Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr
Najvažnija tablica (vidjeli ste je prvo ovdje).
Hrvatska bi mogla biti ogroman dobitnik ovog prijedloga Fonda za oporavak EU pic.twitter.com/rvCHOYz4iZ— Tomislav Krasnec (@krasnec) May 27, 2020
Iz novog europskog Fonda za oporavak EU nakon koronakrize, teškog čak 750 milijardi eura, Hrvatska će dobiti 10 milijardi eura – 7,4 milijarde eura bespovratno i 2,6 milijardi eura zajmova, piše Večernji. Prema ovome bi hrvatska alokacija bila najveća kad se uspoređuje s ukupnim BDP-om zemlje u koju novac odlazi.
Hrvatska država, Europska unija i Svjetska banka u sljedećih deset godina u projektiranje, obnovu i nadogradnju željezničke infrastrukture trebali bi uložiti više od tri milijarde eura. Riječ je o 18 projekata koji su u različitim fazama realizacije; Jutarnji detaljizira svaku od dionica. Trenutno vlakovi u Hrvatskoj voze prosječno 58 kilometara na sat, nakon gradnje trebali bi ići do 160 km/h; sad su sporiji samo u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
Nadležni šefovi i ministar potpisali su 2,7 milijardi kuna vrijedan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na 44 kilometra dugoj dionici željezničke pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Dosad se gradilo sjeveroistično od Zagreba, sad se okrenulo prema jugozapadu, rekao je premijer. Posao na ovoj dionici trebao bi biti gotov za 4 godine kad će vlakovi voziti 160 kilometra na sat. 85% troškova pokriva EU. Novi list…
Ne daje Bruxelles novce samo za mostove i pruge – dali 27 milijuna kuna za edukaciju radiologa
EU daje 48 milijuna eura za Dječju bolnicu Srebrnjak
Prihodi države u prvih šest mjeseci narasli su na 65 milijardi kuna, što je 5 milijardi više nego u istom razdoblju 2018. Od toga, država je od PDV-a prikupila 23,5 milijardi kuna, milijardu kuna više nego lani, a iz fondova EU osam milijardi, što je 2,7 milijardi kuna više nego u prvih šest mjeseci 2018. Večernji…
Projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Rijeka – Zagreb na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac u duljini 40 kilometara dobio je pozitivno mišljenje iz programa JASPERS. Vrijednost projekta, koji je dio buduće nizinske pruge Rijeka-Botovo, je 3,5 milijarde kuna, ukupni prihvatljivi troškovi za sufinanciranje iznose 2,7 milijarde kuna, od čega će se kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija sufinancirati 85 posto iznosa. Poslovni…
Lanjski je iznos triput veći nego onaj iz 2017. kad je povučeno 89 milijuna kuna, prošle je godine, usto, ugovoreno 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., lani je gradova koji su povukli novac iz EU bilo 97, godinu ranije 75, a rekorder je Komiža s povučenih 2.505 kuna po stanovniku, slijede Pleternica s 1.222 kune, Lipik s 1.157 i Opuzen s 1.117 kuna (Rijeka prva u apsolutnom iznosu, kako pokazuje ilustracija gore). U posljednjih pet godina najuspješniji u povlačenju sredstava je Ludbreg s 554 kune po stanovniku godišnje, drugi su Križevci s 437 kuna. Gradonačelnik.hr…
U zagrebačkoj Dječjoj bolnici Srebrnjak počinje gradnja Dječjeg centra kompetencije u translacijskoj medicini, jedinog pedijatrijskog translacijskog centra u Europi. Konkretno – gradit će se i opremit novu zgradu od 15.000 kvadrata (otprilike triput veću od sadašnje), financirat će se iz EU fondova s 432 milijuna kuna, a bit će gotova 2022. Translacijska medicina znači bolje povezivanje temeljnih i kliničkih znanstvenih istraživanja s medicinskom praksom, s ciljem da se nova otkrića brže i efikasnije implementiraju u svakodnevnom liječenju. Pliva zdravlje…
Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.