Prije stotinjak godina Karel Čapek, svjetski slavan češki pisac, prvi je upotrijebio riječ “robot“, a taj će pojam ubrzo postati sinonim za umjetnu inteligenciju. Drama govori o tome što bi se dogodilo kad bi čovjek izumio neživo biće koje bi mu postalo superiorno i to, pogađate, ne završi dobro. U isto to vrijeme, August Cesarec pisao je o ropstvu i baš o svemu što i danas muči mnoge, a o čemu se u javnosti jedva govori: podstanarstvu, ovrhama, prosjacima, iskorištavanju djevojčica i žena, tajkunima, financijskoj krizi i nemoći da se običan tip izbori s čarima sistema. Prema najnovijim podacima Europske komisije, 20 % građana Hrvatske je siromašno ili “u riziku od siromaštva”. Stogodišnji skor napretka i nazatka hrvatskog društva ovakav je: narod jede i kruh i kolače, uglavnom nezdrav kruh i loše kolače, ali trbusi su mirni i sve su prilike da će se prije robova pobuniti – roboti. Novosti

Za razliku od SAD-a gdje je samo 2022. ubijeno ili ozlijeđeno rekordnih 6000 djece u masovnim pucnjavama u školama, u Europi je u posljednjem desetljeću zabilježeno desetak takvih napada. Posljednji slučaj školskog masakra u Europi dogodio se 2019. kad je u Poljskoj 18-godišnjak, bivši učenik škole u gradu Brześć Kujawski, otvorio vatru na učenike i učitelje. Godine 2017. na jugoistoku Francuske 17-godišnjak je pucao iz pištolja i ranio četvero učenika. U Barceloni je 2015. 13-godišnjak ubio jednog učitelja i ranio četvero djece. U posljednjih deset godina na Starom Kontinentu zabilježeno je još šest masovnih pucnjava u školama – po jedna u Estoniji i Njemačkoj te četiri u Rusiji. U Švicarskoj, jednoj od europskih zemalja s najvećim brojem vatrenog oružja po stanovniku, nikad nije bilo pucnjave u školi. Naime, obrazovni sustav te zemlje rano uči djecu da traže kompromise umjesto da ulaze u otvorene sukobe. Jutarnji

• Otac učenika u čijoj se školi dogodio masakr izjavio: “Učiteljica je za mene heroj”: “Klinac mi ide u Ribnikar. Palim telefon, gori. Krećem ka školi, stiže poruka od učiteljice da je izvela djecu u park kod Manježa. Stižem u park, dječaci igraju nogomet. Pravim se kao da je sve normalno, dok mi želudac igra. Učiteljica je zadržala prisebnost i rekla im da je vježba u pitanju” (N1)
• Nakon stravičnog masakra u beogradskoj osnovnoj školi srbijanski predsjednik Vučić traži uvođenje 10 radikalnih mjera, među kojima su: revizija svih izdanih dozvola za nošenje oružja, kontrola svih streljana, kaznena odgovornost za one koji daju pristup oružju maloljetnicima, smanjenje dobi s kojom se može kazneno odgovarati s 14 na 12 godina, sankcije za medije koji prikazuju brutalno nasilje te 6-mjesečni testovi za narkotike u srednjim školama. (Index) Aleksandar Vučić: “Dječak će biti smješten u posebnom odjelu Klinike za neuropsihijatriju te će se istražiti odgovornost svih. Privedeni su i njegovi roditelji. (N1) Nakon pucnjave u Srbiji povećan broj policajaca u školama u BiH (Index), a hrvatski ministar obrazovanja Radovan Fuchs najavio bolju zaštitu u hrvatskim školama. (N1) Svjetski mediji pišu o pucnjavi u Srbiji: Oružje zaostalo iz ratova 1990-ih. (N1)
• Raste broj žrtava nakon ruskog napada na Herson: 18 mrtvih, 46 ranjenih. (HRT)
• 109 ljudi poginulo u poplavama i klizištima u zapadnoj Ruandi. (Nacional)
• Suci idu u bijeli štrajk, oglasio se i ministar Malenica. (N1) Ministarstvo: U hitnom postupku ćemo povećati plaće svim sucima. (Index)
• Umro bivši premijer Nikica Valentić. (N1)
• Dodijeljene nagrade Hrvatskog novinarskog društva: Nataša Božić s N1 je novinarka godine (N1). Vladimir Matijanić s portala Index i Mislav Bago s Nove TV posmrtno dobili nagradu za životno djelo. (Index / HND)

“Počeli su šamarati i udarati djecu. Zatim su im naredili da odšeću u šumu. Kad sam sljedeći put vidjela djecu, ležala su na zemlji. Policajac im je rekao da ustanu i skinu se goli. Udarali su ih pendrecima dok su se skidali”, stoji u jednom od svjedočanstava iz izvještaja Human Rights Watcha koji teško optužuje postupke hrvatske policije prema migrantima. Izvještaj pod naslovom “Kao da smo samo životinje: pushbackovi ljudi u potrazi za zaštitom” objavljen danas potvrđuje da je Hrvatska sudjelovala i u nasilnom protjerivanju djece bez pratnje te čitavih obitelji s malom djecom. Unatoč negiranju takvih svjedočanstava od strane visokorangiranih dužnosnika, radi se o praksi koja se i dalje provodi. Hrvatska granična policija pritom, ističu iz HRW-a, često krade ili uništava mobitele, novac, osobne dokumente i drugu imovinu ljudi u pokretu, a djecu i odrasle ponižava, ponekad na načine koji su eksplicitno rasistički. Novosti

“Mala mi je sinoć bila u tom sranju…” – uz psovku i dosta uznemireno krenuo je stari kvartovski prijatelj prošle nedjelje na jarunskom placu – “Rekao sam joj da se kloni narodnjačkih klubova, al’ kužiš, današnji klinci su fakat debili.” Na primjedbu da ni u naše vrijeme nije bilo drukčije i da ni on sa 17 godina nije bio pametniji, u najboljoj sredovječnoj maniri nastavio je: “Kaj ti je? Pa Zagreb je danas kao Napulj ili Marseille. Sve je puno droge i oružja.” Ubojstvo koje se prošlog tjedna dogodilo u noćnom klubu Ritz mnoge je podsjetilo da živimo u društvu u kojem je cijev pištolja vjerojatno tek nekoliko stolova udaljena od našeg. Sigurnost je posebno važna za odrastanje mladih i razvoj povjerenja u druge. Parkovi, gradski trgovi, noćni klubovi mjesta su zabave, ali i životnog učenja. Žalosno je ako dozvolimo da današnjim generacijama ta ‘nastava’ počne uključivati pištolje i pancirne košulje. Tportal

Kosta Kecmanović, učenik sedmog razreda OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu koji je jutros oko 8.40 ubio osmero učenika i zaštitara škole, a teško ranio još šestero djece i učiteljicu povijesti, još nije napunio 14 godina, što je zakonska starosna granica od koje maloljetnik postaje kazneno odgovoran. Usprkos težini počinjenog zločina, on prema Zakonu o maloljetnim počiniteljima kaznenog djela i kazneno-pravnoj zaštiti maloljetnih osoba ne može kazneno odgovarati jer ga se tretira kao dijete i ne mogu mu se izreći kaznene sankcije niti primijeniti druge mjere predviđene zakonom. Zasad nije poznato gdje će biti smješten nakon uhićenja. Index Dječak je vježbao pucanje s ocem u streljani. Tportal  Uzeo oružje iz očevog stana, u ruksaku je imao i četiri Molotovljeva koktela. Po dolasku u školu odmah je pucao u radnika osiguranja pa u dežurne učenice. Zatim je nastavio hodnikom, zamijenio okvir i odmah s vrata učionice pucao u učiteljicu povijesti. Onda je izašao van, zamijenio okvir i pozvao policiju. Napad je dugo vremena planiran, još se ne zna motiv. Dječakov otac je također priveden. N1 Srbijanska vlada od 5. svibnja proglasit će trodnevnu žalost. Osnovne i srednje škole u Beogradu danas su zatvorene, a sutrašnja nastava počet će minutom šutnje. Index / Jutarnji. Rasprava na Forumu.

“Već i sama činjenica da o njemačkom priznanju Slovenije i Hrvatske raspravljamo i 30-ak godina nakon tog događaja pokazuje da nešto s tim događajem nije bilo u redu”, rekao je Johannes Haindl, bivši diplomat i zaposlenik njemačkog veleposlanstva u Beogradu u razdoblju od 1989. do 1991. godine. To je bila samo jedna od rečenica u raspravi “Njemačka vanjska politika i raspad Jugoslavije 1991.”, održanoj jučer u organizaciji Društva za jugoistočnu Europu i Zaklade Friedrich Naumann u Münchenu. Michael Martens je u uvodu upozorio s kakvim se sve apsurdnim tezama svjetska javnost suočavala kada je u pitanju uloga Njemačke u procesu raspada Jugoslavije. Poput one američkog komentatora društvenih zbivanja Noama Chomskog koji je u priznanju Slovenije i Hrvatske vidio nastavak suradnje nacističke Njemačke i ustaške Hrvatske. Da je njemačko priznanje Hrvatske i Slovenije uzrokovalo rat vjerovao je (neko vrijeme) i bivši ministar vanjskih poslova SAD-a Warren Christopher. Deutsche Welle

Lenjinov SSSR 1920. postao je prva država u povijesti koja je legalizirala pobačaj. Stvari više nikada neće biti iste, i već 1930-ih pobačaj je legalan i izvan SSSR-a, u početku tek u slučaju silovanja ili neposredne životne ugroženosti majke, najprije u Meksiku 1931., a iduće godine i u Poljskoj. Prije nekoliko dana nagradu Grada Zagreba dobila je Ana-Maria Šimundić, ravnateljica Kliničke bolnice Sveti Duh koja je na Odjelu ginekologije ukinula institut priziva savjesti i tako napokon omogućila abortus. A naslovom Zagrepčanke godine odano je priznanje Mireli Čavajdi, neustrašivoj i nepokolebljivoj heroini koja je po svoje pravo – a odbijena u tri hrvatske bolnice – potegla do Slovenije. Točno, eto, stoljeće nakon što je prvi put u povijesti legaliziran prekid trudnoće, i 50 g. nakon što su se žene razvijenog svijeta izborile za slobodno raspolaganje vlastitim tijelom – u Hrvatskoj je jedna ravnateljica bolnice dobila nagradu – zato što je ženama omogućila pobačaj. N1

• Užas u Beogradu: 14-godišnji odlični učenik ubio osmero djece u osnovnoj školi i čuvara. Učiteljica i jedna učenica se bore za život. (N1) Majka preživjelog: Pravio se mrtav, krvav je došao kući i rekao: “Sve ih je pobio” (Index) Šokirani otac djevojčice koja je bila u učionici: “Pucao je prvo u učiteljicu pa je krenuo po djeci koja su bila ispod stolova” (Nacional)
• Volodimir Zelenski stigao u nenajavljeni posjet Finskoj. (Index)
• Oko 150 uhićenih u europskom udaru na talijansku mafiju Ndranghetu. (HRT)
• UN: U Afganistanu se događa najveća humanitarna kriza na svijetu. (Nacional)
• Pred bolnicama prosvjedovale medicinske sestre i nezdravstveno osoblje: “I mi smo zdravstvo!” (HRT)

U bivšoj vojarni Čerkezovacc će se pohranjivati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Republike Hrvatske te 2400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Hrvatska točno četiri desetljeća zna da mora pronaći mjesto za pola otpada iz Krškog, rok za to joj je 2023., a krajnji rok da ga preveze iz Slovenije istječe najviše dvije godine poslije, znači 2025. Te godine počinje gradnja u Čerkezovcu, a godinu poslije stižu prvi radioaktivni paketi. I dalje ne postoji ključni dokument na kojem će se temeljiti izbor i uvjeti gradnje – studija utjecaja na okoliš, ali kakva god ona bila, bit će prihvaćena jer više nema vremena, izbora ni plana B. Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za financiranje razgradnje NEK-a. Silno se trude uvjeriti lokalnu javnost da je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada super stvar i žele im se dopasti… Jutarnji

Umirovljena učiteljica Sharon Lane (75) iz američke savezne države Kalifornije ima stan i sređen život. No, avanturistica je i obožava putovati pa je odlučila iskoristiti neobičnu ponudu turske tvrtke Life at Sea Cruises. Već je prodala gotovo sve što je imala, a otkazala je i najam stana. U studenom će se preseliti u brodsku kabinu od 39 m2 bez prozora, ali s ekranom na kojem može putem videoprijenosa vidjeti trenutačnu lokaciju i okolinu. Putnicima je osigurano čišćenje, pranje rublja, piće, internet, teretana i bazen kao i razna zbivanja na brodu. Onima koji se ne mogu odreći posla na tri godine tvrtka nudi urede i radne stanice za videokonferencije. Organizatori su mislili na sve: na brodu se nalaze i bolnica, zatvor i mrtvačnica. Grdosija će pristati u 375 luka u 135 zemalja. Slobodna

U istarskom Ližnjanu živi Franjo Miličević, svojoj zajednici poznatiji pod imenom Aba Aziz Makaja. On je seks-guru koji pomaže parovima iz cijeloga svijeta da poboljšaju emocionalni i seksualni život. Makaja će ove godine proslaviti dva rođendana – svoj 70. i 45 godina od osnivanja zajednice Komaja. “Budimo iskreni, ljudi se oduvijek varaju, samo što su se nekoć manje zbog toga rastajali. Ljudi koji pokušavaju živjeti u monogamnoj vezi ili braku i u njima odgajati djecu mogu teško poremetiti svoje zdravlje. Monogamija je gotova, nje više nema. Današnje društvo je došlo do tog stupnja razvoja gdje je to postalo očito. Sve više ljudi deklarira se da žive s nekoliko partnera ili da žive slobodnim seksualnim životom”, kaže Makaja. Dodaje da je u Hrvatskoj manje razvoda brakova nego u Europi samo zato što žene nemaju dostatnu financijsku i stambenu neovisnost. Da je imaju, Makaja vjeruje da bi se Hrvatice razvodile jednako često kao i Njemice. Index

Američke vlasti su dva mjeseca poslije početka ruskog napada na Ukrajinu organizirale program pomoći pod nazivom „Uniting for Ukraine”. Prema tom programu ukrajinske izbjeglice smiju ući u SAD i ostati dvije godine ako nađu takozvanog sponzora – osobu koja im je spremna ponuditi smještaj i financijsku pomoć. U prvih 12 mjeseci na taj način u SAD je stiglo 130.000 ukrajinskih izbjeglica. Kada je trudnica Ana stigla toj obitelji u SAD-u, neočekivano se našla u teškoj situaciji. Njeni domaćini odbili su joj pomoći kod podnošenja zahtjeva za socijalnu pomoć namijenjenu izbjeglicama. Kada je napokon dobila pomoć, domaćini su joj određivali na što i koliko smije trošiti. Umjesto da ju odvedu na ginekološki pregled, inzistirali su da rodi dijete kod kuće. Skoro svaki dan je u nekoj crkvi morala ljudima pričati o svojoj sudbini. „Bilo mi je neugodno što izazivam samilost i nastupam kao mučenica“, kaže Ana. Odnos s domaćinima postajao je sve gori. Kada su ju preselili u nedovršene prostorije bez toaleta i tople vode, pobjegla je uz pomoć volontera u dom za žene i djecu u Kaliforniji. Deutsche Welle

Zoom tehnologija je sigurna i bezopasna metoda kojom možete u jednom tretmanu postići 3 – 4 nijanse svjetlije zube. Ponuda uključuje izbjeljivanje zubi Zoom tehnologijom (gel+lampa), čišćenje zubnog kamenca, poliranje pastom, pregled i konzultacije u Ordinaciji dentalne medicine Dami Dent kod Arene. Rok iskoristivosti: 21.6.2023. Cijena je 113 eura, a ostalo saznajte ovdje.

Vidi ovako, Sinane. Slika s Dubravkom ja nešto imam, ali uglavnom su kod nje ostale. Ona je bila čudo od odanosti fotografijama. Sad su sve u Amsterdamu, tamo će biti dok ne riješimo cijelu stvar sa stanom, sa knjigama. Vidi ovu gdje smo posve mladi, s majkom na Crnom moru, u Varni. Dubravki je dijagnosticiran rak dojke krajem ljeta 2017. U Zagrebu, u Institutu za tumore. Sve se držalo dosta dobro pod kontrolom uz oralne citostatike. Imala je neviđenu radnu energiju. Radila je čak i u danima kad se tumor proširio na mozak. Spavala bi malo, pola sata-sat, pa opet za stol. Evo vidi ovu sliku, to je bilo za njen rođendan prošle godine, to smo u Amsterdamu, u njenom stanu. Ovo što drži preko usta, ti kažeš, brnjicu za vješticu, to smo joj Maja Vodopivec i ja napravili natpis “Happy birthday Dubravka”. Vidiš da ona jako dobro izgleda i da ništa ne sluti na ono što će doći jedanaest mjeseci kasnije. Ali smo mi znali da bolest napreduje. I ona je znala, naravno. Ali, nije htjela da se priča širi. Nije željela da se ljudi zbog toga prema njoj promijene. Nije željela ni da se moja djeca brinu. Znalo je svega nas troje. Posljednjeg dana Dubravkina života, u njenoj sobi smo se okupili između deset i pola jedanaest prije podne. Najbliži Dubravkini prijatelji, ja i moja djeca. Novosti

• Dronom pogođeno skladište nafte za Crnomorsku flotu. Nastavljaju se ruski napadi na ukrajinske regije, a najteže borbe i dalje se vode za Bahmut i okolicu. (HRT)
• SAD prodaje raketne sustave Latviji. (HRT)
• Jučer poslijepodne tijekom nevremena u istarskom akvatoriju nestala dvojica ribara. Potraga traje. (Index)
• Amerikanci šalju vojsku na granicu s Meksikom. Strahuju od vala migranata. (Nacional)
• Sindikat novinara Hrvatske obilježava Svjetski dan slobode medija. “Pet minuta gromoglasne tišine” počinje u 11.55. (N1) Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres uoči 30. Svjetskog dana slobode medija: “Napadnute su slobode medija diljem svijeta. Novinari i drugi medijski djelatnici izravna su meta na mreži i izvan nje dok obavljaju svoj važni  posao. Svakodnevno su zlostavljani, zastrašivani, zatvarani”. (Index)
• Europol razbio međunarodni lanac krijumčara: Čak 288 osumnjičenih trgovalo drogom na dark webu. (Nacional)
• Gradovi na Mediteranu na udaru su suša, požara, toplinskih valova i nestašice vode pa je potrebna suradnja svih zemalja u tom području kako bi se suzbile posljedice klimatskih promjena. (N1)
• Zbilja ne znam kako će to preživjeti: Rusija, Bjelorusija, Iran i Mjanmar nisu pozvani na krunidbu Charlesa III. (HRT)

Izvršni direktor IBM-a Arvind Krishna u intervjuu za Bloomberg rekao je kako bi se oko 30% od oko 26.000 radnih mjesta koja nisu izložena klijentima, kao što su poslovi ljudskih resursa, moglo zamijeniti umjetnom inteligencijom tijekom petogodišnjeg razdoblja – što znači oko 7800 izgubljenih radnih mjesta. Poslovi usmjereni na interakciju s klijentima i razvoj softvera u kompaniji s 260.000 zaposlenika ne bi trebali biti podložni promjenama idućih godina, smatra Krishna, koji nije precizirao hoće li planirani prelazak na umjetnu inteligenciju započeti odmah. Ukupno bi oko 300 milijuna radnih mjesta moglo biti ugroženo u SAD-u i Europi u sljedećim godinama ako generativna umjetna inteligencija ispuni očekivane mogućnosti, pokazuje nedavno izvješće Goldman Sachsa. Index

• TEN-T Core Network (Trans-European Transport Network Core Network): 600 milijardi dolara, do 2050. Transeuropska prometna mreža sastoji se od željezničkih linija, cesta, unutarnjih plovnih putova, pomorskih brodskih ruta, luka, zračnih luka i željezničkih terminala.
• Međunarodna svemirska postaja (ISS): 230+ milijardi dolara, do 2030.
• Madinat al-Hareer (Grad svile) u Kuvajtu: 132 milijarde dolara, do 2035. – središnji dio programa “Novi Kuvajt 2035.”, osmišljen kako bi se zemlja oslobodila ovisnosti o nafti, riješila problem prenaseljenosti i preopterećene infrastrukture te poboljšala povezanost Arapskog zaljeva s Europom i Azijom.
• Brza željeznica u Kaliforniji: 100+ milijardi dolara – Prva faza projekta povezat će San Francisco s bazenom Los Angelesa. Druga faza produžit će liniju do Sacramenta i San Diega, na ukupno 800 milja odnosno 1287 kilometara.
• Forest City u Maleziji: 100 milijardi dolara – najpametniji zeleni grad ili luksuzni stambeni kompleks koji se gradi u partnerstvu s Country Gardenom, najvećim kineskim developerom, kao dio kineske gospodarske inicijative “Pojas i cesta“.

Tu su još i ambiciozni projekti u Saudijskoj Arabiji: Neom City (the Line), turistički kompleks Dubailand te King Abdullah Economic City, te u Indiji Dehli-Mumbai Industrial Coridor itd. Lider