Omjer duga države u odnosu na njen BDP - Monitor.hr
14.02.2022. (16:00)

Nešto gdje se i siromašni mogu mjeriti sa bogatima

Omjer duga države u odnosu na njen BDP


Kliknite za veliku detaljnu sliku. Omjer dug/BDP za Hrvatsku je 87%, za Srbiju 60%, BiH 39%, Rusiju tek 18%…


Slične vijesti

03.03. (10:00)

Nemamo se s kim natjecati

Istine i zablude o hrvatskoj (ne)produktivnosti

Produktivnost rada može se definirati kao BDP ili bruto dodana vrijednost obično podijeljena s brojem zaposlenih osoba ili odrađenih sati te je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na rast BDP-a. Ona je u Hrvatskoj 2021. godine bila 27 posto više nego prije 20 godina. No, daleko ispod razine ostalih država u Europi. Činjenica da tvrtke mogu rasti bez rasta produktivnosti, a time i bez poboljšavanja konkurentnosti, signal je da tvrtke rastu i opstaju po stopama višim od prosjeka ne zbog svoje konkurentnosti ili kvalitete već zato što se suočavaju sa slabom konkurencijom. To rezultira rastom bez izazova i održava pogrešnu raspodjelu resursa prema neučinkovitim tvrtkama te utječe na slab rast ukupne produktivnosti. Lider

10.02. (17:00)

Sve će se to vratiti

Dva lica hrvatskog javnog duga i poreza

Povoljnija javnofinancijska situacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mogla bi se iskoristiti za smanjenje fiskalnih opterećenja. Ili pak za financiranje razvoja i jačanje gospodarstva. Neki smatraju kako bi sada bilo povoljno vrijeme za smanjenje poreza. No, mnogi pad javnog duga i budžetski suficit, iako to predstavlja dobru vijest, smatraju da treba primiti s oprezom. Samnjenje PDV-a pomoglo bi i povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Dugoročno bi u većem interesu hrvatskih poslodavaca bio zaokret državne i lokalnih vlasti u pokretanju programa javne stanogradnje i jačanja socijalnih servisa. Od veće koristi bilo bi i državno ulaganje u energetsku i prehrambenu neovisnost te digitalizaciju nego smanjenje poreza. Dug potiče produktivnost dužnika. DW

28.01. (20:00)

Brzi uspon, tihi pad

Uz smanjenje broja stanovništva, razdoblje brzog rasta Kine vjerojatno je završeno

Kinesko gospodarstvo će u idućem periodu svijetu pružiti stabilnu snagu - Osijek Danas

Čak ni najoptimističniji scenarij oporavka za Kinu ne naviješta povratak na visoke stope rasta na koje je zemlja bila naviknuta desetljećima. Kineski BDP rastao je u prosjeku gotovo 10 posto godišnje otkako je Peking počeo s ekonomskim reformama davne 1978.. Godine visokog rasta BDP-a značile su da je kineska ekonomija narasla više od deset puta između prijelaza stoljeća i 2021. godine, tj. prema podacima Svjetske banke, sa 1200 milijardi dolara na gotovo 18.000 milijardi dolara. Nasuprot tome, BDP SAD-a, najveće svjetske ekonomije, nešto je više nego dvostruko veći od onog iz 2000. S predsjednikom Xi Jinpingom, koji je zapravo postavljen za doživotnog vođu Kine, i državom koja je napokon napustila politiku nultog COVID-a, može li se Kina nadati povratku na održivi visoki rast? Kratak odgovor je: Ne. Era kineskog dvoznamenkastog rasta, smatraju ekonomisti i analitičari, gotovo je sigurno završena. Aljazeera

 

15.12.2022. (21:00)

Još da ne živimo samo od turizma

Više nismo druga najsiromašnija država EU

Ispod nas su Mađarska, Slovačka i Bugarska. U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće. Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Index

08.09.2022. (00:00)

Još da ne kradu toliko, gdje bi nam kraj bio

Hrvatska treća u EU-a po rastu BDP-a u drugom kvartalu

Hrvatska je u drugom kvartalu bila među zemljama EU-a s najvećim rastom BDP-a, ali i u malobrojnoj skupini zemalja s padom broja zaposlenih, pokazale su najnovije procjene Eurostata. Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 2% u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je rast iznosio 2,8%, pokazali su sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda. HRT / Eurostatov izvještaj

24.03.2022. (19:00)

A govore nam da nam je loše

Eurostat: Hrvatska je po životnom standardu pretekla Slovačku i Grčku

Hrvatska se polagano penje na europskoj ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći. Prema ranoj procjeni Eurostata za 2021., Hrvatska je po životnom standardu i dalje pri europskom dnu, ali u leđa nam sad gledaju Slovačka, Grčka i Bugarska. Lani smo dosegnuli 70 posto prosjeka EU-a BDP-a po stanovniku, dok je 2020. on bio na razini od 66,5 post. Dva su osnovna razloga za statistički porast životnog standarda u Hrvatskoj. Jedan je smanjenje broja stanovnika, a drugi je lanjska rekordna stopa rasta BDP-a i brzi oporavak od koronakrize. Gospodarstva Slovačke, Grčke i Bugarske sporije se dižu na noge nakon pandemijskog udara. Tportal

16.01.2022. (14:00)

Ali se i brže smanjuje

Perković: Hrvatska brže raste od Kine

Iako je i najvećim optimistima teško povjerovati u ovu informaciju, prognoze rasta BDP-a za 2022. sasvim jasno pokazuju snažniji gospodarski rast Hrvatske nego Kine. Svjetska banka je objavila da će BDP Hrvatske ove godine rasti za 5.4 posto, a Kine 5.1 posto. Investicijska kuća Goldman Sachs je još pesimističnija od Svjetske banke po pitanju rasta BDP-a Kine 2022. pa predviđa rast od “samo” 4.3 posto. Nekoliko je razloga za taj povijesni presedan i ne radi se sasvim o statističkoj iluziji. Hrvatska se relativno dobro oporavlja od pandemijske ekonomske krize, a Kina se suočava s određenim problemima koji joj kratkoročno smanjuju gospodarski rast, a i predstavljaju ozbiljnu opasnost za dugoročni razvoj. Branimir Perković za Index.

04.01.2022. (14:00)

Svjetski kolač razrezan u šnite

94 bilijuna dolara vrijedno gospodarstvo svijeta u jednoj infografici

Globalni BDP (bruto domaći proizvod, engleski GDP, gross domestic product) je tržišna vrijednost dobara i usluga proizvedenih u pojedinoj zemlji. SAD i Kina čine 42 posto svjetskog BDP-a. Ovdje je druga varijanta infografike sa svim ostalim zemljama. Hrvatski BDP je oko 60 milijardi dolara (0,06T). Visualcapitalist

Napomena za svaki slučaj: 1 trillion na engleskom znači bilijun na hrvatskom ili tisuću milijardi.

18.12.2021. (12:00)

Sindikalisti svijeta, razjedinite se

Trinaesta plaća svima, a ne samo njima: I privatni sektor rado bi dizao BDP trošenjem dodatne plaće

Zamislite da Hrvatska ima osam kompanija poput HEP grupe, koja je za prošlu godinu iskazala 1,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je i najveći profit u 2020. Tih osam HEP-ova trebalo bi raditi cijelu godinu da se od njihove ukupne dobiti alimentira ‘samo osam posto proračuna’. Toliko je, prema Vilimu Ribiću, teška 13. plaća od 7000 kuna, koliko traže sindikati državnih i javnih službi. Na našu sreću, a na Ribićevu žalost, Hrvatska ipak ne troši cijeli proračun na plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru. Trošak 13. plaće bio bi, dakle, znatno manji nego što to pokazuju Ribićevi nezajažljivi apetiti. Pravi izračun troška 13. plaće za državni i javni sektor bio bi bliži iznosu od oko 3,6 milijardi kuna (bruto), što je oko dva posto proračuna. Dakle, za Ribićevu 13. plaću trebale bi sljedeće godine raditi – samo dvije HEP grupe. Goran Litvan za Lider.

05.09.2021. (00:00)

Od sezone do sezone - nema promjene

Hrvatska ‘Kvaka 22’: Zašto su dobre vijesti o BDP-u, potrošnji i turizmu dugoročno loše za gospodarstvo

Još se nije stišalo slavlje nakon objave Državnog zavoda za statistiku da je BDP u drugom kvartalu rastao 16,1 posto, a već je stigao podatak o potrošnji, koja je u prvih sedam mjeseci porasla 12,6 posto. Dodatni razlog za zadovoljstvo odlične su turističke vijesti s Jadrana o sezoni koja je prema rezultatima blizu rekordne 2019. godine. No, kako sada stvari stoje, i treći kvartal, koji uključuje dva ključna turistička mjeseca i posezonu (za koju su odlične najave), mogao bi rezultirati nastavkom velikog rasta svih makroekonomskih pokazatelja. U tome je kvaka 22 prema kojoj se samo luđake može poslati kući s fronta, no onaj tko je lud ne može zatražiti povratak jer bi to značilo da je zapravo zdrav. Prema toj logici iz romana Josepha Hellera, što su ekonomski rezultati lošiji, manje je mogućnosti za reforme, ali što su rezultati bolji, to je u vlasti manja volja za temeljitom rekonstrukcijom gospodarskog i cijelog državnog sustava. Goran Litvan za Lider.