Jedan vic iz dobrih starih dana realno-postojećeg socijalizma, savršeno ilustrira uzaludnost budala: U Rusiji, u 15. veku, jedan seljanin i njegova žena hodaju prašnjavim seoskim putem. Mongolski ratnik na konju zaustavlja se pored njih i kaže seljaninu da će mu sada silovati ženu. Zatim dodaje: „Ali pošto na zemlji ima puno prašine, dok ti ja silujem ženu ti ćeš mi držati testise, da se ne uprljaju!“ Kada je Mongol obavio posao i odjahao dalje, seljanin počne se smijati i veselo poskakivati. Zapanjena supruga ga pita: „Kako možeš tu skakati od radosti kad sam upravo brutalno silovana u tvom prisustvu?“ Seljanin odgovara: „Ali ja sam ga prevario! Muda su mu puna prašine!“
Ova tužna šala govori o nevolji tadašnjih disidenata: mislili su da zadaju ozbiljne udarce partijskoj nomenklaturi, a u stvari su joj samo malo prašili testise, dok je nomenklatura nastavila da siluje narod. Nije li današnja kritička ljevica u sličnoj poziciji? „Filozofi su do sada samo različito tumačili ovaj svijet. Stvar je u tome da ga se promijeni“. Naša verzija treba glasiti: „Kritički ljevičari su do sada samo prljali prašinom jaja onih na vlasti; poanta je da ih odsječemo.“ Assange je upravo to uradio. Slavoj Žižek za Peščanik.
Utemeljitelj WikiLeaksa mogao bi već u srijedu poslijepodne biti na avionu za SAD. Ondje ga, barem zasad, čeka optužba za cyber kriminal i špijunažu “teška” 175 godina zatvora, a njegova supruga, odvjetnica Stella Morris Assange upozorava da se može preinačiti i u smrtnu kaznu. U utorak ujutro započinje prvi od dva dana novog saslušanja pred Visokim sudom u Londonu, koji je “opasno blizu” da ga izruči; najopasnije upravo za novinarstvo. Od Afganistana i Iraka, preko Sirije i Libije pa i Ukrajine, dokumenti i diplomatske depeše objavljeni na WikiLeaksu dali su nezamjenjiv uvid javnosti u ratove i diplomatske pozadinske igre koje su rezultirale gubicima nebrojenih ljudskih života.
Do dana današnjeg ni jedan čin torture ili “kolateralnog ubojstva” koje je razotkrio WikiLeaks nije procesuiran u SAD-u, zemlji koja je izvan dosega Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. U prvoj ga verziji optužnice terete za cyberkriminal, da bi u dopuni optužnice cyberkriminalu dodali 17 točaka optužbe za špijunažu, a mogućih pet godina zatvora narasta na 175. Upravo je postojanje ovakve optužnice Assange proricao od 2010. godine, braneći se od prozivki za seksualne delikte. Faktograf
Julian Assange već se godinama iz zatvora bori protiv izručenja SAD-u. Nalazi se iza rešetaka – i to ne u običnoj popravnoj ustanovi, nego u zatvoru s najstrožim nadzorom, u zloglasnom Belmarshu u jugoistočnom Londonu. Stella Assange, Julianova supruga, shvaća što Belmarsh znači kada želi posjetiti svog supruga: od ulaznih vrata do sobe za razgovore u kojoj joj je dopušteno sjediti preko puta supruga za stolom, mora četiri puta dati otiske prstiju i dopustiti da ju fizički pretraže unosi li drogu. Prošlog tjedna organizacija “Reporteri bez granica” trebala je prvi put posjetiti Assangea u Belmarshu. Sve je već bilo dogovoreno, posjet odobren. Međutim, u posljednjem trenutku je Christopheu Deloireu i Rebecci Vincent, glavnom tajniku i direktorici organizacije “Reportera bez granica”, pristup onemogućen. Vincent je tada ponovno objasnila zašto se njezina organizacija bori za Assangea: “Julian Assange dao je golem doprinos novinarstvu. Objava tajnih dokumenata bila je u javnom interesu. Nitko ne bi smio završiti u zatvoru samo zato što je objavio informacije koje su u javnom interesu.” Deutsche Welle
U Nacionalnom novinarskom klubu u Washingtonu nedavno je održan Belmarsh Tribunal, “javno suđenje” koje organizira politička platforma Progresivna internacionala s ciljem podizanja svijesti o slučaju Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa utamničenog u londonskom zatvoru visoke sigurnosti Belmarsh. Događaj je osmišljen po uzoru na tribunal koji su 1960-ih organizirali britanski filozof i matematičar Bertrand Russell i francuski filozof Jean-Paul Sartre, kada je skupina intelektualaca javno osudila američku imperijalističku politiku i rat u Vijetnamu. Za razliku od virtualnog, prvog Belmarsh Tribunala koji je održan tijekom pandemije Covida-19 i u kojemu su se govornici bavili različitim aspektima progona Assangea, ovaj se ciljano bavio implikacijama Assangeova slučaja na medijske slobode. Lokacija je odabrana kako bi simbolički i stvarno bila što bliže i američkim novinarima i centrima političke moći u čijim je rukama sudbina Juliana Assangea. Zbog toga su gotovo svi govornici bili američki istraživački novinari, zviždači te odvjetnici i aktivisti za ljudska prava. Novosti
Političke ličnosti poput Trumpa i Putina redefiniraju hrabrost kao spremnost da se krše zakoni ako je to u interesu države ili njih samih, čime se implicira da civilizacija opstaje samo ako ima hrabrih domoljuba koji će obavljati prljavi posao. To je izrazito desničarski oblik herojstva: lako je biti plemenit u ime svoje zemlje, ali samo oni tvrdog srca u stanju su za nju počiniti zločine. Kako filozofkinja Alenka Zupančič primjećuje u svojoj knjizi “Neka trunu”, sve češće imamo vođe koji se ponose svojim zločinima. U stvari to nije hrabrost, već direktna identifikacija s mračnom stranom državne moći. Ti ljudi krše vlastite zakone. Čak i dok su na vlasti, oni se ponašaju kao da su u opoziciji: bune se protiv vlasti, duboke države i slično“, piše Zupančič. Paradoksalno, ruska vježba iz lažne transparentnosti čini mistifikaciju državne moći još opasnijom jer se urušava naša moralna osjetljivost. Peščanik
Koja je svrha Belmarsh Tribunala koji po uzoru na Rusellov i Sartreov Tribunal iz doba Vijetnamskog rata organizira kampanja za obranu osnivača Wikileaksa Juliana Assangea, a čiji rad će se u siječnju preseliti u Washington? – Svrha je podizanje svijesti u javnosti o političkom progonu i klevetama čiji je cilj uništenje jednog glasnika, novinara i osobe koja radi za dobrobit zajednice. No još važnije, cilj kampanje je podsjećati na poruke koje je taj glasnik donosio kada je razotkrivao korupciju, zločine protiv čovječnosti i brutalnost najmoćnije države na svijetu. U SAD-u su ponovno na vlasti ljudi čija je djelovanja WikiLeaks razotkrivao u Obamino vrijeme, uključujući i Joea Bidena koji je tada bio potpredsjednik. Njihov odnos prema Assangeu puno je više osvetoljubiv nego suosjećajan. Pod takvim okolnostima, evidentno je da on u SAD-u neće imati pošteno suđenje već političko linčovanje – kaže odvjetnica i bivša članica Assangeovog pravnog tima Renata Ávila. Novosti
Ljudski životi više ništa ne vrijede, megakorporativni kapitalizam nekažnjeno/divljački siluje prirodu, glasovima savjesti i pravde poput Juliana Assangea nema mjesta u svijetu kojim gospodare oružje i moć, gladni u tzv. Trećem svijetu, sirotinja i migranti su smetnja, a Ukrajina je baš kao jučer Afganistan, Irak, Libija… krvavi poligon za testiranje smrti na – živomu mesu. Čovječanstvo bi odavno već iskorijenilo tzv. neizlječive bolesti, zatrpalo provaliju ekstremnog siromaštva u svijetu, pomoglo ozdravljenju prirodnog staništa, razvilo svoje samoodržive kolonije barem u najbližem svemiru i definitivno ovladalo neiscrpnim izvorima obnovljive energije budućnosti i zauvijek, punom sviješću isključilo sukobe i ratove i kao samu pomisao, kamoli način rješavanja problema, da se ratni dolari ili euri investiraju u svjetski mir, sigurnost, suradnju, znanje i zdrav okoliš, a ne u nove ratove. H-alter
Julian Assange je jedan od osnivača modernog istraživačkog novinarstva. Rad sa zviždačima koji odaju velike količine podataka otvorio je neslućene mogućnosti s platformom za otkrivanje informacija Wikileaks koju je on osnovao i na kojoj je dosad objavljeno više od deset milijuna tajnih dokumenata. Kada je Assange otkrio ogromne ratne zločine i kršenja međunarodnog prava od strane SAD-a, stvorio je model koji je postao opasan za vojne, obavještajne i vladine krugove. Sumnja se da je upravo zbog toga nemilosrdno proganjan više od deset godina. (…) Sve dok se istraživački novinar nalazi u dobro osiguranom engleskom zatvoru u Belmarshu, sve dok mu prijeti izručenje Sjedinjenim Državama, sve dok ga tamo čeka 175 godina zatvora, moralno nabijeni svečani govori političara su u prvom redu – čisto licemjerje. Deutsche Welle
Nakon prošlotjedne odluke britanskog Visokog suda kojom se dozvoljava izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea SAD-u, reagirale su brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava i medijskih sloboda, u pokušaju da izvrše pritisak na američku vladu da odbaci optužnicu. Apel američkom predsjedniku Joeu Bidenu uputio je i vodeći britanski dnevnik Guardian, citiravši pritom glavnu tajnicu Amnesty Internationala Agnès Callamard, koja je napomenula da “praktički nitko odgovoran za navodne ratne zločine počinjene u Iraku i Afganistanu nije odgovarao, a kamoli bio optužen, dok izdavaču koji je te zločine razotkrio prijeti doživotni zatvor”. Novosti…