'Virunga' i 'Kainova djeca' najbolji filmovi 11. ZagrebDoxa! - Monitor.hr
01.03.2015. (09:30)

‘Virunga’ i ‘Kainova djeca’ najbolji filmovi 11. ZagrebDoxa!

Veliki pečat ZagrebDoxa u međunarodnoj konkurenciji otišao je britanskom filmu ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela, objavljeno je sinoć na dodjelama nagrada ovog festivala dokumentarnih filmova. Posebna priznanja u međunarodnoj konkurenciji dobila su dva filma, finski ‘Vrtni ljubavnici’ redateljice Virpi Suutari, i dansko-poljski ‘Bolji život’ redateljice Hanne Polak. U regionalnoj konkurenciji Veliki je pečat osvojio mađarsko-francuski film ‘Kainova djeca’ Marcella Geröa. Posebno priznanje dobio je ‘Rus’
Damira Ibrahimovića i Eldara Emrića (BiH). Malim pečatom, za film autora mlađeg od 35 godina, nagrađen je mađarski ‘Drugačija Mađarska – život jednog sela, fragmenti’ Dénesa Nagya. Posebno priznanje u ovoj kategoriji dobio je hrvatski ‘Veruda – film o Bojanu’ redatelja Igora Bezinovića. Najboljim Movies That Matter filmom proglašen je američki ‘Rich Hill’ redatelja Tracy Droz Dragos i Andrewa Droz Palerma. Posebno je priznanje u ovoj kategoriji dobio film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela. Nagrada Teen Dox pripala je američkom filmu ‘Djevojka na putu’ Jillian Schlesinger.

U ‘Djevojci na putu’ Jillian Schlesinger “protagonistica filma svojim djelima potiče svoju generaciju na izvršavanje životnog cilja i osvještava odraslima činjenicu da i mladi mogu biti zreli i odgovorni. Autorskim kadrovima uvodi publiku u interakciju sa samom sobom i približava nam svoju situaciju. Potaknula nas je na propitivanje vlastite snalažljivosti u istoj ili sličnoj situaciji. Odabrali smo ovaj film jer je pokazao da možda nije sve ograničeno kako se čini u današnjem svijetu”, obrazložio je žiri.

Najboljim Movies That Matter filmom koji na najbolji način promiče ljudska prava proglašen je ‘Rich Hill’ redatelja Tracy Droz Dragos i Andrewa Droz Palerma. Redatelj Vitaly Mansky, redateljica i umjetnica Tamara Erde i politologinja Ana Matan, članovi Moviest That Matter žirija, nagradu su dodijelili “za istančan, razuman, jedinstven i pažljivo odabran uvid i viziju. Za human pristup temi i snimanju – u svakoj odluci osjeća se humanost njegovih autora. I za podsjećanje da su ljudska pitanja i problemi također prisutni tik do nas i uvijek vrijedni razmišljanja.” Posebno je priznanje u ovoj kategoriji dobio film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela.

Mali pečat, koji se dodjeljuje za najbolji film mladog autora do 35 godina, dobio je dokumentarac ‘Drugačija Mađarska – život jednog sela, fragmenti’ Dénesa Nagya. Tako je odlučio mladi žiri, redatelj Hrvoje Mabić, filmska kritičarka Jelena Pašić i redatelj Carlo Zoratti. Odluku su obrazložili riječima: “Ljepota filma je kada ne nudi izričite i jednostrane odgovore, već prikazuje kompleksnost stvarnosti otkrivajući polove i mjesta njihovog sudara. ‘Drugačija Mađarska’ film je o imaginaciji, o različitim pogledima na stvarnost. Kroz perspektive dviju generacija u posttranzicijskom propadajućem mađarskom selu ovaj film pametno i suptilno otvara brojna pitanja o političkim i kulturološkim promjenama koje je donijela tranzicijska era u Srednjoj i Istočnoj Europi.” Posebno priznanje dobio je ‘Veruda – film o Bojanu’ redatelja Igora Bezinovića.

U regionalnoj konkurenciji Veliki je pečat osvojio film ‘Kainova djeca’ Marcella Geröa. Producent i distributer Heino Deckert, redatelj Marius Iacob i književnica Ivana Simić Bodrožić, članovi regionalnog žirija, nagradu su filmu dodijelili iz ovih razloga: “Osim što zadovoljava visoke kriterije struke, film donosi potresnu i dirljivu priču o dječacima koji su postali ubojice najbližih. Ne pokušavajući osuditi ili poučiti, redatelj nam nudi drugačiju prizmu. U dugom vremenskom periodu prati dječake koji su suočeni s ubojstvom izdržali kazne i nakon trideset godina nalazimo ih na margini društva. Iz sadašnjosti priče idu u dva smjera, jednim u prošlost i zlostavljanje protagonista u djetinjstvu, te drugim u budućnost prateći njihovu djecu, čije šanse za bolji život nisu baš izvjesne. Ujedno, ovo je priča i o transgeneracijskoj nesreći, priča koja nas potiče da razmislimo o ograničenim mogućnostima izbora ljudi u našem okruženju, prečesto prekriženih od svih. Film smatramo važnim ostvarenjem ne samo na regionalnoj, nego i na univerzalno ljudskoj razini.” Posebno priznanje dobio je ‘Rus’ Damira Ibrahimovića i Eldara Emrića.

Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji osvojio je film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela, a žiri u sastavu redatelj Vinko Brešan, redateljica Ágnes Sós i urednik i producent Hans Robert Eisenhauer ovako je obrazložio glavnu nagradu: “Film Orlanda von Einsiedela donosi dramatičnu priču o četiri osobe koje se bore za spas Nacionalnog parka Virunga, pod UNESCO-vom zaštitom, koji je dom mnogima od preostalih 800 planinskih gorila. Upravitelj Emmanuel de Merode, čuvar parka Rodrigue Katembo, njegovatelj gorila André Bauma i mlada francuska novinarka Melanie Gouby riskiraju živote u borbi protiv krivolova, ilegalnog crpljenja nafte i naoružanih pobunjenika. U regiji oslabljenoj krvavom poviješću i ratovima park pruža nadu u stabilnost i mir ljudima i ugroženim životinjama. Međutim prijete mu mito, korupcija i nasilje izvana, potpomognuti službenom dozvolom koja britanskoj tvrtki Secco International omogućava potragu za naftom u jezeru Edward u sklopu parka. Orlando von Einsiedel, kojemu je ‘Virunga’ dugometražni dokumentarni prvijenac, izvorno je htio zabilježiti napredak ekološke i gospodarske situacije u istočnom Kongu, a osobito ulogu Nacionalnog parka. No nakon tri tjedna snimanja opet je buknuo sukob s pobunjenicima. S neustrašivom istraživačkom novinarkom Melanie Gouby on istražuje ulogu naftne kompanije u sukobu, što je veoma opasno po likove u filmu, redatelja i ekipu. ‘Virunga’ je jedinstven prikaz postojeće političke i ekološke krize u Kongu. Šokantan je, dirljiv i nezaboravan, a ujedno i predivan primjer moći dokumentarnog filma. Prekrasna priča, izvrsni likovi, neustrašivo snimanje, odlična montaža i postprodukcija na najvišoj razini glavni su sastojci ovog remek-djela.” Posebna priznanja u međunarodnoj kategoriji dobila su dva filma: ‘Vrtni ljubavnici’ redateljice Virpi Suutari i ‘Bolji život’ redateljice Hanne Polak.

Na ovogodišnjem ZagrebDox Pro-u među jedanaest projekata koji su sudjelovali na pitching forumu, nagrada HBO Adria za najbolji predstavljeni projekt u razvoju pripala je finskom projektu ‘The Unforgiven’, (‘Neoprošteni’) redatelja Larsa Feldballe-Petersena i producenta Aria Matikainena. Francuski projekt ‘Solenzara, An ode to nostalgia’ (‘Solenzara, oda nostalgiji’) redatelja Stephana i Pascala Regolia te producenata Pierrea Le Bloa osvojio je Nagradu ZagrebDox Pro-a za najbolji projekt, a zbog velikog napretka tijekom radionice i sjajne prezentacije projekta spontano posebno priznanje dobio je projekt ‘Zašto je Dragan napravio orkestar’ redatelja Nikole Spasića i producentice Lidie Teleki


Slične vijesti

Nedjelja (14:00)

I pljunuti ako treba

Rašeta: Film o 1975. pokazuje da postoji i Amerika koja je još uvijek u stanju pogledati se u ogledalo

Slom: 1975.” ukazuje na zapanjujuće sličnosti s današnjicom (premda se radnja proteže samo na godinu prije i godinu poslije). Te se godine američka kula od karata u jugoistočnoj Aziji definitivno srušila. Dvije godine ranije SAD se formalno povukao iz Južnog Vijetnama i Kambodže, pa ostavio slobodan prostor Crvenim Kmerima i komunistima Sjevernog Vijetnama. Sajgonske scene trenutak su u kojemu je Amerika izgubila status “nepobjedive” sile, što je izazvalo duboku kolektivnu depresiju. O stanju duhova u Americi te godine u ovom su filmu progovorili važni ljudi tog vremena. Nakon havarije u Vijetnamu, Nixonov nasljednik, Gerald Ford – u želji da spasi reputaciju Amerike – bombardirao je Kambodžu, poslije čega su Crveni Kmeri pobili oko dva milijuna ljudi. U Ameriku se zahvaljujući Fordu ipak doselilo oko 130.000 izbjeglica iz Vijetnama, Kambodže i Laosa, što pod Trumpom sigurno nećemo gledati, ali se možemo kladiti da će ponoviti Fordovu grešku i napasti Kubu, kako bi spasio obraz. Boris Rašeta u svom tjednom TV pregledu za Novosti.

09.04. (10:00)

Filmovi koji život znače

ZagrebDox u znaku AI-ja, ratova i ljudskih sudbina

Ovogodišnji, 22. ZagrebDox otvara se 19. travnja filmom Sintetičko suosjećanje Marca Isaacsa, koji istražuje granice umjetne inteligencije. Umjetnički direktor Nenad Puhovski najavio je bogat program od 112 filmova u 16 cjelina, odabranih među dvije tisuće prijava. Međunarodna i regionalna konkurencija fokusiraju se na goruće teme: od ratova u Ukrajini i traumatičnih migracija do položaja žena i ekoloških kriza. Festival, koji je dio prestižnih asocijacija poput Cannes Docs, nudi hibridne dokumentarce, osobne ispovijesti i socijalno angažirane priče, a zatvara se filmom o ekološkim posljedicama rata, “Divia”. Program traje do 26. travnja u Kaptol Boutique Cinema. Link na službene stranice. HRT

24.03. (17:00)

Tata spava, ali ne i publika

Filmska molitva Andreja Tarkovskog: Poetična posveta velikom redatelju

Dokumentarni film Andreja A. Tarkovskog objavljen sada već prije 7 godina intimna je, ali stroga posveta njegovu ocu, ruskom filmskom velikanu. Kroz osam poglavlja, gledatelja vodi isključivo glas velikog redatelja, bez vanjskih sugovornika, pretvarajući film u svojevrsnu “filmsku molitvu”. Slušamo audio zapise, neke koje nisu na drugačiji način bili dostupni javnosti, samog redatelja o svom životu kao i njegove kontemplacije o umjetnosti, filozofiji i religiji. Saznajemo koje su ga ideje vodile kod stvaranja filmova, kakvo mu je bilo djetinjstvo, ali i kako komentira vlastite filmove. Premda različitih žanrova, teme u filmovima su mu bliske, a gotovo svi protagonisti prolaze kroz svojevrsnu duhovnu krizu. Eyefilm, neka kritika na eefb

20.03. (20:00)

Od Velikog pečata do Oscara: Brže nego što kažeš "dox"

ZagrebDox slavi 22. izdanje uz stotinu filmova i globalna priznanja

ZagrebDox u svoje 22. izdanje (19. – 26. travnja) ulazi s golemim prestižom: prošlogodišnji pobjednik, film Gospodin Nitko protiv Putina, u međuvremenu je osvojio Oscara i BAFTU. Festival prikazuje stotinjak naslova odabranih među 2000 prijava, uz bogat popratni program poput Foto Doxa i Audio Doxa. Međunarodnim žirijem predsjeda upravo oskarovac David Borenstein, uz Christiana Freia i Olivera Sertića. Osim projekcija, industrijski program Slow Pitch pod vodstvom vrhunskih stručnjaka nastavlja razvijati nove talente, potvrđujući ZagrebDox kao ključno mjesto za prepoznavanje priča koje mijenjaju svijet. HRT 

15.02. (13:00)

Puno pitanja, malo odgovora

Polemike oko dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru: spor oko izostavljenih dokumenata

Nakon prikazivanja dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru na HRT-u otvorena je rasprava o izostavljenim dokumentima i interpretaciji događaja iz srpnja 1991. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra upozorio je da film ne spominje ključni dokument koji je Kir poslao SZUP-u 30. lipnja, kao ni neka pisma i spise vezane uz ubojstvo. Redatelj Ivan Ramljak odgovara da su proučili opsežnu građu i svjedočanstva, ali da u film od 100 minuta ne mogu uvrstiti sve dokumente. Ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich ističe da se financiranje provodi po pravilima te da su lani u dokumentarce uložili 1,3 milijuna eura. HRT

06.02. (14:00)

Ni Donald ne može izvući stvar

Amazonov dokumentarac o Melaniji Trump otvorio sa 7 milijuna, uz sumnje u kupnju karata

Dokumentarni film o Melaniji Trump, u Amazonovoj produkciji, zaradio je 7 milijuna dolara u prvom vikendu prikazivanja u SAD-u, što je snažan rezultat za taj žanr. Ipak, film je imao neuobičajeno široku distribuciju, uz izvješća o praznim projekcijama u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu te vrlo loše kritike. Pojavile su se i optužbe o masovnoj kupnji i dijeljenju ulaznica radi napuhivanja gledanosti, no Amazon i kino-lanci to negiraju. Dokumentacija ostaje nejasna, a publiku navodno čine uglavnom starije bijele žene. Ravno do dna… Film, vrijedan oko 75 milijuna dolara, ima tek 7–8 posto pozitivnih kritika na Rotten Tomatoesu, uz izrazito oštre recenzije vodećih svjetskih kritičara koji ga opisuju kao propagandu i „besramnu reklamu”. Slab interes publike dodatno pogoršava situaciju: projekcije su rijetko rasprodane, a zarada prvog vikenda procjenjuje se na najviše pet milijuna dolara. Film je režirao Brett Ratner, dok je sama Melania Trump izrazila oduševljenje rezultatom. tportal

02.02. (17:00)

Kad ti je suprug jednako blagoslov i prokletstvo

Dokumentarac o Melaniji Trump iznenadio na blagajnama unatoč lošim kritikama uoči premijere

Dokumentarni film Melania o bivšoj prvoj dami Melaniji Trump u kina je stigao uz slabiju pretprodaju i podsmijeh javnosti, potaknut viralnim oglasom koji je nudio 50 dolara gledateljima da ostanu do kraja projekcije. Unatoč tome, film je tijekom prvog vikenda zaradio oko 7 milijuna dolara, znatno iznad očekivanja, te postao najuspješnija dokumentarna kino-premijera od 2012., izuzev koncertnih filmova. Iako su kritičari bili nemilosrdni (nazivavši ga propagandnim šundom – tportal), publika je reagirala gotovo jednoglasno – pozitivno (barem na premijeri). tportal… Na Ravno do dna prepričali film za one koji film ne misle pogledati, ali ih donekle zanima.

18.01. (09:00)

Nije igrani, ali jest veliki

‘Fiume o morte!’ dobitnik Europske filmske nagrade za najbolji dokumentarni film

Nagrada je proglašena u subotu uvečer u Berlinu. „Fiume o morte!“ prvi je hrvatski dokumentarac koji je osvojio nagradu EFA. Europske filmske nagrade hrvatski su filmovi dosad dobivali u kratkometražnim kategorijama. Ukupni pobjednik subotnjih nagrada EFA je bez sumnje norveški film „Sentimentalna vrijednost“ režisera Joachima Triera. Bezinovićev je film početkom prošle godine osvojio glavnu nagradu na festivalu u Rotterdamu, a u Hrvatskoj je potukao rekorde kao najgledaniji dokumentarni film u hrvatskoj distribuciji u povijesti. Jutarnji

11.01. (21:00)

Bolje vaterpolo nego polo u vodi

Dogodio se – Ratko Rudić: Genij iz bazena

Dejan Aćimović intervjuirao je za potrebe filma o Ratku Rudiću čak 125 vrhunskih imena vaterpola, pa porodio dokumentarac – za nas neupućene u sport, šokumentarac – o najtrofejnijem vaterpolskom i drugom najtrofejnijem treneru svih kolektivnih sportova uopće. Film započinje jugoslavenskom himnom, koju uglas pjevaju i hrvatski članovi reprezentacije – Šimenc, Bukić – a nastavlja se izjavama vaterpolista koji su Rudiću dali nadimak “Tiranin”. Za sve nas koji smo ga doživljavali kao dobroćudnog dalmatinskog brkajliju, Mišu Kovača svjetskih bazena, to je bilo prvo iznenađenje filma, a druga su se nizala kao na tekućoj vrpci. Rudić je, ukratko, polivalentni sportski genij, uomo universale, koji je pred kraj karijere počeo priređivati i slikarske izložbe. Obavezno pogledati, kaže Boris Rašeta za Novosti, u pregledu TV tjedna.

13.12.2025. (19:00)

DNK kao alibi

Može li genetika objasniti zlo? O granicama tumačenja Hitlerova genoma

Tekst Tamare Čačev za Ideje analizira dokumentarac o sekvenciranju Hitlerove DNA i propituje znanstvene i etičke granice pokušaja da se zlo objasni genetikom. Iako je potvrđena autentičnost uzorka i utvrđeno da nema židovsko porijeklo, daljnje interpretacije – od Kallmanova sindroma do visokog poligenskog rizika za psihijatrijske poremećaje – klize u spekulaciju. Autorica upozorava da takvi pristupi zamagljuju razliku između korelacije i uzroka te nude opasno amnestirajuću ideju: da zlo nije izbor, nego biološka sudbina.