-ovog Milijuna Brkića da je HDZ pobijedio na lokalnim izborima. HRT

23.03.2015. (07:00)

Sponzorirana vijest

Tri proljetna dana u Iloku, gradu vina na obali Dunava

Na krajnjem istoku Hrvatske smjestio se Ilok, mjesto koje se skladno izdiže iznad Dunava okruženo prekrasnim vinogradima. Hotel Dunav nudi dva noćenja s doručkom za dvije osobe uz veliki popust, sada za samo 499kn. Iskoristite boravak za obilazak vinskih podruma malih vinara, srednjovjekovne gradske jezgre, dvorca Odescalchi koji je ujedno i Muzej grada Iloka, svetišta, crkve i samostana sv. Ivana Kapistrana… i naravno, prekrasne rijeke Dunav. kupime.hr