23/12/2025 - Monitor.hr
23.12.2025. (23:00)

Čovjek koji je cijeli život vozio sporije od slave, ali ravno prema sebi

Chris Rea: Blueser u svijetu rocka koji je htio biti novinar za auto-utrke

Sin Irkinje i Talijana rođen 1951. u Middlesbroughu trebao je nastaviti očev biznis proizvodnje sladoleda, ali su mu bile slađe druge stvari. U mladosti je najviše od svega želio biti pisac filmskih scenarija i autor filmske glazbe. No Middlesbrough 1968. nije bio mjesto na kojem se mogla raditi filmsku glazba, a otac Camillo Rea digao je ruke od Chrisa koji je po cijele dane svirao gitaru i razvijanje obiteljskog sladoledarskog biznisa povjerio drugom sinu. Bio je samouk, blues mu je bio prva i najveća ljubav, no kako je sam jednom primijetio bio je mlad i neiskusan da se ukrca na vlak na kojem su bili Eric Clapton i Mark Knopfler. Skorašnji dolazak na dodjelu Grammyja odredio je njegov odnos prema glazbi i sceni kad biva razočaran površnošću zvjezdanih statusa, te u neku ruku odlučuje biti autsajder koji bježi od pompoznosti slave i da će se probijati samo i isključivo glazbom. Za njega je glazba bila traženje unutarnjeg mira i balansa. Sve što je stajalo na putu tome, otklanjao je u startu… Zoran Stajčić za Ravno do dna

23.12.2025. (23:00)

Svi se svađaju, rijetki razgovaraju

Svijet u rekordnom broju sukoba: ratovi su samo vrh ledenog brijega

Prema „Sigurnosnom bilansu 2025.” broj političkih sukoba u svijetu dosegnuo je povijesni maksimum: od siječnja do rujna zabilježeno je 1.450 aktivnih konflikata. Među njima je 89 ratova u 31 zemlji, no većina sukoba odvija se ispod praga otvorenog rata – kroz sankcije, trgovinske sporove, političke blokade i nasilne prosvjede. Autori upozoravaju da niska razina nasilja često odgađa reakcije, povećavajući rizik kasnijih eskalacija s većim posljedicama. DW

23.12.2025. (22:00)

Brze i kratke

  • Novi, dosad najveći paket Epsteinovih dokumenata, sadrži više od 11.000 datoteka, uključujući gotovo 400 videozapisa, proračunskih tablica s dokazima, isječaka iz djela i audio datoteka, ministarstvo pravosuđa upozorava na moguću neistinost nekih tvrdnji, pogotovo onih koji se tiču Trumpa (tportal)
  • Sutkinji tijekom izricanja presude ubojici iz Prečkog potekle suze: “Ovo je poruka cijelom društvu. Posljedice su nezamislive”… osuđenom na 50 godina zatvora priznata smanjena ubrojivost, ali ne potpuna – zločin je bio planiran, iako motiv nije ostao poznat (Index)
  • Nacional: u vrhu SDP-a prevladava uvjerenje da se Tomašević ne ponaša najpametnije u vezi s uskočkim aferama u kojima su na meti ljudi bliski Možemo!… Hajdaš Dončić i Tomašević bi na idućim izborima mogli biti rivali
  • Greta Thunberg (22) uhićena je u središtu Londona tijekom prosvjeda u znak potpore štrajkačima glađu iz skupine Palestine Action (N1)
  • Britanska scena okupila se u Manchesteru na pogrebu Garyja ‘Manija’ Mounfielda, voljenog basista bendova The Stone Roses i Primal Scream (Ravno do dna)
  • Tisuće ljudi kod Stonehengea obilježile zimski solsticij (HRT)
23.12.2025. (21:00)

Kad klinci znaju previše – i ne boje se reći kad je car gol

South Park kao anti-Trump fest: Nijedna ga druga TV ili streaming serija nije tako zdušno isprdala

Ono što je, međutim, zajedničko i ‘South Parku’ i ‘Simpsonima’ i još nekim animiranim sitcomovima (‘Rick i Morty’, na primjer) jest da, iako dječurlija u njima ne odrasta, oni zapravo nisu djeca i nikad nisu ni bili, osim što su dječjeg uzrasta, idu u školu i govore blentavim dječjim glasićima. Preciznije, Kyle, Cartman, Stan, Kenny i ekipa djeca su taman toliko da bi mogla biti nezrela, tipično dječje sebična i kapriciozna, ali njihovo djelovanje na svijet oko sebe, njihov brutalni cinizam, nerijetko i okrutnost – totalno su odrasli. Takav je i sâm ‘South Park’. S razigranom, nesputanom i direktnom nezrelošću nasmijavaju nas već skoro trideset godina, ali njihova su oštrina, oporost, politička nekorektnost, direktnost, prostačenje, eksplicitni seksualni sadržaji i teme nimalo nevini i djetinji. Ove sezone je u fokusu Trump, njegov odnos sa Sotonom i JD Vance-om, kao i drugi aktualni društveni i politički događaji. Zrinka Pavlić za tportal

23.12.2025. (20:00)

Statistika, taj veliki pokrivač za pojedinačne grobove

Jergović: Tko su, u što vjeruju, čemu se nadaju i za koju stranku glasaju ubojice žena?

U 2025. devetnaest je muškaraca u Hrvatskoj ubilo devetnaest žena, ali zbrajanjem nećemo ustanoviti zašto se ijedno od tih ubojstava dogodilo. Ustvari, zbrajanjem će se prikriti svako pojedino ubojstvo. Nastojanje da se u svemu prepozna isti obrazac, i da se taj obrazac svede na “toksičnu muškost”, ili da se ubojica žena prepozna među klečavcima, nužno je pogrešno. I govori isto što i načelnik Bedekovčine Željko Odak, kada kaže da “ništa nije naslućivalo tragediju”. Devetnaest jedinstvenih muških ubojica usmrtilo je devetnaest jedinstvenih žena, kojima je zajedničko samo to da su ubijene. Sve drugo je različito. Pripada li nasilje u obitelji političkoj i aktivističkoj agendi desnice, kao što političkoj i aktivističkoj agendi desnice u Hrvatskoj pripada nasilje na ulici? Ne! Kao što ni balade o toksičnoj muškosti i aktivistička preseravanja o patrijarhalnom naslijeđu u kulturi, jeziku i književnosti, prečesto nemaju veze s tim zašto su neki muškarci nasilni prema nekim ženama. Miljenko Jergović za svoj blog.

23.12.2025. (19:00)

Vakula na AI pogon

Od aplikacija natrag prognostičaru: AI mijenja način na koji pratimo vremensku prognozu

Meteorološka tehnologija ulazi u fazu radikalne transformacije: fokus se seli s dizajna aplikacija na brzinu obrade golemih količina radarskih podataka. Klasične vremenske aplikacije postaju usko grlo jer ne mogu pratiti sve gušće i brže radarske tokove u stvarnom vremenu. AI sustavi i GPU-akceleracija omogućuju gotovo kontinuiranu analizu, ranije detekcije opasnih pojava i pametnu filtraciju informacija. Umjesto da korisnici otvaraju aplikacije, AI asistenti će ih proaktivno upozoravati i vraćati “ljudski” element prognoze – ali uz strojnu brzinu. Bug

23.12.2025. (18:00)

Neprijatelj nam je pred vratima

EU gura “vojni Schengen” i ubrzava obrambenu mobilnost

Europski parlament pozvao je na uspostavu tzv. vojnog Schengena kako bi se uklonile unutarnje granice EU-a za kretanje vojnih postrojbi i opreme. Cilj je brža reakcija na sigurnosne prijetnje, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu. Zastupnici traže velika ulaganja u prometnu infrastrukturu, povećanje proračuna za vojnu mobilnost i jaču zajedničku nabavu obrambene opreme. Hrvatska ima važnu ulogu jer kroz nju prolaze dva od četiri ključna europska vojna koridora. 24 sata

23.12.2025. (17:00)

Nikako da prodišemo punim plućima

Zrak u Hrvatskoj: spor napredak, tvrdoglavi problemi

Onečišćenje zraka i dalje je ozbiljan zdravstveni rizik u Hrvatskoj, osobito zbog lebdećih čestica PM10 i benzo(a)pirena u kontinentalnim i industrijskim područjima poput Zagreba, Siska, Slavonskog Broda i Kutine, ponajviše zimi zbog ložišta i prometa. Prekoračenja prizemnog ozona bilježe se u većim aglomeracijama, dok je priobalje uglavnom pošteđeno. Iako se kvaliteta zraka od 2013. postupno poboljšava, napredak je prespor. Dugotrajna izloženost finim česticama 2023. se povezuje s oko 2886 prijevremenih smrti. Večernji

23.12.2025. (16:00)

Brze i kratke

  • Presuda: Ubojici iz škole u Prečkom (20) 50 godina zatvora (Index)
  • Procurio “Project Sunrise”: Futuristička oaza luksuza ili utopija bez temelja? Trumpov plan za Gazu zapanjio svijet – luksuzna odmarališta uz more, brza željeznica i pametne energetske mreže kojima upravlja umjetna inteligencija… sve će se to nuditi vladama i investitorima (tportal)
  • YouTube ugasio dva kanala s AI spamom. Imala su preko 2 milijuna pratitelja (Index)
  • Fiume o morte!‘ među elitom: Europski kritičari uvrstili ga na šesto mjesto filmova godine (tportal)
  • Samsung Galaxy mobiteli imaju skriveni mod za dobre snimke: Expert RAW (Tom’s Guide)
  • Lokalni proračuni nikad veći: Prihodi gotovo udvostručeni u pet godina (Lider)
23.12.2025. (15:00)

'Aj budi se, čako! Gotov je obid!'

Robi K.: Slučaj Bombiša

Mi obitelj smo za vikend bili kod mog dide na Šolti. Mama je za obid kuvala manistru sa bobom i bižima. Dida je rekao: „Moran poć!“ Mama je pitala: „Di ćeš sad? Brzo će bit ručak!“ Dida je rekao: „Iden čas u partizane! Vratiću se za uru vrimena!“ Mama je zakolutačila sa očima. Ja sam uletijo: „Mogu li ja sa tobon, dida?“ Dida je rekao: „Pre si ti mali za u partizane! Nisi još dorasta ni za kurira!“ Ja sam se rascmoljijo: „A pliiiiiiz, dida!“ Dida je rekao: „Aj okej! Uzmi oni buketić gerbera iz moje sobe, pa gibamo!“

Ja i dida i onaj njegov frend barba Tonino smo stajali isprid spomenika. Na spomeniku je bijo neki vojnik sa bombom u ispruženoj ruki. Dida je meni rekao: „To ti je naš Bombiša!“ Barba Tonino je rekao: „Već priko seandes godina pokušava itnit bombu i ne polazi mu za rukon!“ Dida je rekao: „A nanišanija je drito na zgradu općine! Jesi ubra?“ Ja sam rekao: „Ubra san!“ Barba Tonino je rekao: „Ali ne odustaje! Čelična volja!“ Dida je rekao: „Odnosno mramorna!“ Novo poglavlje iz Bilježnice Robija K.

23.12.2025. (14:00)

Cure for wellness

Škaričić: Pala im sjekira u ZagrebMed

Privatni marketinški projekt ZagrebMed (predstavljen još prije tri godine – Dnevnik) predstavlja se kao platforma zdravstvenog turizma pa pod logotipima javnih tijela – Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba, njegove Turističke zajednice i HGK-a – promovira isključivo privatne bolnice i poliklinike, ali i nedopuštene i znanstveno neverificirane postupke. ZagrebMed okuplja 175 liječnika iz dvanaest, uglavnom vrlo poznatih, privatnih zdravstvenih ustanova. Pored toga, reklamira i najmanje četiri vrste postupaka iz područja tzv. regenerativne integrativne medicine, koristeći terminologiju koja sugerira medicinsku učinkovitost u liječenju i prevenciji teških bolesti, iako ništa od toga nije priznata metoda liječenja i nudi se izvan važećeg regulatornog okvira. Nataša Škaričić za Novosti.

23.12.2025. (13:00)

Na Pandori ništa novo

Picula o Avataru 3: Najgora bića u svemiru su i dalje – ljudi

Premda se čini da autor serijala i redatelj James Cameron i dalje reciklira zaplet koji je logično zaokružen u izvorniku iz 2009., ovogodišnja dionica priče, naslovljena ‘Vatra i pepeo‘, ima dovoljno elemenata za zabavu. Iako se radnja odvija u zamišljenoj drugoj polovici 22. stoljeća, naličje ljudske prirode nije se puno promijenilo od uvodne sekvence iz zasigurno najboljega znanstvenofantastičnog filma svih vremena. To je ‘2001.: Odiseja u svemiru‘. Pritom se može argumentirati da je treći dio uspjeliji od drugog, jer on je većim dijelom patio od žarišne točke zapleta i nedostatka novih sukoba i antagonista. Boško Picula za tportal… još jednu recenziju donosi Ravno do dna. Pogledajte komentare i na Forumu.

23.12.2025. (12:00)

Život na rate

Europljani pod teretom stambenih kredita

Prema istraživanju RE/MAX Europe, čak 75 posto Europljana s hipotekarnim kreditima moralo je smanjiti životne troškove kako bi mogli otplaćivati rate, dok se samo četvrtina nije ničega odricala. Najbolje stoje Nizozemska i Litva, a najteža situacija je na Malti, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj. Građani se najčešće odriču izlazaka, putovanja i luksuznih proizvoda, dok su u siromašnijim zemljama ugrožene i osnovne potrebe. Kao ključni problem ističu se visoki režijski troškovi. Euronews, tportal

23.12.2025. (11:00)

'Što je nama internet gori, njima je bolji'

Postnikov: Kako je propao Internet

Otkada zapravo internet propada? Otprije par godina, kada se podigla plima apokaliptičnih pojmova, svih tih ragebaitova, doomscrollova i brainrotova? Otprije jedne decenije, kada smo prateći Donalda Trumpa počeli govoriti o lažnim vijestima? Ili još ranije? Hot tejk: propada otkad znamo za njega. Sve je više znakova, dakle, da nam internet nije dobro. A opet, kompulzivna proizvodnja flashy pojmova koji bi trebali objasniti šta se to događa kao da prikriva najjednostavniji odgovor. Mislim, jasno – isprike zbog staromodnog diskursa – na logiku profita. Jer dok mi doomscrollamo, dok rejdžamo i brainrotamo, dok se polariziramo i navlačimo na baitove, čekirajući liste novih riječi godine, na samom vrhu liste najbogatijih ljudi svijeta bubre sumanute cifre uz imena Muska, Zuckerberga, Bezosa i ostalih vlasnika internetskih platformi. Boris Postnikov za Novosti.

23.12.2025. (10:00)

Brze i kratke

  • Objavljena nova serija dokumenata o Epsteinu:  tamo se navodno nalazi i pismo koje je Epstein napisao u zatvoru, neposredno prije smrti, a u kojem se spominje “naš predsjednik” i njegova ljubav prema “mladim, zrelim djevojkama” (Jutarnji)
  • Strože mjere kreditiranja u bankama već ostavljaju traga: samo 30% stanova kupuje se na kredit (Večernji), kamate na stambene kredite u Hrvatskoj najniže su u cijeloj EU – 3 posto, bilježi se pad interesa za nenamjenske kredite, građani više štede nego što troše (tportal)
  • Andrej Plenković obišao obnovljene objekte u Glini, Sisku i Petrinji: Građani će u 2026. živjeti bolje nego danas (Danica)
  • Teletekst Nove TV gasi se od Nove godine, sve informacije o programu i rasporedu emisija može se naći na web stranicama (Bug)
  • U Zagrebu otvorena dosad najveća punionica električnih automobila u Hrvatskoj – kod trgovačkog centra King Cross s ukupno 20 priključaka od čega ih je 12 brzih, snage do 400 kW (Autonet)
23.12.2025. (09:00)

A kolike su plaće u Pekingu?

Goran Milić ima novu putopisnu seriju, ovaj put je išao u Kinu

Milić u emisiji Kod nas doma govori o iskustvima iz Kine, jezičnim barijerama i brzom tehnološkom napretku. Ističe da Kina, iako komunistička već 80 godina, u posljednjem desetljeću bilježi snažan rast životnog standarda, osobito kroz električna vozila i digitalne usluge poput dostave kave dronovima. Uspoređuje produktivnost Kineza s Amerikancima, Nijemcima i Hrvatima te naglašava naporan model rada 9-9-6. Kina je, tvrdi, napustila sovjetski model i vratila se vlastitoj tradiciji, Konfuciju i obiteljskim vrijednostima. What’s up Kina krenula se prikazivati jučer navečer.

23.12.2025. (08:00)

Ako ne možemo povećati natalitet, možda možemo uvesti Hrvate

Vlada traži izgubljene stanovnike: povratak dijaspore kao demografski spas

Hrvatska je između dva popisa stanovništva izgubila oko 400.000 ljudi, upozorio je državni tajnik Mladen Barać. Vlada rješenje vidi u jačem povezivanju s iseljeništvom, kojih u svijetu ima oko 3,2 milijuna, a milijun ima hrvatsko državljanstvo. Barać tvrdi da je trend povratka sve vidljiviji: iz europskog gospodarskog prostora vraća se oko 30.000 ljudi, a prošla godina bila je rekordna s 13.000 povratnika. Do kraja listopada ove godine gotovo 7000 ljudi steklo je hrvatsko državljanstvo. HRT, Danica