Kad te vide, odmah te spaze
S koje nas udaljenosti pojedine životinje (i ljudi) mogu prepoznati
How Far Can Animals identify Us
pic.twitter.com/qz8E5kvvbu— Science girl (@sciencegirl) January 4, 2026
How Far Can Animals identify Us
pic.twitter.com/qz8E5kvvbu— Science girl (@sciencegirl) January 4, 2026
Pernati turisti: Dvije rode odlučile prezimiti na jugu Dalmacije
Portal Politico predviđa 2026. kao godinu visokog političkog i financijskog rizika: Trump možda pokušava okončati rat u Ukrajini, ali Putin ima razloge za odugovlačenje; tržišta obveznica mogla bi srušiti vlade s lošim javnim financijama; Netanyahu bi još jednom mogao politički preživjeti; Orbán se suočava s najtežim izborima u desetljeću; prijeti kriza “bankarstva u sjeni”; a u SAD-u demokrati su favoriti za osvajanje Zastupničkog doma, dok republikanci vjerojatno zadržavaju Senat. Godina u kojoj politika sve više nalikuje klađenju. N1
U hrvatskim domovima sve je više egzotičnih i divljih životinja, od zmija i guštera do majmuna i divljih mačaka, iako za njihovo držanje ne postoji jasna zakonska regulativa. Stručnjaci upozoravaju da se njihove složene potrebe u kućnim uvjetima gotovo ne mogu zadovoljiti te da predstavljaju rizik za sigurnost ljudi i širenje zoonoza. Za razliku od nekih europskih zemalja, Hrvatska nema “Pozitivnu listu” dopuštenih vrsta, što u praksi znači da je gotovo sve dozvoljeno – dok se problem ne pojavi. HRT
Ugostiteljstvo u Ljubljani trenutačno ne cvjeta. Cijene su za goste previsoke, ali za vlasnike lokala i dalje preniske. Preskupe sirovine, problemi s radnom snagom i očekivanja vlasnika da će u kratkom roku puno zaraditi, glavni su razlozi za ovakav nesrazmjer. U ostatku Slovenije, ipak, situacija je mirnija, piše Dnevnik.si. Rješenje su obiteljske gostionice, ističe portal, a ne turizam s pet zvjezdica i vlasnici koji unajmljuju radnu snagu, dok sami ugostiteljstvo prate sa sigurne udaljenosti. Jutarnji
Kod nas se ne biraju riječi godine pa imam ja par prijedloga. Dron je na prvom mjestu: ta ubojita svevideća sprava svaki je dan u vijestima, a odnedavno lebdi i nad našim cestama i lovi prekršitelje u prometu. Zatim „zabranitelj“ – o njemu se jako pisalo 2025. Kao treći prijedlog istaknuo bih „fan zonu“ i „fan pit“, koji su se dosta spominjali u vezi s koncertom na Hipodromu. Oba su pojma itekako primjenjiva na naš politički život, jer svaka opcija ima svoju fan zonu, s više ili manje zagriženim sljedbenicima, a ima i svoj fan pit. No ovaj članak ne želi ni afirmirati ni kritizirati nove riječi, iako se pokazalo da su sve nove riječi u načelu o nečem lošem ili čak pogubnom: vape, post-istina, lažna vijest, toksičnost, polarizacija, gaslighting, metaverse, goblin mode, brain rot, klimatska opasnost… Želio bih podsjetiti na dobre stare riječi, koje još uvijek razumijemo, i koje možda jesu izašle iz mode, ali ih smijemo koristiti i cijeniti. Boris Beck za Večernji i za Narod predlaže “istinu” ili čak “nadu”…
Nakon prestanka terapije osjećaj gladi vraća još jači, a s njim i neželjeni kilogrami, što upućuje na to da bi pacijenti mogli razviti doživotnu ovisnost o ovim popularnim injekcijama, piše Futurism. Ovakva iskustva potvrđuju i istraživanja koja pokazuju da pacijenti nakon prestanka uzimanja lijeka često vrate velik dio izgubljene težine. To implicira da će mnogi korisnici svoju pretilost morati tretirati kao kronično stanje koje zahtijeva doživotnu terapiju. no, ključno je da pacijenti imaju “izlaznu strategiju” koja uključuje usvajanje zdravijih životnih navika još dok su na terapiji. Takve promjene mogu pomoći u održavanju postignute težine i nakon prestanka uzimanja lijekova. Index
Na krovu jedne obiteljske kuće u Zagrebu stoji okićena jelka
Hrvatski nakladnici 2026. donose pet tematski potpuno različitih knjiga: autobiografsku priču o pčelarstvu i osobnom oporavku Helen Jukes, kultni alpinistički klasik Reinholda Messnera o osvajanju svih osamtisućnjaka, legendarne reportaže Ryszarda Kapuścińskog o ratu, politici i apsurdu povijesti, Rutgera Bregmana koji propituje kako moralno iskoristiti vlastite sposobnosti te Carlla Öhmana o sudbini naših digitalnih podataka nakon smrti. Od pčela do osamtisućnjaka, od rata do algoritama – čitateljski raspon bez zajedničkog nazivnika. Jutarnji
Izložb ‘Gutljaj prošlosti – Stare zagrebačke kavane, krčme i gostionice (1887. – 1939.)’, postavljena je u Muzeju grada Zagreba u studenome prošle godine. Sadržajno izložba prati Zagreb od početaka industrijalizacije krajem 19. stoljeća, vremenu u kojem se grad rapidno širi površinom i brojem stanovnika, do pred početak Drugog svjetskog rata u Europi, kad mu je stanovništvo utrostručeno. Posjetitelj bi se mogao i pukim pogledom na popis od tridesetak kavana ili pedeset gostionica u promatranih šezdesetak godina zagrebačke povijesti, zamisliti nad činjenicom da su sve odreda smještene u ono što danas percipiramo više ili manje užim centrom grada. Zagreb se nastavio rapidno širiti i u idućih osamdesetak godina do tada neslućenih razmjera. A ne gine mu možda takva sudbina niti u budućnosti. H-alter
Andrej se mentalno i fizički osjeća kao da bi mogao odraditi još tri mandata. Ove godine kao da se u njega izlila neka nova energija. Sad se svakog jutra sa zadovoljstvom gleda u ogledalu. Ovakav mršav, samom sebi izgleda kao europski plemić. Dok se njegov oponent Milanović i dalje deblja, kad sveže kravatu, podbradak mu prekrije gornji dio košulje, nikad nije niti će izgledat kao plemić.
Kad bi pamtio sve budalaštine, afere kroz koje je prolazio u ova dva mandata, vjerojatno bi skrenuo s uma. On obara rekord, uskoro će biti punih osam godina kako je na čelu Hrvatske. Koliki je samo vremenski prostor zauzeo u novijoj povijesti Hrvatske, neće ga tako lako moći zaboravit, kao što ne mogu ni pokojnog gradonačelnika Bandića, ni Tuđmana, ni Tita. U politici je najvažnije dugo trajati. A ne poludjeti. Bandić je pred kraj djelovao kao da više nije najčistiji u glavi, o Tuđmanu da ne govorimo, njemu su se pred smrt čak počeli priviđati crveni vragovi i on je otvoreno u javnosti govorio o tim svojim priviđenjima, a novinari se naslađivali. Tita su barem na vrijeme sklonili u bolnicu, nije se sramotio u javnosti kad je počeo gubiti razum od preduge vladavine balkanskim prostorom… Nacionalna groupie
U glazbenoj industriji umjetna inteligencija prijeti uništavanjem glazbeničkih, autorskih i producentskih karijera, no sve što je zasad zapravo uspjela proizvesti je AI slop, digitalni generički sadržaj za popunjavanje prostora. Problem s “AI glazbom” je što se većinski ne koristi kreativno, već reproduktivno. Trenutna upotreba mahom je ograničena na brzinsku, generativnu zamjenu postojećeg sadržaja, bilo da se radi o nečem što je već zamišljeno za pozadinu poput lo-fi beatova ili nečem nepredvidljivo kreativnom. Istovremeno, koncertna industrija neprekidno i dalje o ovisi o povijesti i turnejama reformiranih bendova. Općenito govoreći, zabilježeno je 67,3 milijuna prodanih ulaznica za koncerte diljem svijeta u 2025., što je pad od 3,7 posto u odnosu na 2024., ali čak deset milijuna ulaznica više u odnosu na predpademijsku 2019., izvještava Pollstar. Karlo Rafaneli za Kulturpunkt.
Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab
Istraživanja pokazuju da 93% kupaca donosi odluke na temelju online recenzija, a pozitivna ocjena može povećati prihode restorana za 5-9%. Poduzeća brzo shvaćaju priliku: lažni komentari poboljšavaju SEO i rangiranje u pretragama. Googleovi “Local Guides” olakšavaju prijevare jer ne zahtijevaju provjeru identiteta, dopuštajući masovno kreiranje lažnih profila. Umjetna inteligencija omogućuje generiranje tisuća uvjerljivih recenzija u sekundama, s osobnim detaljima i različitim tonovima. Analiza 73 milijuna komentara otkriva kako je njih 14% vjerojatno lažno, a 3% na Amazonu nosi “Verified Purchase” oznaku.Platforme brišu milijune – Google 240 milijuna 2024., Amazon 275 milijuna – ali scammeri se prilagođavaju parafraziranjem stvarnih tekstova. Teorija “mrtvog interneta” dobiva na snazi jer botovi čine 50-60% prometa, generirajući lažne lajkove, komentare i sadržaj. Imperva izvještava da loši botovi rastu petu godinu zaredom, a AI olakšava engagement farming za manipulaciju algoritmima. Do kraja 2026. 90% prometa na internetu moglo bi biti “lažno”. Tema na Forumu
Globalna proizvodnja kokaina dosegnula je rekordne razine, no glavne rute krijumčarenja u SAD uglavnom zaobilaze Venecuelu, pokazuju izvješća Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) i američke Agencije za suzbijanje droga (DEA). Većina grma koke, sirovine za kokain, uzgaja se u Kolumbiji, a slijede Peru i Bolivija. Izvješće također otkriva da su glavne krijumčarske rute prema SAD-u tijekom 2023. i 2024. godine vodile kroz Kolumbiju, Peru i Ekvador. Stručnjaci potvrđuju da se Venecuela koristi kao “tranzitni koridor” za dio kolumbijskog kokaina, ali uglavnom za pošiljke namijenjene Europi preko istočnih Kariba ili Brazilu. Index