Zanimljivo zdanje nalazi se na parceli od 3089 m², od čega je zgrada 1130 m². S lokacije puca pogled na Učku i Kvarnerski zaljev. Ideja je bila stvoriti “mjesto igre, učenja i bezbrižnog djetinjstva” za devedesetak novih polaznika raspoređenih u dvije jasličke i tri vrtićke skupine. Interijer je topao i vedar; drvo na zidovima, pastelne boje i terrazzo podovi stvaraju osjećaj ugode. Velika staklena stijena u središtu zgrade osigurava dovoljno svjetla, pa je prostor tijekom cijelog dana prožet prirodnom svjetlošću. Važan detalj je i sustav pomičnih brisoleja na južnoj strani fasade, koje štite prostorije i vanjske terase od direktnog sunca. Haus
Arhitekt Walter Gropius osnovao je Bauhaus 1919.u Weimaru u Tiringiji. Zamislio je školu koja bi ujedinila umjetnost i obrt. Postojali su interdisciplinarni pripremni tečajevi na kojima su studenti mogli eksperimentirati s materijalima koji su se koristili za namještaj, arhitekturu, umjetnost ili dizajn. Tek su se nakon toga odlučivali za odgovarajući studijski i obrazovni smjer. Godine 1925. Bauhaus je planirao preseljenje u Sasku-Anhalt – u grad Dessau. Danas je Bauhaus u Dessauu zaklada koja se bavi istraživanjem i oblikovanjem. Zgrada se koristi kao centar međunarodne akademije za umjetnost, dizajn i arhitekturu. Nacisti su 1933. ugušili Bauhaus jer su ga smatrali „ne-njemačkim“ – zbog internacionalizma, židovskih i stranih članova te odbacivanja tradicije u korist univerzalnih stilova. Danas AfD koristi sličnu retoriku: Bauhaus nazivaju „zabludom modernosti“, optužuju ga da briše regionalne posebnosti i „siluje potrebu za domaćim ugođajem“. I nacisti i AfD vide u Bauhausu simbol prijetnje njemačkom identitetu – on za njih nije samo stil gradnje, nego i znak opasnog odbacivanja tradicije i otvaranja prema „stranom“ i modernom. DW, Guardian
Kraljevski institut britanskih arhitekata (RIBA) objavio je uži izbor za Stirling Prize 2025. Šest nominiranih projekata uključuje obnovu Elizabeth Towera, istraživački centar The Discovery Centre u Cambridgeu, socijalni stambeni projekt Appleby Blue, London College of Fashion, te dvije privatne kuće – Niwa House i Hastings House. Projekti ističu kreativnost, održivost i društvenu relevantnost, rješavaju urgentne izazove gradskog života i stanovanja, te pokazuju kako arhitektura može obogatiti zajednice. Dobitnik će biti proglašen 16. listopada u londonskom Roundhouseu. Haus
U španjolskom Sasamónu arhitektonski studio MADE.V Arquitectos transformirao je napušteni svinjac u moderan dom od 88 m². Unutar očuvanih adobe zidova umetnuta je drvena “kutija” koja stvara novi interijer, a pritom naglašava povijesni kontekst. Projekt kombinira ruralnu tradiciju i suvremeni dizajn, uz naglasak na energetsku učinkovitost i lokalne materijale. Rezultat je dom koji spaja prošlost i sadašnjost kroz jednostavnost konstrukcije i funkcionalnu fleksibilnost. Haus
Od Rakovog Potoka do Kalifornije i Turske, kokošinjci su postali arhitektonski i dizajnerski projekti – mali gradovi, solarne mobilne kuće i modularne drvene nastambe koje kombiniraju funkcionalnost, održivost i estetiku. Primjeri poput zagrebačkog Kokošvaroša, kalifornijskog Chicken Caravana i turskog House of Chickens pokazuju kako i perad može živjeti u luksuzu – s ventilacijom, solarnim panelima i dvostrukim krovovima – dok ljudi ostaju tek znatiželjni posjetitelji. Haus
Michelin, svjetski poznati proizvođač guma i izdavač Michelin Guidea, nakon zvjezdica za restorane uveo je novu nagradu za arhitekturu i dizajn hotela, a među svega pet svjetskih nominacija našla se i hrvatska Villa Nai 3.3 na Dugom otoku, projekt arhitekta Nikole Bašića. Hotel ukopan u brdo maslinika, građen od lokalnog kamena i oblikovan prema reljefu, primjer je održivosti i diskretne integracije u krajolik. Uz Atlatis The Royal u Dubaiju, Rosewood u São Paulu, Shebaru u Saudijskoj Arabiji i Benesse House u Japanu, ovaj projekt predstavlja hrvatski doprinos svjetskoj arhitektonskoj sceni. Pobjednik se proglašava 8. listopada u Parizu. Haus
Split 3 bio je tema brojnih međunarodnih izložbi, a veliko zanimanje izazvalo je njegovo pojavljivanje na izložbi o socijalističkoj arhitekturi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) gdje ga se spominjalo kao suvremenu Dioklecijanovu palaču, simbol Splita iz doba starog Rima. “Split 3 je puno više od naselja, to je prostor u kojem je arhitektura u službi zajednice. Pažljivo planiran s naglaskom na javni interes i kvalitetu života, projektiran je kao cjelovit i funkcionalan grad unutar grada. Odražava visoke standarde kolektivnog stanovanja i prostorne pravednosti.” Izgrađen 70-ih, na njemu je radio cijeli tim arhitekata. Danas se smatra jednim od najvažnijih primjera urbanizma i arhitekture socijalističke Jugoslavije. “Mi smo vjerovali da arhitektura može oblikovati odnose među ljudima – kroz trgove, hodnike, zajedničke terase.”… napisala je jedna od arhitektica u svojoj monografiji. Tome je posvećena i jedna od epizoda Betonskih spavača. Index
Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal
U središtu Vračara, beogradski studio Dejan Todorović Arhitektura osmislio je 45 m² funkcionalnog i estetski usklađenog prostora za mladi par. Svaki element interijera ima višestruku ulogu, a boje i materijali povezuju zone u skladnu cjelinu. Mikro cjeline omogućuju različite scenarije korištenja, dok spuštene pregrade, niže od stropa, propuštaju prirodno svjetlo i održavaju vizualnu povezanost prostora. Rezultat je kompaktan, ali otvoren stan prilagođen intenzivnom gradskom životu. Na Kosančićevom vencu, AJ Studio je u 22 m² uklonio suvišne zidove, stvorio fleksibilan raspored i spavaći kutak s kliznim poluprozirnim panelima, projektorom umjesto TV-a i namještajem po mjeri. Intenzivne boje i svijetle drvene obloge unijele su vedrinu i ravnotežu u minijaturni, ali pametno osmišljen prostor. Haus
Poljud, arhitektonsko remek-djelo Borisa Magaša iz 1979., zaštićen je kao kulturno dobro, no godinama prepušten propadanju. Umjesto sanacije, javnost se polarizira između očuvanja i rušenja stadiona. Ministarstva i gradska vlast ignoriraju potencijal turističke atrakcije, dok politika reagira klasičnim trikom – osnivanjem povjerenstva. Struka ističe da je obnova izvediva i konstrukcija stabilna, a Poljudovo oblikovanje, spojeno s krajolikom poput Maksimira Vladimira Turine, ostaje primjer vrhunske arhitekture. Sudbina stadiona sada ovisi o političkoj odluci, koja može biti povijesni pogodak ili fatalna pogreška. Ideje