Za znanost bez profita - Monitor.hr
12.05.2023. (19:00)

Unosan biznis - za neke

Za znanost bez profita

U korištenju riječi znanost često više toga mistificiramo nego objašnjavamo, što u doba ciničnog skepticizma antivakserstva ili pokreta ravne zemlje donosi brojne opasnosti. Znanost nije jednostavno kanonizirani sustav vječno važećih, ahistorijskih činjenica, ili pak plemenita potraga za istinom, već je prije svega oblik rada. Umjesto kao potragu za znanjem i istinom, znanost je bolje shvatiti kao proizvodnju znanja. Iako postoje razne alternativne formi znanstvenog članka, u suvremenom sustavu znanosti ona predstavlja središnji način distribucije novog znanja. Znanstvena istraživanja, plaće znanstvenih radnika i radnica i sveučilišne knjižnice uglavnom su financirane javnim sredstvima. Akademski radnici već godinama ukazuju da izdavači parazitiraju na javno financiranim istraživanjima, pritom naplaćujući sveučilištima i knjižnicama pretjerane. Umjesto da se o znanstvenim istraživanjima odlučuje na temelju javne potrebe, stvara se neefikasan sustav povratnih poticaja. Kulturpunkt


Slične vijesti

17.04. (13:00)

Dr. House intro music

Istraživanja sugeriraju da je naša percepcija vremena usko povezana s ritmovima našeg srca

Eksperiment s 45 sudionika otkrio je da su intervali između otkucaja srca povezani s doživljajem trajanja zvukova: kraći intervali rezultirali su duljim percepcijama zvuka, dok su duži intervali skratili doživljaj trajanja. Ovo istraživanje sugerira da je naša trenutna percepcija vremena povezana s ritmovima srca, što ukazuje na kompleksnu ulogu srca u našem doživljaju vremena. Otkucaji srca su ritam koji naš mozak koristi kako bi nam dao osjećaj da vrijeme prolazi. A to nije linearno – stalno se skuplja i širi. (Znanost)

07.04. (20:00)

Dok mi stagniramo, znanost ide naprijed

Tjedni pregled znanstvenih novosti: Robot koji zna kada se nasmiješiti, produljen vijek plazmene baklje, energija iz svjetlosti i suza…

Silikonski obloženo robotsko lice uspostavlja kontakt očima i koristi dva modela umjetne inteligencije za repliciranje nečijeg osmijeha i predviđanje tuđeg izraza lica, kineski znanstvenici uspješno su produžili životni vijek plazmene baklje s nekoliko stotina sati na nekoliko godina, razvijen sustav koji suze pretvara u dovoljno električne energije za rad pametnih kontaktnih leća i drugih očnih uređaja, zatim tu je “inteligentna tekućina”, odnosno programabilni tekući metal s podesivom elastičnošću, optičkim svojstvima, viskoznošću pa čak i sposobnošću prijelaza između newtonske i nenewtonske tekućine…. Pregled novosti iz znanosti i tehnologije na tjednoj bazi donosi Bug.

30.03. (14:00)

Joj da mi je rudnik toga

Fullereni s azotnim atomima unutar sebe: najskuplja stvar na svijetu, gram košta čak 130 milijuna eura

Fullereni s azotnim atomima unutar sebe postavlja novi standard u cijeni. Čak 130 milijuna eura po gramu čini ga najskupljom tvari na svijetu. Ali zašto je cijena toliko visoka? Razlog leži u potencijalu ove tvari za revolucionarnu tehnologiju. Njihova primjena u izradi atomskih satova mogla bi promijeniti način navigacije, omogućujući precizno određivanje položaja i eliminiranje slijepih točaka GPS-a. Znanstvenici vjeruju da bi čak i pametni telefoni mogli uskoro sadržavati ove revolucionarne satove. Fullereni, nazvani po arhitektu Richardu Buckminster Fulleru, oblikovani su poput kaveza od atoma ugljika, s jednim atomom azota unutar sebe. Ova struktura obećava svijetlu budućnost za tehnološka dostignuća. (Klik.hr)

20.03. (12:00)

U početku bijaše znatiželja

10 hipoteza koje su oblikovale znanost

Svaki veliki znanstveni pothvat započeo je s hipotezom. Od Newtonovih razmišljanja o gravitaciji do Einsteinove revolucionarne teorije relativnosti, hipoteze su bile iskra koja je zapalila plamen otkrića. Kroz analizu i razumijevanje ovih temeljnih koncepata, možemo se inspirirati za istraživanje, postavljati pitanja i težiti znanju koje oblikuje našu budućnost. Pregled donosi Geek:

  1. Hipoteza o velikom prasku
  2. Darwinova teorija evolucije
  3. Mendelovi zakoni nasljeđivanja
  4. Einsteinova teorija relativnosti
  5. Heisenbergov princip neodređenosti
  6. Hipoteza o tektonici ploča
  7. Hipoteza o crnim rupama
  8. Hipoteza o mikrobima
  9. Hipoteza Gaia
  10. Hipoteza o velikom filtru
17.03. (08:00)

Ej vi, koji odlučujete o gospodarenju otpadom, jel čitate ovo?

Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike

Svi danas pričaju o mikroplastici iako su za plastične vrećice znale i naše bake, ali bilo ih je mnogo manje nego danas: u posljednjih pola stoljeća proizvodnja umjetnih polimera povećala se šesterostruko, od 51 na 311 milijuna tona godišnje, a za deset godina povećat će se – ako se tako nastavi – još dvostruko. Najlakše rješenje za zbrinjavanje milijuna tona plastičnog otpada je pretaljivanje, ali ne može se sva plastika pretaliti, a ona koja se može, pretaljivanjem gubi na kvaliteti. Treba, jasno, pronaći kemijski postupak za razgradnju plastike, po mogućnosti takav da se od nje – depolimerizacijom – dobivaju početni produkti, monomeri, kako bi se od njih mogla opet proizvoditi ta ista plastika. Svaki problem, ma kako složen bio, može se riješiti tako da ga se razloži na manje probleme, na posebna pitanja. Upravo su to napravila petorica kemičara iz Irske i Španjolske. Koji bi bio rezultat šire primjene njihovog pokusa? Milijunske uštede, da ne govorimo o koristi za okoliš i budućnost našeg planeta. Detaljnije pojasnio Nenad Raos za Bug.

09.03. (15:00)

Mlijeko zlata vrijedno

Švicarci elektronički otpad pretvaraju u zlato uz pomoć sirutke

Ukratko, metalne dijelove 20 starih matičnih ploča otopili su u kiseloj kupelji kako bi ionizirali metale. A kad su u otopinu uronili spužvu napravljenu od denaturiranih proteina ​​sirutke, ioni zlata zalijepili su se za proteinska vlakna. Zagrijavanjem spužve ioni zlata pretvoreni su u pahuljice koje su znanstvenici potom rastalili u zlato. Tako su od 20 matičnih ploča dobili zrno od 0,45 grama koje se sastojalo od 91 posto zlata, što odgovara 22 karata, a ostatak je bio bakar. Ovaj proces je, kažu, komercijalno isplativ jer su troškovi materijala i energije 50 puta niži od vrijednosti dobivenog zlata. Istraživači princip žele ponoviti s otpadom od proizvodnje mikročipova i procesa pozlaćivanja te vidjeti mogu li se proteinske fibrilne spužve izraditi i od drugih nusproizvoda bogatih proteinima ili otpadaka iz prehrambene industrije. Bug donosi znanstveni pregled tjedna.

02.03. (21:00)

Ako je netko gledao Terminator 2, otprilike...

Raos: Metal koji zacjeljuje poput živog tkiva

Sve to djeluje pomalo apstraktno dok ne kažemo o kakvom je metalu riječ. Riječ je, ukratko, o leguri ili – bolje rečeno – legurama galija, indija i bizmuta koje čine smjesu koja se nalazi djelomično u krutom, a djelomično u tekućem agregatnom stanju. Galij, indij i bizmut grade naime legure različitog sastava, i baš na toj promjeni sastava temelji se proces zacjeljivanja. Mnogo ovisi o intermetalnom spoju BiIn2 koji reagira s galijem i njegovim legurama. Sve skupa vrlo komplicirano, no iz toga proizlazi nešto sasvim jednostavno: legura sastava Ga20Bi20In60 sama liječi svoje lomove samo ako joj se dade dovoljno vremena. Primjena? Mogao bi se koristiti za izradu implantata, primjerice umjetnih kostiju. Detaljnije Nenad Raos za Bug.

17.02. (23:00)

Bolje fuzija nego difuzija

I naši su znanstvenici dio velikog znanstvenog projekta: ‘Ovo je korak prema ultimativnoj čistoj energiji’

Fuzijski znanstvenici u laboratoriju JET, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, načinili su nedavno veliki korak u potrazi za čistom, neograničenom energijom. Postavili su novi fuzijski rekord oslobađanjem trajne fuzijske energije od čak 69,26 megdžula. Ovaj rezultat su ostvarili primjenom svega 0,2 miligrama fuzijskog goriva, uz zid fuzijskog reaktora od čistog volframa, bez toksičnog berilija. O tom smo postignuću izvještavali nedavno, a sada su se povodom njega oglasili i hrvatski sudionici tog projekta s Instituta Ruđer Bošković. Ističu da je ovo još jedan korak ka ostvarenju cilja – ultimativnog čistog izvora energije, koji obećava gotovo neiscrpnu opskrbu energijom bez emisija ugljika. Bug

17.02. (20:00)

Nova vrsta građevine

Raos: Umjetno vlakno (čvrsto, čvrsto) nalik na zid

Grafitni prah i cirkonijeva sol osnovne su sirovine za izuzetno čvrsto vlakno koje je usto otporno na vatru i kemikalije. A prije svega, izrađuje se lako i bez velikog utroška energije. Nakon žestokog miješanja i dužeg stajanja, odijeli se talog kojem se potom doda otopina kalcijeva klorida i PVA. Tako se dobiva suspenzija koja se potom, pošto se špricom formira, pretvara u vlakno ničim drugim nego stajanjem. Kalcijevi ioni (Ca2+) olakšavaju nitima (GO@A-ZrO2) da se ispruže, dok ih molekule PVA povezuju. Tako nastaje vlakno izuzetno velike prekidne čvrstoće (935 MPa) i žilavosti (10,6 MJ/m3). Novo je vlakno dakle 13 puta čvršće od najlonskog vlakna (78 MPa), a čvrstoćom mu nije ravna ni čelična žica (oko 500 MPa). No najvažnije mu je svojstvo da je doista vlakno, što znači da se može po volji savijati. Nenad Raos za Bug.

17.02. (15:00)

Što sve još neće izmislit...

Novosti iz znanosti i tehnologije: Govedina uzgojena u riži, ultrazvučna medicinska naljepnica, vibrirajuća rukavica protiv mišićnih grčeva…

Prilikom izrade ovog hibrida, korejski su istraživači prvo rižu obložili ribljom želatinom, sigurnim i jestivim sastojkom koji pomaže stanicama da bolje prianjaju na rižu. Matične stanice kravljeg mišića i masnoće potom su usađene u rižu i ostavljene da se uzgajaju u Petrijevoj zdjelici 9 do 11 dana. Tako je nastala stanično uzgojena goveđa riža sa sastojcima koji udovoljavaju zahtjevima sigurnosti hrane i imaju nizak rizik od izazivanja alergija na hranu. Pregled znanstvenih novosti u ovom tjednu donosi Bug.