06/01/2026 - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Brze i kratke

  • Preokret u slučaju Maduro: SAD povlači optužbe o vođenju narkokartela (Index)
  • Olujna bura paralizirala promet: Zabrane na autocestama i Istarskom ipsilonu (N1), nevrijeme poharalo Knin. “Po gradu padaju stabla, jedno je palo na auto”  (Index), problemi u prometu i drugdje zbog snijega, u Zagrebu zatvorena Sljemenska cesta (Index), automobili zaglavili, nisu mogli nigdje (Zagreb.info)
  • Višeslav Raos: Povratak ‘svjetskog policajca’: Može li američki upad u Venecuelu biti legitiman i tko je najveći gubitnik? Uhićenje Madura nije tek spektakularan završetak jedne političke karijere, nego simptom mnogo šire i neugodnije krize. Radi se o krizi demokracije, legitimnosti i međunarodnog prava u svijetu koji se sve češće oslanja na presedane umjesto na pravila (tportal)
  • Metaverzum je bio Zuckerbergova najskuplja lekcija: Nakon više od 70 milijardi dolara gubitaka koji i dalje peku osnivača Facebooka, Meta svoju snagu i resurse usmjerava prema AI-ju (Lider)
  • Umrla Jovanka Jolić, viralna srpska “konspirologinja” poznata po kontroverznim teorijama i izjavama, poput one da je Elon Musk iz Republike Srpske, a i toga da su im “prvo oduzeli Egipat” (Index)
Jučer (23:00)

Kladiti se na favorite? Ima i autsajdera

Krenula sezona filmskih nagrada: Očekivani favoriti uz pokoje iznenađenje

Dodjelom Critics Choice Awardsa otvorena je sezona filmskih nagrada, a glavni pobjednik večeri bio je “One Battle After Another” Paula Thomasa Andersona s nagradama za film, režiju i adaptirani scenarij. Ipak, kritičari su pokazali širinu – “Sinners” i “Frankenstein” osvojili su po četiri nagrade, uz nekoliko neočekivanih pobjeda u tehničkim i međunarodnim kategorijama. Iznenađenja su se nizala i na televizijskoj strani, dok su satirični Trumpovi kritičari također nagrađeni. Poruka večeri je jasna: favoriti postoje, ali utrka do Oscara tek se zahuktava. Ravno  do dna

Jučer (22:00)

Kao iz bajke

Brodski Korzo primio arhitektonsku nagradu za projekt pješačke zone

Za projekt i realizaciju Pješačke zone Slavonski Brod Korzo (službeno Trg Ivane Brlić Mažuranić) je primio nagradu Architecture Masterprize Best of Best 2025. u kategoriji Urban design. To je nagrada koja vrednuje suvremeni pristup, kreativnost, detaljnost, drugačije promišljanje i posvećenost arhitekturi. Pješačka zona prepoznataje  kao primjer suvremenog, funkcionalnog i pažljivo promišljenog urbanog prostora koji značajno doprinosi kvaliteti života u gradu i na prestižnim Rethinking The Future Awards 2025. Na stranici Arhitecture Prize ovako opisuju projekt osječkog studija Rechner: „Novo obnovljena pješačka zona suvremeni je javni prostor koji karakterizira elegantna, strukturirana površina, moderno urbano uređenje i suptilna, topla rasvjeta. Njezin dizajn je odvažan, a opet neutralan u boji, pružajući oštar kontrast živopisnim izlozima, fasadama i brojnim reklamama.“ Putni kofer

Jučer (21:00)

Ne smije više ni snijeg pasti a da se ne posvađamo

Bilježnica Robija K.: Manjinsko pitanje

Moj drug Dino se keserijo i vrtijo je sa glavom. Ja sam njemu rekao: „Nemoš virovat koja bolesnica! Cili šou je izvela! Umisto da lipo reče – sori, nemamo lovuše i ne idemo na zimovanje! Roditelji misle da smo mi debili!“ Dino je rekao: „Možda te samo prca u glavu!“ Ja sam rekao: „Dobro, ista stvar!“ Dino je rekao: „Moji su ove godine uzeli skroz drugu taktiku!“ Ja sam pitao: „Koju taktiku?“

Dinov tata je dignijo prst uzbrdo i rekao je: „Ne pada snig da pomori svit, već da zviri pokažu svoj trag!“ Dino je pitao: „Kakvi trag?“ Dinov tata je rekao: „Trag od skija, tupsone! Šta će drugo bit na snigu?“ Dino je rekao: „I to je sve šta imaš za reć šta ja jedini u razredu ne iden na zimovanje?“ Onda je Dinova mama dobacila: „Jedini, je li? A viš, ja san juče pričala sa Robijevom materon, pa znan da ne idu ni oni!“ Dinov tata je rekao: „Meni je Kanin ćaća reka da ne idu ni oni!“ Dinova mama je rekla: „Aj sad nan reci tačno ko iz razreda ide na skijanje! Al bez muljanja!“

Dino je rekao: „Ide ona Nela Svinjogojstvo… ide onaj flomić Boban… ide, ide…“ Dinov tata je pitao: „Ko još?“ Dino je rekao: „Ne mogu se sad sitit…“ Dinova mama je rekla: „Eto viš! Znači, oni koji idu na zimovanje su teška manjina!“ Novo poglavlje Bilježnice Robija K.

Jučer (20:00)

Tamo ljudi već lete

Kina danas: dostava dronovima, brzi vlakovi i putnički dron-helikopteri

U Kini je naručivanje hrane dronom postalo svakodnevica: za oko jedan euro dostava stiže za dvadesetak minuta, što je isprobao i Goran Milić u seriji What’s up Kina. Iako je ostao razočaran veličinom cheesecakea, sustav je ocijenio inovativnim i ekološkim. Dronovi ondje idu i korak dalje – koriste se kao putnički helikopteri. Milić se provozao EHangom 216, autonomnim letećim vozilom za dvije osobe, koje već ima regulatorna odobrenja, ali zasad ostaje luksuz za bogate i poslovno nestrpljive. HRT

Jučer (19:00)

Besplatno, ali uz sitna slova

Besplatni bankovni računi: što zakon jamči, a što banke dodatno naplaćuju

Zakonsko pravo na besplatni bankovni račun od 1. siječnja 2026. donijelo je manje olakšanje nego što je najavljivano. Paket osnovnih usluga nije automatski, traži osobni dolazak u banku i svodi se na minimum: vođenje računa, karticu i ograničeno bankarstvo. Nema zajamčenih besplatnih transakcija, minusa ni punog digitalnog komfora, a mobilne aplikacije i online plaćanja često se dodatno naplaćuju. Banke su iskoristile zakonske rupe, pa se besplatni paket isplati samo korisnicima s vrlo skromnim bankarskim navikama. Lider

Jučer (18:00)

Majstor dugih kadrova

Umro Bela Tarr, mađarski redatelj poznat po Satantangu

Kultni mađarski redatelj i jedan od najutjecajnijih europskih filmaša svoje generacije, hvaljen zbog svojih mračnih, filozofskih djela poput filmova “Prokletstvo” i “Sátántangó“. Imao je 70 godina. Vijest o njegovoj smrti potvrdila je Europska filmska akademija, čiji je Tarr bio dugogodišnji član, piše Variety. Tarr je bio začetnik pokreta poznatog kao “spori film”, koji se odlikuje crno-bijelom estetikom, iznimno dugim i neprekinutim kadrovima, minimalnim dijalogom te odbacivanjem tradicionalne narativne radnje. Njegovi su filmovi često pružali sumoran, ali duboko ljudski prikaz svakodnevnog života u istočnoj Europi. To je možda najbolje utjelovljeno u njegovom monumentalnom filmu Sotonski tango (prema romanu friško pečenog nobelovca László Krasznahorkaija) iz 1994. godine, koji u trajanju od sedam i pol sati prikazuje borbu stanovnika malog mađarskog sela nakon pada komunizma. Unatoč svojoj duljini, film je postao jedno od Tarrovih kritički najhvaljenijih djela i redovito se nalazi na popisima najboljih filmova svih vremena. Index

Jučer (17:00)

Brze i kratke

  • Zajednička izjava europskih čelnika: Grenland pripada njegovim ljudima. Isključivo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda (Index)
  • Trump je operacijom u Venecueli Putinu pokazao kako se izvode intervencije kakvu bi i sam rado proveo, poniženje je doživio i u tome da je ispao nepouzdan saveznik (Index), Puhovski: Putin je sada Trumpov šegrt, a ne obrnuto, no i dalje se radi o kršenju međunarodnog prava (HRT, Index)
  • Bar u Švicarskoj nitko nije provjerio pet godina. Prskalice su sad zabranjene (Index)
  • Za Mickeyja Rourkea prikupljeno više od 80 tisuća eura, on tvrdi kako nije tražio milostinju… GoFundMe kampanju pokrenula njegova menadžerica (Jutarnji)
  • Niste očistili snijeg s auta? Policija vas može počastiti kaznom od 130 eura (Index)
Jučer (16:00)

Koridor slobode, uz obaveznu kontrolu

Žižek o Odesi: ideologija “humanitarnog koridora” i globalna igra sile

Slovenski filozof u komentaru za Kyiv Independent povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon uhićenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Tvrdi da rusko “otvaranje koridora” prema Odesi zapravo znači njegovu kontrolu i blokadu, što vidi kao čisto kršenje međunarodnog prava. Upozorava da velike sile često svoje nasilne poteze opravdavaju humanitarnim rječnikom, pri čemu Rusija nije iznimka. Kritizira dio zapadne ljevice koji ruske poteze slavi kao antiimperijalističke, ističući da time legitimiraju vojnu silu i globalnu ekonomsku ucjenu. Europa, zaključuje Žižek, još ima snagu, ali samo ako se oslobodi vlastitog straha i proglasi stvarnu neovisnost. Index

Jučer (15:00)

Pušu i na hladno (doslovno)

Trumpove ambicije prema Grenlandu uzdrmale NATO i Europu

Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

Jučer (14:00)

Tko je kome uzeo pumpu?

Nafta, politika i optužbe: dugi američko-venecuelanski spor

Trumpova tvrdnja da je Venezuela “ukrala američku naftu” zanemaruje stoljeće složenih odnosa. Od otkrića golemih nalazišta 1922., venezuelanska je nafta bila temelj gospodarskog rasta, ali i stranog utjecaja, ponajprije američkog i europskog. Nacionalizacije, osnivanje OPEC-a i jačanje državne kontrole postupno su mijenjali odnos snaga. Chávez i Maduro dodatno su politizirali naftni sektor, što je uz pad cijena i sankcije dovelo do kolapsa proizvodnje. Danas SAD vidi priliku za povratak, ali uz visoke troškove i političke rizike. tportal

Jučer (13:00)

Vole se miješati u susjedstvo

CIA i Latinska Amerika: povijest tajnih intervencija

Tekst analizira dugotrajnu ulogu CIA-e u Srednjoj i Južnoj Americi, od Hladnog rata do danas. Kroz svrgavanja vlada, psihološke operacije, potporu diktaturama i paravojnim skupinama, Washington je regiju tretirao kao vlastitu sigurnosnu zonu u skladu s Monroeovom doktrinom. Iako su intervencije opravdavane borbom protiv komunizma, droge ili terorizma, često su rezultirale političkom nestabilnošću, autoritarizmom i masovnim kršenjima ljudskih prava, ostavljajući duboke i trajne posljedice po demokraciju i povjerenje u SAD. tportal

Jučer (12:00)

Nagradna upala pluća

Nagradna igra Hrvatskog radija izazvala reakcije: Javna sramota javnog medija

Hrvatski radio slavi stoti rođendan. Treba nagraditi svoje slušatelje koji su i obavezni pretplatnici. I bi tako. U centru Zagreba postavljen je šator, odabrani “sretnici” trebali su samo držati dlan na plastici, tko ostane jedini dobiva 10.000 eura. Pobijedila je žena koja je 14 sati smrznuta držala ruku na ledenom balonu. Već viđeno u filmu “I konje ubijaju zar ne?” Prostačko iživljavanje nad sirotinjom, ponižavanje ljudi pred kamerama i prolaznicima, proslava fešte koja može pasti na pamet samo bolesnom umu ili biću bez empatije – kaže Vedrana Rudan za svoj blog. Glavna urednica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić Glibota izjavila je da “zaista navijaju za sve”, da je “jako hladno” i da “nije lako niti šetati, a kamoli stajati na mjestu”, čime se javni servis pozicionirao kao empatični promatrač vlastitog eksperimenta nad ljudima koji su pristali na poniženje da satima drže ruku na plastičnoj kupoli usred centra Zagreba jer im je potreban novac – kaže pak Nataša Škaričić za Novosti.

Jučer (11:00)

Brze i kratke

  • Maduro na sudu rekao da nije kriv. Danska premijerka: NATO je gotov ako SAD napadne Grenland (Index)
  • Stier u Otvorenom: Uhićenje Madura otvara novu epohu hladnog rata i Monroeve doktrine (HRT, tportal)
  • Novi narkokarteli preplavili EU: Ključni motor širenja ostaje velika europska potražnja za kokainom i sintetičkim drogama (tportal)
  • Jadrolinija uvodi nove linije – od ovog ljeta ćete iz Splita moći do Barija (N1)
  • Loše vijesti za Guardiolu i Dalića, Gvardiol se teško ozlijedio! Upitan je za SP (Nacional)

 

Jučer (10:00)

Led se topi od toliko vruće igre

Heated Rivalry: Nova sportsko-romantična serija o dvojici gej hokejaša zaludila žene diljem svijeta

Nova HBO Max dramska serija o dvojici suparničkih hokejaša čiji je odnos puno eksplicitniji izvan leda nego na njemu. Serija obiluje seksom, ali oskudijeva hokejom, karakterizacijom i stvarnom napetošću “hate-to-love” romanse. Likovi su drveni, dijalozi banalni, a tijela stilizirana do voštane artificijelnosti. Povremeni sporedni zapleti ne donose dubinu, tek potvrđuju klišeje. Jedina prava iskra dolazi od Connora Storrieja, koji je očito predobar za materijal koji više napaljuje nego što išta govori. Kažu na Guardianu, a dotaknuli su je se i na Indexu.

Jučer (09:00)

Nekome pozornica, nekome pauza

Arena Zagreb uvodi petogodišnju zabranu za izvođače koji koriste ustaške simbole

Zagrebački holding izmijenio je Opće uvjete poslovanja Arene Zagreb, uvrstivši zaključak Gradske skupštine kojim se zabranjuje korištenje fašističkih i ustaških simbola, uključujući pozdrav „Za dom spremni“. Organizatori i izvođači koji prekrše pravilo gube pravo zakupa gradskih prostora na pet godina. Odluka je donesena neposredno prije koncerta Marka Perkovića Thompsona u Areni, na kojem je izvedena pjesma „Bojna Čavoglave“. Thompsonu zbog toga nije odobren novi termin, a njegovi odvjetnici najavljuju tužbu. HRT

Jučer (08:00)

Malo su se i oni opustili

Kako je nestala njemačka točnost po kojoj su inače poznati

Njemačka točnost, nekad simbol nacionalnog identiteta, vidljivo slabi. Deutsche Bahn, koji je prije 25 godina imao 90 posto točnih vlakova, danas kao cilj postavlja tek 60 posto, a do 2029. godine 70 posto. Anketa JuGov pokazuje da samo 78 posto građana još smatra točnost „tipično njemačkom“ osobinom, dok birokracija drži čvrsto vodstvo. Iako se više od 90 posto Nijemaca smatra točnima, većina vjeruje da je društvo danas netočnije nego prije. Drugima se kasni, sebi – rijetko. DW