300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj - Monitor.hr
07.02.2018. (12:12)

7 veličanstvenih

300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr


Slične vijesti

21.07. (23:30)

Točno koliko nas košta korona

Od 22 milijarde eura iz Bruxellesa – 5,9 milijardi su bespovratna sredstva

Hrvatska će u sljedećem 7-godišnjem razdoblju na raspolaganju imati 22 milijarde eura iz Bruxellesa, od toga iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nešto više od 12,6 milijardi eura i iz novog instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) 9,4 milijarde eura. Od tih 9,4 milijarde, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,35 milijardi su zajmovi. Novi list

21.07. (10:30)

E, tenks!

Završio samit: EU Hrvatskoj daje rekordnih 22 milijarde eura

Maratonski summit lidera Europske unije završio je jutros oko 5:30 sati dogovorom o nikad većem proračunu Unije od 1074 milijarde eura koji uključuje povijesni iskorak u obliku prvog dogovorenog masovnog zaduživanja na razini EU za potrebe financiranja oporavka od korona-krize. Hrvatskoj su, prema konačnom dogovoru, na raspolaganju oko 22 milijarde eura, dvostruko više novca nego što je dosad imala na raspolaganju kroz sve EU fondove.

28.05. (12:30)

E, tenks!

Hrvatskoj od Unije 10 milijardi eura za oporavak od krize

Iz novog europskog Fonda za oporavak EU nakon koronakrize, teškog čak 750 milijardi eura, Hrvatska će dobiti 10 milijardi eura – 7,4 milijarde eura bespovratno i 2,6 milijardi eura zajmova, piše Večernji. Prema ovome bi hrvatska alokacija bila najveća kad se uspoređuje s ukupnim BDP-om zemlje u koju novac odlazi.

31.12.2019. (09:30)

Jel briselski vlakovođa zna izgovoriti Sv. Ivan Žabno?!?

Gradi se 400 kilometara novih pruga, za 3 milijarde eura

Hrvatska država, Europska unija i Svjetska banka u sljedećih deset godina u projektiranje, obnovu i nadogradnju željezničke infrastrukture trebali bi uložiti više od tri milijarde eura. Riječ je o 18 projekata koji su u različitim fazama realizacije; Jutarnji detaljizira svaku od dionica. Trenutno vlakovi u Hrvatskoj voze prosječno 58 kilometara na sat, nakon gradnje trebali bi ići do 160 km/h; sad su sporiji samo u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

27.12.2019. (17:30)

Požurit' dok to još postoji

Ugovoreno 2,7 milijardi kuna za prva 44 kilometra nizinske pruge ka Rijeci, većinu plaća EU

Nadležni šefovi i ministar potpisali su 2,7 milijardi kuna vrijedan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na 44 kilometra dugoj dionici željezničke pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Dosad se gradilo sjeveroistično od Zagreba, sad se okrenulo prema jugozapadu, rekao je premijer. Posao na ovoj dionici trebao bi biti gotov za 4 godine kad će vlakovi voziti 160 kilometra na sat. 85% troškova pokriva EU. Novi list

19.12.2019. (10:00)

Ne daje Bruxelles novce samo za mostove i pruge – dali 27 milijuna kuna za edukaciju radiologa

13.09.2019. (13:30)

Novac je - na pruzi

Bruxelles daje 2 milijarde kuna za nizinsku prugu između Zagreba i Karlovca

Projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Rijeka – Zagreb na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac u duljini 40 kilometara dobio je pozitivno mišljenje iz programa JASPERS. Vrijednost projekta, koji je dio buduće nizinske pruge Rijeka-Botovo, je 3,5 milijarde kuna, ukupni prihvatljivi troškovi za sufinanciranje iznose 2,7 milijarde kuna, od čega će se kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija sufinancirati 85 posto iznosa. Poslovni

06.08.2019. (19:30)

Čestitka iz Bruxellesa

Gradovi 2018. povukli 314 milijuna kuna iz EU, najviše Komiža i Rijeka

Lanjski je iznos triput veći nego onaj iz 2017. kad je povučeno 89 milijuna kuna, prošle je godine, usto, ugovoreno 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., lani je gradova koji su povukli novac iz EU bilo 97, godinu ranije 75, a rekorder je Komiža s povučenih 2.505 kuna po stanovniku, slijede Pleternica s 1.222 kune, Lipik s 1.157 i Opuzen s 1.117 kuna (Rijeka prva u apsolutnom iznosu, kako pokazuje ilustracija gore). U posljednjih pet godina najuspješniji u povlačenju sredstava je Ludbreg s 554 kune po stanovniku godišnje, drugi su Križevci s 437 kuna. Gradonačelnik.hr