27/01/2025 - Monitor.hr
27.01. (23:00)

Refugees, welcome!

Amerikanci bi se nakon reizbora Trumpa mogli početi masovno iseljavati – i to u Europu?

Business Insider u ožujku prošle godine Europu je nazvao ‘političkim azilom za Amerikance kojima je dosadila vlastita zemlja‘, nazivajući ih pritom ‘Trumpovim izgnanicima‘. Samo tjedan dana nakon Trumpove inauguracije i uslijed nadasve kontroverznih najava, među kojima je najistaknutije uvođenje carina za uvoz iz Europe i Kine, pitanje je planiraju li sada Amerikanci odlazak iz zemlje ili su ipak odustali od ideje da odmah spakiraju kofere i presele na drugi kraj svijeta – ili možda na to nisu bili spremni od početka, već su na taj način izražavali nezadovoljstvo ponovnom kandidaturom i pobjedom Trumpa. Ima, naravno, pojedinaca koji su se već uputili prema Europi, a i Google pretraživanje o preseljenju u inozemstvu skočilo je za 1514 posto. Kao najbolja odredišta spominju se Kanada, UK, Novi Zeland i Australija, a od drugih europskih država Nizozemska, Švicarska, Irska, Portugal i Njemačka. Lider

27.01. (23:00)

Za razliku od populizma

Basara: Kultura kolektivizma

Ekstremni kolektivizmi, koji su na sreću završili u ropotarnici istorije – što ne znači da jednog dana neće vaskrsnuti – npr. fašizam, nacizam, frankizam i sovjetski komunizam, uopšte nisu populistički. Menadžmenti takvih, ekstremnih kolektivizama ne osluškuju vox populi i ne uvlače se u narodna dupeta, nego narode – naravno, za njihova dobra – stavljaju pred svršen čin. Na drugoj strani populizmi – koji u sebi uvek sadrže i elemente nepopulističkih kolektivizama – rade drugačije, naoko suptilnije. Populistički menadžmentii tokom dužeg vremena sugerišu narodu i šta bi trebalo da radi, šta da sanja, a šta da mu se događa i onda – svaki u granicama svojih mogućnosti – ispunjava narodne želje, koje se – gle pukog slučaja – u dlaku poklapaju s menadžmentovim interesima.

Kolektivističko-populistička društva – a mi smo (jebo ja nas), sa izuzetkom propalog pokušaja dekolektivizacije iz 2000-2003, od osnutka takvo, pride srpski podeljeno na kolektiviste A i kolektiviste B – po definiciji su zatvoreni sistemi društva bez dinamike, u kojima se neminovna prilagođavanja izazovima vremena sprovode ili revolucijom, ili – kad revolucija prdne u čabar – regresijom na stanje koje je prethodilo revoluciji. (Setimo se kraja osamdesetih). Svetislav Basara

27.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Pitali maturante što misle o zaključavanju škola? “Osjećam se kao zatvorenik!” (N1)
  • Imenovani pročelnik čakovečke kirurgije Robert Grudić podnio ostavku (Nacional, tema na Forumu)
  • Saborskim zastupnicima mirovina 2180 eura, radnicima 540 eura (Danica)
  • Objavljen redoslijed izvođenja pjesama na DORI 2025 – dvije polufinalne večeri s po 12 izvođača, u finale ide po 8 (HRT)
  • Poskupljuju četiri vrste cigareta koje distributera JT International, i to čak za 1 euro (N1)
27.01. (21:00)

Prigodna zajednička molitva

Ivančić: Zdravo Mafijo

Ukratko: Penavi je pun kufer nesnosne činjenice da DP-ovi ministri snose odgovornost za lopovluke hadezeovaca, a uskraćene su im ovlasti da kriminalnu praksu obustave i spriječe. Slični su sentimenti valjda potaknuli i odluku partije da se, premda participira u vlasti, pridruži opozicijskim strankama i pozove građane da 24. siječnja bojkotiraju trgovine i na taj način iskažu nezadovoljstvo nepodnošljivo visokim cijenama. Sve u svemu, revoltirani depeovci na više ili manje otvoren način iznose teške optužbe na račun premijera Plenkovića, njegove vlade i stranke s kojom su sklopili partnerski odnos: da organizirano pljačkaju državu, da njihovi ministri ostaju nedodirljivi čak i kada su odgovorni za nesreće sa smrtnim ishodima, da su državna poduzeća pretvorili u “legla kriminala”, da se o tom kriminalu mora šutjeti, jer tako naređuje “šef”. Zbog čega je onda DP uopće u koaliciji s HDZ-om? “Zbog para”, kaže naš izvor blizak vrhu stranke. Viktor Ivančić za Novosti.

27.01. (20:00)

Kad gotovina leti, HNB reže krila

Za kupiti stan trebat će plaća od najmanje 1074 eura, a vraćaju se i sudužnici

Hrvatska narodna banka postrožila je uvjete kreditiranja zbog zabrinutosti oko rasta gotovinskih kredita. Građani će za stambene kredite smjeti izdvajati do 45%, a za gotovinske do 40% svojih primanja. Banke mogu odstupati od pravila za 20% stambenih i 10% gotovinskih kredita. Ograničen je i iznos kredita u odnosu na procjenu nekretnine na 90%. Mjere će posebno pogoditi srednji sloj građana, dok HNB strahuje od rizika neurednog otplaćivanja. Banke, s druge strane, tvrde da ne vide veće probleme s naplatom kredita. Kritičari ističu da se urednim dužnicima otežava zaduživanje zbog manjeg broja neurednih. Lider

27.01. (19:00)

Od raketnog uzleta do leta na rezervi

Zamor umjetne inteligencije: previše snova, premalo struje

Iako je umjetna inteligencija 2024. godine obećavala revoluciju, 2025. nosi izazove: ulaganja gube zamah jer visoki troškovi razvoja i skroman povrat brinu ulagače. Golema potrošnja energije i ograničenja podatkovnih centara usporavaju rast, dok jezični modeli nailaze na granice kvalitete podataka i računalne snage. Pad ulaganja otvara vrata manjim konkurentima, no bez „ubojite aplikacije“, procvat AI-a mogao bi ostati samo – procvat. Index

27.01. (18:00)

Oscarski okršaj

Kratki filmovi za Oscar: Naš film ima jaku konkurenciju, bit će gusto

  • Čovjek koji nije mogao šutjeti (Nebojša Slijepčević): Priča o heroju Tomi Buzovu koji je 1993. ustao protiv genocida u Štrpcima. Favorit za Oscara zbog snažne poruke i majstorske izvedbe.
  • A Lien (Sam i David Cutler-Kreutz): Napeta i potresna priča o obitelji suočenoj s američkom politikom prema nedokumentiranim imigrantima. Završetak otkriva okrutnu praksu koja je legalna u nekim državama.
  • Anuja (Adam J. Graves): Potresna, ali emotivna priča o djevojčici koja se bori za obrazovanje unatoč teškom radu u indijskoj manufakturi i životu bez roditelja.
  • I’m Not a Robot (Victoria Warmerdam): Nadrealna priča o glazbenoj producentici koja zbog CAPTCHA testa počinje sumnjati u vlastiti identitet. Kritika modernog digitalnog svijeta.
  • The Last Ranger (Cindy Lee): Priča o djevojčici iz Južne Afrike koja se bori za očuvanje prirode i nosoroga unatoč ekonomskim i društvenim izazovima. Snažna poruka o zaštiti divljih životinja.

Kaže Zrinka Pavlić za tportal

27.01. (17:00)

Petak buntovnika: revolucija u supermarketu

Bunt, cijene i strategije na pauzi

Građanski bunt protiv visokih cijena pokazao je snagu zajedništva, a trgovci su reagirali sniženjima. No, hrvatska stvarnost nije tako bajkovita. Problemi poput slabe industrijske proizvodnje, lošeg upravljanja i neprovedenih strategija uporno koče razvoj gospodarstva. Iako Vlada često intervenira (pandemija, energenti), takve mjere ne smiju zamijeniti dugoročna rješenja. Država bi se trebala vratiti svojim strateškim ciljevima i prestati sabotirati tržišne principe. Tek tada možemo sanjati o sustavu koji potiče konkurentnost i nudi građanima stvarni izbor, umjesto da ih tjera u redove za revolt. Lider

27.01. (16:00)

Brze i kratke

  • U petak, 31. siječnja, građane se poziva na totalni jednodnevni bojkot: Ne kupujte apsolutno nigdje ništa, ne plaćajte račune, ne idite u kafiće, ne kupujte online, ne koristite dostavu (Index, N1), iz inicijative “Halo, inspektore”, koja je pokrenula bojkot trgovina, objavili su kako se pojavila lažna stranica na Facebooku kojoj je za cilj komprotiranje njihove platforme (N1), jedna od stranica je prije bila za Primorca (Index)
  • Tisuće studenata blokiralo Autokomandu u Beogradu, čuvaju ih poljoprivrednici (N1)
  • Prosvjeduje se i u Slovačkoj: izašli na ulice u više od 20 gradova kako bi mirno prosvjedovali protiv vladine pro-ruske politike i premijera Fica (DW)
  • Članice Europske unije dogovorile su danas produljenje sankcija protiv Rusije za daljnjih šest mjeseci nakon što je Mađarska odustala od veta, čime je izbjegnuta kriza (Index)
  • David Vlajčić Rođen je u Vukovaru, studirao u Osijeku, a sad postaje novi ministar poljoprivrede (SiB), Marijana Puljak pronašla screenshot: Budući ministar žica profesora da mu napiše referat iz kemije (Index)
  • Pogledajte aktualne teme koje se komentiraju na Forumu
27.01. (15:00)

Privremeno trajno stanje

Četiri godine je prošlo od potresa, mnogi stanovnici i dalje čekaju na obnovu

Prema službenoj verziji nakon potresa je obnovljeno nešto više od 12 tisuća kuća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Neslužbenu verziju objavila je Barbara Majstorović u Provjerenom, i njena priča zvuči daleko lošije od oficijelne potemkinijade. Na području Banije više od 1.500 kontejnera još uvijek su privremeni, a nekima, vidimo, i zadnji dom. Puno je i objekata s crvenom naljepnicom, koji su dobili žutu, pa ne zahtijevaju punu obnovu. Tu je obnova riješena – preko noći! Drmne li potres još jednom pa u upotrebljivoj zgradi ljudi stradaju, tko će biti kriv? Treba pogledati ovaj prilog i vidjeti tu “upotrebljivu” zgradu, da bismo shvatili gdje živimo. Boriš Rašeta u pregledu TV tjedna za Novosti.

27.01. (14:00)

Ali nije ni nula

Vučković: Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto

Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš – rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarajući Nini Raspudiću, kojeg je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene, u jeku najave ponovnog izlaska SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene. Najizloženija klimatskim promjenama u Hrvatskoj je dolina Neretve, koja je u opasnosti od presušivanja. Za Hrvatsku je predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona. Lider

27.01. (13:00)

Hiljadu mu dabrova... pardon, tisuću

Groupie: Plenković puca bez metaka

Ministar Habijan prije desetak dana predstavio je javnosti novi etički kodeks državnih službenika. Tada nije ni slutio u kakve probleme će ga to uvući. Premijer nije gubio vrijeme. Odmah je Habijanu postavio pitanje kako bi povjerenstvo za etički kodeks državnih službenika moglo kazniti ministra Dabru. Prije samo nekoliko sati u javnost je puštena snimka na kojoj se spomenuti ministar vozi po nekoj cesti, sluša neki srcedrapateljni sevdah i kroz prozor auta ispaljuje metke u noć.

“Treba li ga uopće kazniti?” Habijana je trgnuo premijerov monotoni glas.

“Vi mislite da ne treba?” sneno je odvratio Habijan.

“Pucao je u vrijeme kada uopće nije bio član Vlade, niti mu je bilo na kraj pameti da će svojim kvalifikacijama ikad to biti… “

“A što vi kažete, ministre Habijan, što kaže vaš etički kodeks za državne službenike? Jesam li trebao biti kažnjen što sam fizički nasrnuo na malog Grmoju usred Sabora. Ja ovako velik…”, premijer je prstima pokazao na svoje tijelo.

Velik, ali bez ijednog poštenog mišića, pomislio je Habijan. Nova zgoda Nacionalne groupie

27.01. (12:00)

Buđenje građana, ali možda malo prekasno

Vizek: Hrvatska ekonomija još je od kraja pandemije u stanju trajne pregrijanosti

U svega tri godine, od prosinca 2021. do prosinca 2024., cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u prosjeku su se povećale za 34 posto, a cijene struje, plina, odjeće i obuće za 20 posto. Nešto veća stopa inflacije neće nas tako skoro napustiti. Raspoloživih lijekova za nju nema baš mnogo. Vlastitu monetarnu politiku više nemamo, a europska će potaknuti daljnji rast cijena. Makroprudencijalnom politikom možemo možda tek malo ublažiti sada već inercijski rast troškova života, no učinkovitost nadzora tržišne utakmice u trgovini je upitna. Zahvaljujući velikom priljevu novca iz europskih fondova i doznaka naših građana koji rade u inozemstvu, a i zahvaljujući uvozu jeftinije radne snage iz trećih zemalja, ekonomija raste brže nego što bi to bilo optimalno, što dovodi do pregrijavanja i posljedičnog rasta cijena. Ne bi pomoglo ni daljnje smanjenje PDV-a, a jedino što Vlada može činiti jest zamrzavanje cijena nekih proizvoda. Dotad se spontano udruživanje građana u bojkot treba smatrati dobrodošlim. Maruška Vizek za tportal

27.01. (11:00)

U inat svima!

Pjesma dana po izboru Forum.hr-a: Bob Dlyan – Like a Rolling Stone

Dylan je pjesmu napisao nakon turneje u Engleskoj. Navodno je bio nezadovoljan glazbenom industrijom i predodžbe njega kao “glasnika generacije”. Za pretpostaviti je kako zapravo pjeva sam sebi. Pjesma je započela kao dugačka, prozno-tekstualna balada, koju je skratio na šest minuta i dvanaest sekundi. Stvar kombinira elemente rocka i folka, smatra se jednom od najvažnijih pjesama u povijesti popularne glazbe. Promijenila je percepciju rock glazbe kao umjetničkog oblika i imala ogroman utjecaj na glazbenu industriju. Rolling Stone magazin ju je rangirao kao najbolju pjesmu svih vremena na svojoj listi 500 najboljih pjesama svih vremena – kažu na temi Pjesma dana, u kojoj svi slobodno mogu komentirati ovu legendarnu stvar, i to prigodnu kada A Complete Unknown igra u kinima.

27.01. (10:47)

Sponzorirana vijest

Trajna licenca na Microsoft Office 2021 i Windows 11 već od 10€ na Godeal24 zimskoj rasprodaji!

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Godeal24 je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Velika ušteda: Microsoft Office već od 15 €!

Nadogradite Windowse na zadnju verziju već od 10€

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod GG62

Ostali softverski alati

27.01. (10:00)

Brze i kratke

  • Platforma “Halo, inspektore”, organizator masovnog bojkota trgovina najavila je novi bojkot, također u petak – 31. siječnja (HRT)
  • Studenti ne posustaju! Danas kreće 24-satna blokada jedne od najvažnijih prometnica u Beogradu – Autokomande (N1)
  • NetGuard – mobilni vatrozid otvorena koda za blokiranje internetskog pristupa aplikacijama (Bug)
  • Poskupljuje gorivo:  litra benzina stajat će 1,53 eura, što je povećanje od 3 centa. Eurodizel će koštati 1,47 eura po litri, što je povećanje od 5 centi (Poslovni)
  • Gary Oldman dao ekskluzivni intervju za Nacional uoči novog filma Parthenope Paola Sorrentina u kojem glumi: Moj život je godišnji odmor. Ne želim glumiti s 80 godina, zanimaju me i druge stvari
  • Streaming div Netflix tek dosta je kasno počeo s prikazivanjem sportskih događaja uživo, ali je već vrlo uspješan: Liga američkog nogometa NFL i Wrestling već imaju veliku gledanost (DW)
27.01. (09:25)

Ne ponovilo se

80 godina nakon Auschwitza: Kultura sjećanja u Njemačkoj

Kraj je siječnja u Njemačkoj, uvijek oko 27.1., Dana sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma (NS), međunarodno poznatog kao Dan sjećanja na Holokaust. Ovo je dan kada se obilježava oslobađanje koncentracijskog logora i logora smrti u Auschwitzu 27. siječnja 1945. Ova komemoracija je središnji element njemačke kulture sjećanja. Podsjetnik je to na najmračnije poglavlje njemačke povijesti. Nacistička Njemačka izazvala je Drugi svjetski rat koji je rezultirao milijunima smrti i odgovorna je za sustavno ubijanje šest milijuna europskih Židova. Osim toga, tu su bile i stotine tisuća drugih žrtava nacističkog terora: Sinti i Romi kao i politički protivnici nacista, homoseksualci i osobe s invaliditetom. DW… Auschwitz-Birkenau bio je najveći njemački logor za istrebljenje u doba nacizma. Ovdje je ubijeno najmanje 1,1 milijuna ljudi. Više nego u bilo kojem drugom logoru. (DW)

27.01. (08:00)

Države poduzetnici

Starešina: Počinje igra u kojoj se može mnogo dobiti. Ali i lako ispasti gubitnik

Oni koji dosad nisu shvatili da su provokacija, brutalna retorika i zaoštravanje problema omiljeni Trumpov način otvaranja tema za koje se zatim traže kompromisi i dogovaraju ozbiljni interesni dealovi, uopće nemaju kapaciteta biti relevantni sudionici političkih dogovora s novom administracijom. Jer ne razlikuju površinske efekte od sadržaja. Jednako tako, oni politički akteri (čitaj: vlade) koji još nisu na nacionalnoj razini prepoznali svoje interesne prioritete koji bi se mogli uklopiti u Trumpovu (geo)političku agendu i koji nisu iskoristili razdoblje između izbora i predsjedničke inauguracije za uspostavu kontakata s novom administracijom i potaknuli zanimanje za svoje projekte – već su zakasnili.

Ozbiljni igrači to su već učinili. Oni koji su zakasnili, možda mogu nadoknaditi propušteno ili uhvatiti priključak tako da uključe u izvršnu vlast više poduzetničkog duha: i u načinu razmišljanja i u operativi. A to znači da ne čekaju da im Washington zada domaću zadaću koju će oni zatim manje-više izvršavati, nego da stvaraju i love prilike, kao i da nakon toga osiguraju izvršavanje preuzetih obveza kako ne bi izgubili kredibilnost. Višnja Starešina za Lider.