Prije dva su mjeseca iz jezera izlovljene ribe i preseljene u okolna jezera. Prva je faza gotova, kad sva voda oteče i mulj se osuši, na obalu jezera stiže moćna mehanizacija. Procijenjeno je da će za odvoz 200.000 kubika mulja kiperima biti potrebno desetak tisuća odvoza. Grdosije kiperi bi za pet mjeseci suhog vremena trebali izvući mulj iz jezera. Zadnje čišćenje jezera je bilo pred 80 godina prije 2. svjetskog rata. Predviđeno je da se radovi završe do idućeg proljeća. Cijena izmuljivanja je oko 20 milijuna kuna. Jutarnji donosi poveću galeriju slika.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) pozvala je u ponedjeljak Poreznu upravu da zaustavi “udar” na paušalne obrte, jer će to, upozoravaju, naštetiti i Poreznoj upravi i proračunskim prihodima te natjerati obrtnike na registriranje obrta u inozemstvu umjesto u Hrvatskoj. Jedan od glavnih kriterija upitnika Porezne – ako obrt uprihodi više od 50 posto iznosa od jednog klijenta. U Glasu poduzetnika drže kako takav kriterij nije objektivan za utvrđivanje nesamostalnog rada jer postoje primjeri tvrtki na tržištu gdje im samo jedan klijent nosi najveći udio prihoda. Štoviše, dodaju, neke od tih tvrtki rade isključivo s državom. “Možemo li reći da neko ministarstvo prikriveno zapošljava vlasnike tvrtki kojima sav prihod dolazi od te institucije? Poput, primjerice, IT firme iz afere Žalac koja je preko 90 posto prihoda uprihodila od ministarstva te godine, iznos od 13,5 milijuna kuna za usluge, a ima jednog jedinog zaposlenog? Je li tu plaćen porez na dohodak”, pitaju iz Udruge Glas poduzetnika. Osim toga, njegov klijent, makar bio i jedini sa 100 posto udjela u prihodima, ne plaća bolovanje niti preko njega obrtnik ostvaruje pravo na godišnji odmor ili bilo koja druga prava iz Zakona o radu”. Odličan proglas čitajte na UGP / HRT

Istraživanje je obuhvatilo preko tri tisuće učenica i učenika u dobi od 10 do 15 godina iz 15 osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Pandemija uvelike ubrzala problem mentalnih poremećaja poput depresije. Naime, čak petina učenika osjećala se usamljenije, dok je trećina učenika izjavila da se boji povratka u školu i da bi radije ostali kod kuće. Većini učenika nedostajali prijatelji te da se za vrijeme online nastave i boravka kod kuće nisu osjećali sretnijima ni uspješnijima u učenju. Novi list

• Mijenjaju se pravila igre: U Hrvatskoj više nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prvo ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu (Novi list)
• Moonbeam je sjajno zamišljena aplikacija koja je u prvome redu namijenjen olakšavanju pronalaženja novih zanimljivih podacastova i to na temelju osobnog ukusa i preferencija (Bug)
• Zagrebački restoran Pri Zvoncu na južnom Vrbiku je prepun gostiju, služe goleme porcije i imaju poštene cijene, Vrijednost za novac: 9/10 (Jutarnji)
• Sprema se novi zakon o jeziku. Kažnjavat će se i netitlanje bosanskog? (Index)
• Pisci.hr – novi portal Modernih vremena i Nenada Bartolčića o hrvatskim piscima: Za početak pogledajte 30-ak autorskih profila s kojima krećemo. Plan nam je na tjednoj bazi dodavati 1-2 nova profila, te na kraju 2022. dogurati do njih stotinjak.
• Bivši šef Vrhovnog suda Krunislav Olujić kako poboljšati pravosuđe: Plenkovića i HDZ treba maknuti od pravosuđa (N1, video)
• Crkva u Americi mora isplatiti 2,6 milijarde dolara žrtvama seksualnog zlostavljanja, odštetu dobit će više od 80.000 muškaraca. Nisu svi prihvatili nagodbu. U Italiji se traži javna istraga. A kako je u Hrvatskoj? (Index)
• Kratka za dugo čitanje – Ivan Cingel: Sloboda govora (mržnje)

Sve srednje škole koje to žele moći će provoditi prijemne ispite, bez posebnih uvjeta, pri čemu će se broj bodova koje donosi prijemni povećati sa sadašnjih pet na deset bodova. Prijemni će biti iz Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja… e-savjetovanje o Prijedlogu. Nadalje, ukida se dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja. Ipak, oni će imati prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova na temelju ocjena i prijemnog ispita. U sustavu upisa u srednje škole presudnu ulogu igraju zaključne ocjene od 5. do 8. razreda. Gledaju se ukupni prosjeci ocjena u svim višim razredima, a zatim još posebno zaključne ocjene u 7. i 8. razredu iz Hrvatskog, Matematike, prvog stranog jezika i triju nastavnih predmeta važnih za pojedine programe obrazovanja. Najviši broj bodova koji se može ostvariti na temelju ocjena je 80. Telegram

Sliku “Tri figure” koja je procijenjena na 740.000 funti nije uništio, jer će restauracija koštati 2.500 funti. Zaštitar je dobio otkaz, a mogao bi dobiti i novčanu globu od 395 funti te jednogodišnju kaznu u obliku popravnog rada. To mu je bio prvi dan na poslu. Radi se o nekadašnjem ratnom heroju odlikovanom za vojnu hrabrost, 63-godišnjem Aleksandru Vasilijevu. “Da budem iskren, nisu mi se baš svidjele slike na izložbi, ostavile su težak dojam na mene. Pokušao sam proći pored njih bez da ih uopće gledam. U grupi su bile te djevojke koje su mi rekle: ‘Nacrtaj im ti oči, pa ti radiš ovdje’. Zbilja sam vjerovao da su autori tih slika neki mladi ljudi. Zato sam i pitao te cure jesu li to njihova djela, a one su mi odgovorile: ‘Da’. Dale su mi kemijsku olovku i ja sam nacrtao oči. Daily Mail / Jutarnji

Tako bi put od 10 kilometara na posao mogao značiti dodatni prihod od 1.200 eura godišnje. Nizozemska nudi sličan program, a Velika Britanija ide malo dalje. Britanski biciklisti koji na putu na posao koriste svoje bicikle dobivaju 0,23 eura po kilometru, čemu se dodaje program poticaja za najam bicikla s mogućnošću kupnje i popusta na odjeću te pribor za biciklizam. U slučaju Luksemburga, porezni poticaj je oko 300 eura za kupnju električnog bicikla za odlazak na posao. Slične poticaje imaju i Danska i Njemačka. Poslovni

Kliknite za veliku detaljnu sliku. Omjer dug/BDP za Hrvatsku je 87%, za Srbiju 60%, BiH 39%, Rusiju tek 18%…

• Od 2001. izgubili smo pola milijuna stanovništva; ‘Ali imamo 78% više zaposlenih u lokalnoj upravi’ (Telegram)
• Utisak nedelje predlozi od jučer. Prijedlog #4 duel između Vučića i Ponoša, njegovog protivnika na budućim izborima
• Građani EU založili se za osnivanje europske vojske i ukidanje veta u vanjskoj politici koje ima svaka država i da se glasa kvalificiranom većinom radi afirmiranja EU-a kao globalnog aktera usporedivog sa SAD-om i Kinom (Tportal)
• Kao klinac sam završio u psihijatrijskoj klinici, otad živim sa strahom i crnim mislima. Sada, nakon svega, pomažem drugima (Telegram)
• Turski tvrtka Havaş preuzela sve zemaljske usluge u zagrebačkoj zračnoj luci od tvrtke MZLZ (Međunarodna zračna luka Zagreb) – Zemaljske usluge d.o.o. Inače, Konzorcij TAV Airports i ADP grupe ima pravo upravljanja zagrebačkom zračnom lukom do 2042. godine (Tportal)
• Što je to PKK (porezna knjigovodstvena kartica), čemu služi i što nam ona govori. Uvid u PKK karticu moguć je putem ePorezne u koju se možete ulogirati putem sustava e-Građani (Savjeti.hr)
• Priopćenje HDD-a povodom najave novog natječaja za dizajn hrvatskih kovanica eura s motivom kune: Cjelokupni natječajni postupak nepovratno kompromitiran. Novi raspis ponovno dovodi u pitanje razinu profesionalnosti i odnos provoditelja natječaja prema svim prijavljenim… (Hrvatsko dizajnersko društvo)

Porezna uprava prije par mjeseci krenula je u češljanje poslovanja paušalnih obrtnika, jer za dio njih smatra da su zapravo u prikrivenom radnom odnosu sa svojim klijentima, odnosno s tvrtkama za koje rade. Paušalni obrtnici koje poreznici proglase prikriveno zaposlenima, morat će platiti poreze i doprinose na cjelokupne iznose koje su primili, odnosno prihod će im se tretirati kao bruto 2 plaća, što znači da bi mnogi, narednih tjedana i mjeseci, mogli dobiti rješenja da su dužni nekoliko desetaka, ili stotina tisuća kuna. Konkretni slučaj: Prikriveni radni odnos utvrđen mu je za 2020. godinu, kada je imao 10 klijenata, od toga sedam iz Hrvatske, dva iz SAD-a i jednog iz Europske unije. No, usprkos tome Porezna je odlučila da je bio prikriveno zaposlen. Naime, u šest mjeseci je od jednog klijenta primio 75 posto godišnjih prihoda… piše Marko Repecki za Telegram.

Happy Valentine’s Day 🚢😻 #OwlKitty #Titanic #ValentinesDay #LeonardoDicaprio #AdoptDontShop pic.twitter.com/4bl70R36B3

— OwlKitty (@Owl__Kitty) February 13, 2022

Dođe ti malo smiješno kako su je spremno uvalili i ti razni bijednici na finim državnim plaćama koji su je po hodnicima potezali za rukav za pišljive svjedodžbe državnih ispita koji se polažu iz neke skripte, tanje nego što je Ježeva kućica zajedno sa ilustracijama, lakše nego za vozačku dozvolu. No, dobro, ta su divna prijateljstva, naravski, lako pukla, kao što se raspadnu i sva takva koja se kuju oko položaja, vlasti, protekcije, pinke i statusa, koji se odjednom pokazuje sjedenjem po marinama s ledenim koktelom u ruci dok privatni skiper mota konope i kupi mokre ručnike s palube od tikovine. Na isti tipski način pukla su i u Sanaderovom slučaju pa sad on sjedi u zatvoru, a njegovi bivši opet su sadašnji. I sad kad su se štakori razbježali kuda-koji-mili-moji, ostaje nam još čekati da vidimo što će biti s Josipom Rimac, mislim ako je kome do toga da se još jednom truje naturalističkim dokumentarcem o hrvatskoj stvarnosti koji će se prikazivati u sudnici. Bolje je slagati origami ili igrati badminton i ne gledati te vijesti… piše Sanja Modrić za Telegram.

Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) izdao je prije dva dana upozorenja i preporuke za pet zemalja članica. Upozorenja su upućena Hrvatskoj, Mađarskoj, Lihtenštajnu i Slovačkoj. Upozoravaju da bi rast cijena nekretnina mogao ugroziti gospodarstvo i dovesti do kraha tržišta nekretnina te pozivaju na poduzimanje hitnih mjera. U posebnom upozorenju za Hrvatsku napominje se da je “nakon duljeg razdoblja korekcije i prigušenog rasta realni rast cijena nekretnina ubrzao na 8% na godišnjoj razini početkom 2019.”. Navode se tri su glavna razloga rasta cijena: povećana potražnja stranaca za nekretninama, dva potresa u zagrebačkoj regiji zbog kojih je broj stanova za prodaju smanjen zbog oštećenja i otkrića slabije gradnje prije 1960. i na kraju subvencionirani stambeni krediti. ESRB smatra da su ključni razlozi za zabrinutost brzi rast kredita stanovništva i precijenjenost cijena nekretnina. Index

Što si bogatiji, to manje radiš. Na svjetskoj razini uglavnom vrijedi pravilo da u siromašnijim zemljama provedu više sati na poslu nego u bogatijima. Dapače, trend je da kako zemlja postaje bogatija, to ljudi manje sati provode na poslu, imaju bolja radna prava, više dana godišnjeg i slično. Prosječni radnik u SAD-u je 1950. godišnje radio oko 2000 sati. U poslijeratnoj Europi se radilo više, od 2100 u Belgiji do više od 2400 u Njemačkoj. Danas prosječni radnik u SAD-u godišnje radi otprilike 1750 sati, 250 sati manje nego prije 70 godina. U EU se radi od 1350 sati godišnje u Njemačkoj do 2060 u Poljskoj i Grčkoj. Prosječni radnik u Kini je 1979. radio 1979 sati godišnje, a danas radi 2174 sata. Nijemci su najveći neradnici na svijetu, s tek 1354 radna sata godišnje, skoro 500 sati manje od radnika u Hrvatskoj. Štos je: gospodarskim razvojem rad postaje produktivniji razvijenima je potrebno uložiti manje vremena za bolje rezultate rada i stvaranje većeg bogatstva… Zaključak: Dobro je manje raditi. Index

PPF Grupa (PPF) objavljuje da je njezina podružnica Central European Media Enterprises B.V. (CME) potpisala ugovor o preuzimanju 100% vlasništva u RTL Hrvatska d.o.o. (RTL Hrvatska), hrvatskoj komercijalnoj televiziji. Imovina je procijenjena na 50 milijuna eura. Kao dio transakcije CME je osigurao dugoročna prava na zadržavanje i korištenje RTL brenda u Hrvatskoj. CME posjeduje i vodi poslovanje vodeće srednjoeuropske SVOD (usluga videa na zahtjev) platforme VOYO kao i pet vodećih televizija u Bugarskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Emitira 33 televizijska kanala, zemaljska (free-to-air) i naplatna te doseže ukupno 45 milijuna gledatelja. Grupa posjeduje imovinu vrijednu 40,3 milijarde eura i zapošljava 80 tisuća ljudi diljem svijeta. Slobodna Dalmacija

Kad smo 2006. raspustili Valjak, pokazalo se privremeno, darovao sam mu klavir ne bih li ga time nagovorio da ponovno počne svirati jer je klavijature bolje svirao kao klinac nego početkom ovog stoljeća. No, Aki nije bio taj tip jer je bio potpuno realiziran samo na bini. Priznanje koje je on primao od publike na koncertima, to je moćna stvar, nevjerojatno jaka energija, i odjednom je zbog korone ostao bez toga… ja doista ne znam tko bi ga mogao zamijeniti. On je bio paun u najboljem smislu te riječi i to je ono što ti Bog da, a njemu je Bog dao tu magiju da bude fantastičan frontmen… Prao nas je i Glavan, ali konstruktivno, raspravljali smo on i ja o tome, ali bio je krasan čovjek i jako mi je velika satisfakcija bila kad mi je jednom zgodom rekao: ‘Ti si mene pobijedio’. Pitao sam ga: ‘U čemu sam te to pobijedio’, a on mi je rekao: ‘Oko toga što ste postali veliki bend, a u što sam sumnjao’… priča Husein Hasanefendić u intervjuu koji je dao Aleksandru Dragašu i u kojem je neizbježno glavna tema Aki.

U obilju sumanutih ideja na temu kako strmopizditi nekog od srpskih tirjana – naravno, bez po muke i bez mrdanja dupetom – jedna od najimbecilnijih je ideja da će „podrška“ ove ili one ugledne ličnosti (ovoj ili onoj stranci) dovesti do stampeda glasača na birališta. Evo zašto je ta ideja imbecilna. Očekivati da će ugled – ponekad i „ugled“ – ove ili one ličnosti namaći glasove u zemlji u kojoj je – idemo hronološkim redom – Branku Radičeviću, zvanično najvećem srpskom pesniku, zabranjen ulaz u Srbiju „da ne bi kvario omladinu“ (Branko nikada na tlo Srbije nije kročio), u kojoj je jedini srpski filozof evropske reputacije Brana Petronijević umro u bedi, a obnovitelj srpskog jezika i tvorac književnog stila Slobodan Jovanović u izgnanstvu, u kome umalo nije umro i najveći srpski pisac (ako ne računamo uvoznog Andrića) Miloš Crnjanski, vaistinu je imbecilno. Kako iz priloženog vidimo, biti u Srbiji ugledan (s razlogom) pre je opasnost po život nego politički kapital… piše Svetislav Basara zašto spomenik Stefanu Nemanji ipak ne treba premjestiti u Marinkovu baru.

• Vladine mjere protiv inflacije: Smanjuje se PDV na plin, na osnovne namirnice (N1)
• Intel razvija čipove tzv. “blockchain akceleratore” koji će značajno pospješiti rudarenje kriptovaluta. Rezultat bi trebao biti čip koji će ubrzati rad s blockchainom i omogućiti “preko 1000 puta bolje performanse po vatu (Bug)
• Isplati li se postavljanje male solarne elektrane bez baterija na krov kuće? (Zgradonačelnik)
• Hrvatska liječnica sama istraživala koliko je cijepljenih i necijepljenih umrlo na kraju od korone, sve je pisala u bilježnicu i na kraju sastavila tablicu, objavio Saša Ceci na Facebooku. Rezime: cijepite se ljudi
• Doktori u Kanadi mogu ljudima prepisati odlazak u nacionalni park, jer boravak u prirodi umanjuje stres i pojačava samopouzdanje, a koristiti će za dizanje svijesti o klimatskim promjenama (Washington Post)

Ponuda uključuje 3 školska sata teorije i prakse uz iskusne trenere i uključenu opremu u školi jahanja u Jahalištu Almina potkovica. Teorijski dio traje 45 minuta, a jahanje 90 minuta. Minimalna dobna granica je 8 godina. Rok iskoristivosti: 30.3.2022. Redovna cijena škole jahanja je 450 kuna, a preko ove ponude 155 kuna.

• HNB i euro – Čitav cirkus oko diletantskog natječaja bez ikakvih konzekvenci za autora-plagijatora, u podtekstu je imao potpunu ignoranciju od strane HNB. Unatoč vapajima dizajnerskog društva pa i dizajnera aktualnih novčanica. Prosto je nevjerojatno da u zemlji s ozbiljnom tradicijom kvalitetnog grafičkog dizajna dobijemo takvu ignoranciju struke.
• Srpsko-hrvatske nacionalističke razmirice – Sanda Ham zagovarajući novi zakon o jeziku apelirala na prevođenje serije ‘Lud, zbunjen, normalan’. Kao da je mali cirkus bio onaj jedini srpski film koji je titlovan pušten u zagrebačkoj Kinoteci, sjajne Dragojevićeve ‘Rane’
• Mirko Vičević – U devedesetima su i navijači Crvene Zvezde koji su na vaterpolsku utakmicu vlastitog kluba došli s isključivom namjerom da iz njega potjeraju novog trenera Mirka Vičevića, bokeljskog Hrvata.
• Srbija i arhiv NDH – A Srbija je, kao i u mnogim stvarima, vezanim uz devedesete, nastavila po starom. Ovog puta u odbijanju da arhiv koji se odnosi na razdoblje NDH vrati Hrvatskoj. Nije problem što su ga kopirali i ustupili Izraelu, štoviše. Svaki arhiv bi trebao biti otvoren za sve ljude. Ali jeste problem tvrdoglavo odbijanje da se provede ono što se potpisalo i što je na koncu logično. U ovom slučaju radi se o sukcesiji zajedničke imovine.
• Bozanić na Stepinčevo – Crkvenog blagdana uvedenog s namjerom da Stepinac konačno postane svetac, iako sav njegov oportunizam i snishodljiv odnos prema ustaškim vlastima svjedoče protiv te zamisli. Izražavajući zabrinutost zbog demografskog sloma, Bozanić je pozvao na ‘učinkovitu uzbunu’, apelirajući da nam u demografskoj obnovi Stepinac bude vodič. Svijet Crkve i desnice je svijet fascinantnih bajki.
• Nove napetosti u BiH – Narodna skupština Republike Srpske izglasala je zakon o nepokretnoj imovini i visokom sudskom i tužiteljskim vijeću kojom razvlašćuje državu na ova dva polja
• Plenković i Charles Michel – šteta bi bilo zaobići Plenkovićevo ponosno poziranje kraj, sad već anegdotalnog predsjednika Europskog vijeća, Charlesa Michela
• Macron u Moskvi – događaj tjedna Macronov dolazak u Moskvu i njegovo odbijanje da napravi test na koronavirus, u strahu od toga da Rusi ne dobiju njegov DNK. Radi se o rijetkom slučaju otvorenog nepovjerenja usred pregovora koji bi na povjerenju trebali počivati.
• Porezni presing na gastarbajtere – Ako je netko slučajno i pomislio da je riješio egzistenciju odlaskom iz Hrvatske u inozemstvo, grdno se prevario. Naime, upravo svjedočimo širokoj akciji porezne uprave koja planira dodatno oporezovati ljude koji prihod ostvaruju u inozemstvu, neovisno o tome jesu li se odjavili iz zemlje. Slučaj je poučan i njegov rasplet će biti zanimljiv.
• Bojan Ivošević – u Splitu se dogodilo ono što je svatko očekivao, da dogradonačelnik Bojan Ivošević nekontrolirano pukne. Ivošević je Puljku doista pomogao u pobjedi i djeluje kao najaktivniji čovjek iz gradske uprave. Ali to je tako samo zbog njegove sveprisutnosti i spremnosti da uđe u sukob. Puljku će s vremenom biti skoro pa nemoguće da kraj mandata dočeka u istom sastavu.

Izdvojio Dragan Markovina za Telegram. Ovaj put ne po našem ukusu. Previše nevijesti, bizarno, negativno, nebitno. Moguće klikabilno, doduše.