12/05/2023 - Monitor.hr
12.05.2023. (23:00)

Kamo sreće da i mi kao Skandinavci koristimo smeće

Kako otpad postaje energija

Švedska ima opsežne i učinkovite sustave gospodarenja otpadom, a komunalni otpad na odlagalištima gotovo da i ne postoji. Čak 99,3 posto cjelokupnog kućnog otpada se reciklira ili oporabi kao energija, što Švedsku svrstava u sam vrh u ovom području. Njihov se otpad obrađuje u integriranim sustavima i reciklira kao daljinsko grijanje, električna energija, bioplin, biognojivo i razni materijali, kao što su na primjer amorfne mase koje se koriste za asfaltiranje i u građevini. Koriste se različite metode obrade, ovisno o prirodi otpada kako bi se omogućilo korištenje otpada kao resursa. Spaljivanje je metoda idealna za otpad koji se ne može reciklirati ni na koji drugi način. To je učinkovita i ekološki sigurna metoda za oporabu energije iz otpada, a osigurava i daljinsko grijanje i električnu energiju. Zgradonačelnik

13.05.2023. (00:00)

Da se mene pita, ja bih proterao autobus ovuda

Britanci također strahuju za mostove: Električna vozila su preteška

Sve više električnih vozila nalazi se na cestama Velike Britanije, a proizvođači povećavaju proizvodnju i razvijaju automobile s većim baterijama kako bi poboljšali domet i ukupnu praktičnost. S druge strane, raste ukupna masa vozila, a infrastruktura je stara i pitanje je može li podržaviti nova opterećenja. Stare strukture mogu biti u opasnosti od urušavanja zbog povećane mase novih automobila. Električna vozila puno su teža od današnjih uobičajenih benzinskih ili dizelskih automobila, a sigurno su glomaznija od modela koji su bili na cestama prije pedeset i šezdeset godina. Lokalna vijeća trebala bi provjeriti ograničenja težine na mostovima – kako bi se osiguralo da se neće srušiti s povećanjem broja težih električnih automobila, smatraju. Revija HAK

12.05.2023. (23:00)

Brze i kratke

  • MUP: Primili smo ozbiljnu prijetnju upućenu premijeru i članovima vlade (Index)
  • Rusi priznali povlačenje iz Bahmuta. Prigožin bijesno: Ovo se zove bijeg, a ne pregrupiranje (Nacional)
  • Češka grupacija CI Industries pokazuje velike ambicije za proboj na hrvatsko tržište. Nakon kupovine slavonskobrodskog Đure Đakovića i dvije obvezujuće ponude za Uljanik Brodogradnju 1856, želi zagospodariti i Lukom Rijeka (Tportal)
  • Ekonomist: Mirovinska reforma štetna je za Hrvatsku. Gubimo novac (N1)
  • Učenica u Bjelovaru objavila popis za odstrel, isključena je. Reagirala i policija (Index)
  • Na području bivše tvornice glinice u Obrovcu otvorena najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj (Nacional)
  • Anđelo Jurkas: Kino je osuđeno na propast, ne postoji kultura gledanja i zaštite nacionalnog filma (Glas Podravine)
12.05.2023. (22:00)

Što na nebu sja visoko...

Vožnja kroz cijeli opus: Let 3 – Bombardiranje Srbije i Čačka

Jasno je da je riječ o parodiji i zajebanciji već samim pogledom na omot albuma na kojem su Let 3 obučeni u narodne nošnje i u stavu ‘kolo’, a iza njih je fotografija Starog grada Dubrovnika preko kojeg piše naslov albuma. Što se pak tiče ‘repertoara’, kolekcija pjesama na albumu spada među suludiji materijal koji je izašao na ovim ‘našim prostorima’, a koji ujedno i ima biti baš to – suvremena slika ‘naših prostora’. Ovaj se album, da bi ga se uopće pokušalo shvatiti, treba shvatiti konceptualno. Balkan, zajedničkog ‘folklora’ i ‘narodnog’ od kojeg jedan dio balkanskih naroda zazire, a drugi ‘brendira’ kao svoj i kolopleta notorno lošeg kolektivnog ukusa, a sve to u jednom ogromnom kotlu u kojem se usput kuha i techno, rock, psihodelija, kič, politika, jugoslavenski šlageri i lokalne birtije… Recenzija legendarnog albuma koji nema veze s trenutnom euforijom oko Eurovizije donosi Ravno do dna

12.05.2023. (21:00)

Unosan biznis - za neke

Za znanost bez profita

U korištenju riječi znanost često više toga mistificiramo nego objašnjavamo, što u doba ciničnog skepticizma antivakserstva ili pokreta ravne zemlje donosi brojne opasnosti. Znanost nije jednostavno kanonizirani sustav vječno važećih, ahistorijskih činjenica, ili pak plemenita potraga za istinom, već je prije svega oblik rada. Umjesto kao potragu za znanjem i istinom, znanost je bolje shvatiti kao proizvodnju znanja. Iako postoje razne alternativne formi znanstvenog članka, u suvremenom sustavu znanosti ona predstavlja središnji način distribucije novog znanja. Znanstvena istraživanja, plaće znanstvenih radnika i radnica i sveučilišne knjižnice uglavnom su financirane javnim sredstvima. Akademski radnici već godinama ukazuju da izdavači parazitiraju na javno financiranim istraživanjima, pritom naplaćujući sveučilištima i knjižnicama pretjerane. Umjesto da se o znanstvenim istraživanjima odlučuje na temelju javne potrebe, stvara se neefikasan sustav povratnih poticaja. Kulturpunkt

12.05.2023. (20:14)

Biseri s istoka: Europski gradovi bogate povijesti i kulture koje vrijedi posjetiti

12.05.2023. (20:00)

Zlu ne trebalo

Što učiniti ako u inozemstvu izgubite dokumente

Za povratak u Hrvatsku možete u Hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu ishoditi putni list. Nestanak ili pronalaženje putne isprave u inozemstvu trebate prijaviti najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu. Ako putnu ispravu izgubite ili vam je ukradena u državi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsku misiju ili konzularni ured, krađu ili nestanak putne isprave možete prijaviti uredu bilokoje druge države EU. Zahtjev za izdavanje putnog lista podnosite osobno nadležnom hrvatskom veleposlanstvu ili konzularnom uredu u inozemstvu. Za maloljetne, odnosno poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanje putnog lista podnose oba roditelja odnosno zakonski zastupnik. Dobri Savjeti zlata vrijede.

12.05.2023. (19:00)

U obrazovanju je ključ

Konzervativci najviše skloni širenju lažnih vijesti, iako nemaju tu namjeru

Najčešće ne znaju da se radi o lažnim vijestima. Novo istraživanje ukazuje kako se lažne vijesti ponekad ne šire iz zle namjere, već zbog činjenice kako se pročitane informacije ne razumiju kako treba. Iako mnogi smatraju kako se radi o unaprijed izgubljenoj bitci, mnogi stručnjaci smatraju kako se pravilnom edukacijom širenje dezinformacija u budućnosti može spriječiti. Iako je vjerojatnije da su oni koji se svrstavaju u politički desni spektar skloniji povjerovati u lažne vijesti, prijašnja istraživanja su se više fokusirala na to da se otkrije tko ih je skloniji širiti. No, politička uvjerenja su pokazatelj kako je samo širenje vijesti od onih koji su naivniji jednako velik problem. IFL Science

12.05.2023. (18:00)

Predizborna fora

Ishitrena porezna “reforma” bez dugoročne koristi za građane

Iako detalji „reforme“ nisu precizirani, najave u medijima (1 , 2) govore o ukidanju prireza i promjeni načina izdvajanja u mirovinske fondove. Kompenzacija za ukidanje prireza, prema nekim medijskim najavama, mogla bi se pronaći u dopuštanju lokalnim jedinicama, odnosno gradovima, da utječu na stope izdvajanja poreza na dohodak. Mogu li veliki gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke nadoknaditi gubitak prireza, odnosno mogu li računati na dugotrajnost eventualnih kompenzacijskih sredstava koja bi se iz proračuna države preusmjerila u proračune gradova? To nije rješenje kojim se potiče efikasno organizirani sustav lokalne vlasti. On još snažnije potiče fiskalnu ovisnost gradova o državnom proračunu. Vlada bu trebala pripremiti cjeloviti reformski paket koji se tiče lokalne samouprave, smatraju stručnjaci. Faktograf

12.05.2023. (17:00)

Brze i kratke

  • Danas ogroman prosvjed i blokada važnog mosta u Beogradu (Index)
  • N1 istražuje: Procvat biznisa s vinima državnog tajnika zaduženog za energetiku (N1)
  • Udruge potrošača optužile HT da u financijskim izvještajima prikriva desetke milijuna eura obveza (Nacional)
  • Deset najprodavanijih automobila na svijetu: Toyota RAV4, Toyota Corolla, Tesla Model Y, Honda CR-V, Toyota Camry, Toyota Hilux, Nissan Sentra, Toyota Corolla Cross, Ford F-150 i Tesla Model 3 (Revija HAK)
  • Vozač iz Međimurja dvije godine koristio autoceste, a da nikad nije platio cestarinu. Napuštao je autocestu prolaskom kroz naplatne postaje neposredno iza vozila kojem je, nakon naplate cestarine, podignuta rampa (Danica)
  • Snima se Bubimir 2, film stiže u jesen iduće godine (Ravno do dna)
12.05.2023. (16:00)

Kad je osoba lozinka

Zbogom lozinke, stiže biometrija

Lozinka je bila odličan sustav zaštite sad već skoro šezdeset godina, ali čini se da je i tome došao kraj. Nema više datuma rođenja, davno preminulih kućnih ljubimaca ili lozinki od kojih se svim IT-jevcima diže kosa na glavi. Novo izvješće Nordpassa otkriva da se 83 posto najčešćih lozinki na globalnoj razini može hakirati u manje od jedne sekunde. Nedavno su tehnološke tvrtke, uključujući Google, Apple i Microsoft, pokrenule pristupne ključeve, takozvane ‘passkeys‘ kako bi ponudile sigurnije ulaženje u razne račune. Passkeys dopuštaju korisnicima prijavu na aplikacijama i web stranicama na isti način kako otključavaju svoje uređaje: putem otiska prsta, skeniranja lica ili PIN-a kod zaključanog zaslona. Otporni su na online napade kao što je phishing pa su još sigurniji nego jednokratni SMS kodovi. Lider

12.05.2023. (15:00)

I zato danas štujemo kult flakserice

Jezikova juha: Na dobroj travi

Jeste li znali da se do 18. st. nitko nije bavio travnjacima, u smislu neke njegovane površine? U seoskim dvorištima po travi bi čeprkala perad, a gradovi nisu imali puno zelenih površina, osim parkova. Riječ “lawn” prvi je put zabilježena 1733. godine, a u prijevodu iz starofrancuskog znači čistina. U tome razdoblju koncept dizajniranih površina, parkova i vrtova izlazi iz domene kraljevskih palača i postaje popularan među engleskom i francuskom aristokracijom. Tu negdje postaje i znak pretiža i bogatstva. Njegovani travnjak nije služio nikakvoj praktičnoj svrsi, a za košnju je valjalo platiti (kad je poznato da aristokracija nije radila). Srednja klasa, želeći oponašati bogataše, ubrzo je prihvatila prve ručno gurane kosilice. Lingvist Saša Kresojević za lokalne urbane novine Glas Podravine.

12.05.2023. (14:00)

Neželjena kultura

Zašto za neku biljku kažemo da je korov

Kad vidimo prirodnu livadu nikada nećemo reći da je neka vrsta korov, jer je to njeno prirodno stanište. Međutim, kada vidimo papriku kako raste u usjevu pšenice označit ćemo ju kao korov. Korovske su biljke sve one koje ometaju rast naših uzgajanih kultura, koje se s njima natječu za hranu, vodu, prostor i svjetlost. Djeluju na smanjenje prinosa, ali i na pojavu biljnih bolesti i napad štetnika. Možemo reći da su to biljke koje nismo zasadili, koje su nikle na “pogrešnom” mjestu i da se odlikuju jakim kompeticijskim osobinama, brzo rastu i razvijaju se. Još jedna njihova karakteristika je što se brzo šire i zauzimaju prostor. Agroklub

12.05.2023. (13:00)

Najgore ti je bit gazda

Kad pokrećemo biznis – bližnji se protive, a stranci odobravaju

Puno je mikro, srednjih i velikih borbi koje svaki poduzetnik vodi sam sa sobom u procesu preobrazbe od kreativne ideje do stabilnog poduzeća, ali na početku je vrlo bitno uz sebe imati ljude koji vjeruju u to da naši snovi mogu postati stvarnost. Nerijetko se događa da najveću podršku dobivamo od ljudi koji nas najmanje poznaju, a naši bližnji rezervirano nas tapšaju po ramenu s često neizrečenim ‘možda ti to i nije baš pametno‘. Zanimljiv je to paradoks. Razloga u pozadini može biti nekoliko, no najčešće nas se želi sačuvati od neuspjeha, iako ima onih koji su nam jednostavno zavidni. Uz to, Hrvatska je inače poznata po nepoduzetničkoj kulturi koja se vuče iz prošlih vremena. Lider

12.05.2023. (12:00)

Samo da se ne ljulja

Mučnina u vožnji: Zašto se javlja i kako je spriječiti

To se najčešće događa kada centar za ravnotežu nije uparen s vidom. Odnosno, pokreti tijela i sile koje djeluju na tijelo nisu sinkronizirani s onime što vidite. Uglavnom, oči i vestibularni sustav primaju proturječne informacije o položaju tijela u prostoru. Djeca u dobi od šest do 12 godina su osjetljivija nego odrasli, ali i kod njih situacija zna biti dramatična. Jedini savjet je vozačima da uspore u zavojima koliko mogu, a putnicima na stražnjoj klupi da pokušavaju gledati kroz vjetrobransko staklo. Inače, tvrtke poput ZF-a već rade na novim sustavima, koji bi trebali smanjiti razvoj mučnine u autonomnim automobilima u kojima će svi putnici čitati knjige, novine, gledati sadržaje na infotainmentu ili mobitelu. Revija HAK

12.05.2023. (11:00)

Brze i kratke

  • Stručnjak za međunarodne odnose: Srbija kao da je zapela u podzemlju (N1)
  • Plaća u Lidlu duplo veća nego u Konzumu (Danica)
  • Pevex – Najuzbudljivija dioničarska priča u Hrvatskoj (Lider)
  • Obitelj pacijenta koji je preminuo na hodniku KB-a Sveti Duh tražit će odštetu (Nacional)
  • Poznati svi finalisti Eurosonga. U finale su se plasirale Albanija, Cipar, Estonija, Austrija, Litva, Slovenija, Poljska, Australija i Armenija (Index)
  • Čak 53 posto Hrvata redovito provjerava rok trajanja na proizvodima (Nacional)
12.05.2023. (10:00)

Slušaju te kako dišeš

Primijetili neobičnu aktivnost WhatsAppa – noću koristi mikrofon na mobitelu

Jedan je korisnik Twittera primijetio da njegov mobitel bilježi sumnjivu aktivnost tijekom noći. Mikrofonu uređaja, navodno, svakih nekoliko minuta pristupa aplikacija WhatsApp, i to dok korisnik spava, a mobitel se ne koristi. Screenshot s neobičnom aktivnošću mikrofona do sada je tako vidjelo preko 70 milijuna ljudi i komentiralo njih više tisuća, od kojih svatko ima svoje viđenje ovog “prisluškivanja”. Stvar je eskalirala, pa je i Facebookov WhatsApp odmah reagirao svojim službenim objašnjenjem problema. Kažu kako su uspostavili kontakt s Dabirijem te da vjeruju kako je problem softverske prirode. Čini se da je posrijedi pogreška u samom Androidu, koji pogrešno interpretira podatke i prikazuje aktivnost mikrofona. Iz WhatsAppa poručuju i da su od Googlea zatražili istragu i ispravak ovog buga. Bug

12.05.2023. (08:48)

Biciklisti u Beču smiju skrenuti udesno i na crvenom svjetlu na semaforu

12.05.2023. (08:46)

Primijećena najveća kozmička eksplozija u svemiru ikad viđena