300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj - Monitor.hr
07.02.2018. (12:12)

7 veličanstvenih

300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr



Slične vijesti

13.07. (12:30)

Čuvaj se astmo!

Gradi se novi Srebrnjak – najveći infrastrukturni projekt iz zdravstva u regiji

U zagrebačkoj Dječjoj bolnici Srebrnjak počinje gradnja Dječjeg centra kompetencije u translacijskoj medicini, jedinog pedijatrijskog translacijskog centra u Europi. Konkretno – gradit će se i opremit novu zgradu od 15.000 kvadrata (otprilike triput veću od sadašnje), financirat će se iz EU fondova s 432 milijuna kuna, a bit će gotova 2022. Translacijska medicina znači bolje povezivanje temeljnih i kliničkih znanstvenih istraživanja s medicinskom praksom, s ciljem da se nova otkrića brže i efikasnije implementiraju u svakodnevnom liječenju. Pliva zdravlje

18.06. (15:30)

Veliki brat nas financira

U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države – stigli novci iz Bruxellesa

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.

22.05. (19:30)

Vožnja kroz fondove

Ministrica Žalac: Iz EU smo dobili 2 milijarde eura više nego što smo dali

Ministrica Žalac u intervjuu Slobodnoj iznosi niz podataka o iskorištavanju fondova EU: 8.000 hrvatskih poduzetnika financirano je iz EU fondova, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je ili obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti itd. Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja Europsku uniji, a trenutno je Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Za sljedeće razdoblje, 2021.–2027., bit će malo manje – 9,9 milijardi eura.

25.04. (12:30)

Fina, briselska voda

EU daje 110 milijuna kuna za jezero u Istri koje će navodnjavati 550 hektara vinograda i maslinika

Između Poreča i općine Tar Vabrige gradi se veliko akumulacijsko jezero na čak 16 hektara površine koje će, kad radovi za tri godine budu gotovi, držati milijun kubika vode. Akumulacija će se puniti vodom iz prirodnog izvora Gradole i to samo u mjesecima kad je potrošnja vode za kućanstva manja (sad se pušta u Mirnu pa u more). Sustavom Červar Porat – Bašarinka zalijevat će se 550 hektara nasada maslina, vinograda i jednogodišnjih nasada. Vrijednost je 110 milijuna kuna, sve plaća EU.

09.04. (17:30)

Kad državu koči - država

Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i – manjak ljudi u birokraciji

Bruxelles je kritizirao Hrvatsku zbog kašnjenja u provedbi projekata koji su sufinancirani iz fondova EU – npr. pruga Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je EU dala 241 milijun eura, kasni dvije godine. HŽ Infrastruktura i Izvršna agencija za inovacije i mreže navode pet razloga kašnjenja: izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje šest mjeseci, na izdavanje građevinske dozvole čeka se i pola godine, rok za dostavu nalaza vještaka o izvlaštenju je 30 dana, a nekad se čeka i 4 mjeseca, premalo ljudi u provedbi projekata, u katastru, gruntovnici, uredima državne uprave, neusklađeni propisi koji su kontradiktorni, a državne ustanove ih i različito tumače.

07.02. (11:30)

Zasad je lift u podrumu

Žalac: Čekamo stav Bruxellesa o ugradnji dizala

Ministarstvo EU fondova će u dogovoru s udrugom HP i HT umirovljenika pokušati ‘pivotirati’ prvi natječaj za ugradnju liftova u zgradama, ali da je sve na Europskoj komisiji čiji su ljudi bili u Hrvatskoj u siječnju i sad se čeka njihov odgovor. Ministrica Žalac vidi jedan problem – državne potpore su problematične kada govorimo o tome koliko onda rastu cijene zgrada. Večernji

29.11.2018. (14:30)

Zapadna obećanja

Hrvatska iz EU fondova ugovorila 6,6 milijardi eura, dobila dosad 1,8

Hrvatska je za razvojne projekte od 2014. godine imala na raspolaganju 12,6 milijardi eura (10,7 milijardi iz zajedničkog proračuna i 1,9 milijardi iz hrvatskog proračuna), a dosad je ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti, dok je stopa plaćanja, novci koje smo zapravo dobili, 14,5 posto, što je 1,83 milijardi eura. 2016. godine stopa ugovaranja je bila 9%, a stopa plaćanja 2,7%. Prosjek (ugovaranja) u EU je 61%, a Bruxelles je poručio da Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova. 24 sata

17.04.2018. (07:07)

More novca

Prvi novci iz Bruxellesa za obnovu luka: Pašman, Pula, Korčula, Dubrovnik…

Radovima na luci Tkon na otoku Pašmanu vrijednim 32 milijuna kuna počinje projekt obnove hrvatskih luka, što se po prvi puta financira bespovratnim sredstvima Europske unije. Cilj je vrlo načelan, kako to i ide s europskim fondovima – integracija hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja prepreke za lokalni gospodarski rast. Namjera je realizirati 28 projekata u morskim lukama od Pule, Cresa i Senja do Korčule, Brača i Dubrovnika, ulaganja u vrijednosti 176 milijuna kuna. Jutarnji