Afrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte - Monitor.hr
25.07.2022. (08:00)

Borba za majčinski kontinent

Afrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte

EU gubi utrku s Kinom u Africi. Europljani se ponašaju paternalistički, sporo donose odluke, izvoze apstraktne vrijednosti i visoke standarde: tako to doživljavaju afrički dužnosnici. Kinezi su pragmatični: grade ceste. Zapad optužuje Kinu da zemlje u razvoju stavlja u „dužničke zamke” nudeći neodržive kredite za projekte u okviru svog Novog puta svile, koji se onda mogu iskoristiti za politički utjecaj ili ustupke koji imaju geostratešku važnost za Kinu. No ni Zapade se ne ponbaša bitno drugačije: Kina i EU su vrlo slično ocjenjene u pogledu jačanja ekonomske politike „zamke duga” u Africi – EU je dobila samo neznatno bolju ocjenu 4,6 od Kine koja je ocjenjena sa 4,9. EU je u velikoj meri bila i suučesnik u nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike i praksi izbegavanja poreza. DW


Slične vijesti

22.10. (11:00)

Nuklearna Afrika

Afrička želja za atomskom energijom

U mnogim državama Afrike je mreža elektroopskrbe u žalosnom stanju tako da čitav niz zemalja želi atomske elektrane. Tu ne samo da je upitna „pomoć“ Rusije ili Kine, nego tamo ima i drugih alternativa. Jedina nuklearka na čitavom afričkom kontinentu je još uvijek samo u Južnoafričkoj Republici. Tamo je još 1984. u Koebergu u blizini Kapstadta počeo s radom prvi od sad dva reaktora, ali i ta država intenzivno razmišlja o novim nuklearkama. O nuklearkama razmišljaju i u Keniji, Ruandi i Ugandi. No, plan nije bez skepticizma. Ističe se da samo u Keniji koriste pogone za korištenje energije sunca, vjetra i geotermalne energije, a koje obilaze i strani stručnjaci. Nuklearke su skupi projekti i pitanje je tko će to platiti. DW

07.10. (10:00)

Strah koji mijenja sve

Lavovi više nisu najstrašniji predatori, evo čiji zvuk izaziva panični strah kod svih životinja

Katastrofalan pad broja lavova na zapadu Afrike

Promatranje ponašanja divljih životinja pokazalo je kako će 40 posto brže pobjeći s izvora vode ako čuju ljudski glas, nego glasanje ijednog drugog predatora. Otkrili su to istraživači koji rade u Južnoafričkom nacionalnom parku Greater Kruger, domu jedne od najvećih preostalih populacija lavova. Bijeg ili napuštanje izvora vode čim čuju ljude u blizini jednak je kod 95 posto vrsta koje su znanstvenici promatrali. U bijeg se daju svi: žirafe, leopardi, hijene, zebre… Zvukovi koji su se reproducirali u ovom istraživanju bili su glasovi muškaraca i žena koji su mirno govorili lokalnim jezicima. Voditeljica istraživanja Liana Zanette sa Sveučilišta Western Ontario u Kanadi iznenađena je reakcijom divljih životinja kao i brojem vrsta koje su jednako reagirale. “Strah od ljudi znatno je premašio strah od lavova u cijeloj zajednici sisavaca u savani”, navodi se u radu. “Ako je strah od ljudi toliko raširen i pogađa sve životinje na našem planetu, onda to stvarno dodaje novu dimenziju utjecaju ljudi na okoliš”, dodala je Zanette. Jutarnji

23.09. (15:00)

A neki kažu, primitivna i divlja Afrika

Svaki član plemena Himba ima pjesmu koja ga prati cijeli život. Dobio ju je prije začeća

Closeup View Showing The Traditional Jewelry Hairstyle And Ochre Skin Paste Of A Himba Tribal Woman With A Young Child In The Background Stock Photo - Download Image Now - iStock

U afričkom plemenu Himba kao datum rođenja računa se dan kada je njegova majka odlučila da želi imati dijete. Ona tada ode u prirodu  i osluškuje zvukove sve dok ne čuje pjesmu djeteta koje želi doći na svijet. Zatim se vraća muškarcu s kojim želi imati dijete i uči ga djetetovoj pjesmi. Kada vode ljubav kako bi začeli dijete, pjevaju tu pjesmu kao način dozivanja djeteta na svijet. Kada ostane trudna, majka uči babice i sve starije žene u selu toj pjesmi kako bi ju otpjevale bebi u znak dobrodošlice. Tijekom odrastanja, ako dijete padne ili se ozlijedi, netko iz sela mu priskače u pomoć pjevajući mu njegovu pjesmu. Isto se događa i kada napravi nešto prekrasno ili prolazi izazove puberteta. Ako član plemena počini prekršaj ili zločin, smještaju ga u središte kruga i pjevaju mu njegovu pjesmu. Himbe ne vjeruju da kažnjavanje mijenja ljude, već da kada prepoznaš svoju pjesmu, više nemaš želje ni potrebe činiti išta što bi povrijedilo ikoga drugoga. Na kraju, kada su žena ili muškarac na samrti, svi koji znaju njihovu pjesmu, okupljaju se kako bi im je otpjevali posljednji put. Net/Atma/Punkufer

13.09. (22:00)

Ljudima je lako manipulirati: "Vaše emocije naša su energija"

Slavoj Žižek: Zašto Zapad gubi u Africi?

  • Od svih bivših kolonijalnih sila, Francuska održava najveće vojno prisustvo u Africi; primorava afričke zemlje da daju prednost francuskim interesima i kompanijama u javnim nabavkama i tenderima. Svojim bivšim kolonijama nametnula je monetarnu zonu Afričke finansijske zajednice (CFA), koja je inherentno nejednaka i ukorenjena u izrabljivačkim praksama.
  • Međutim, jasno je da su „antikolonijalni“ ustanci u centralnoj Africi još gori od francuskog neokolonijalizma. Budućnost koju oni donose je budućnost propalih država poput Zimbabvea i Mjanmara: autoritarna vojna vladavina; ekonomska regresija u dublje siromaštvo od kojeg profitira samo nova i korumpirana elita; ideološki fundamentalizam u kombinaciji s odbijanjem „kolonijalnih“ uticaja poput prava homoseksualaca. Kako je moguće da se veći deo Afrike nađe u tako očajnoj situaciji gde je jedini izbor između lošeg (zapadni neokolonijalizam) i goreg (lažni autoritarni antikolonijalizam)?
  • Tačnije, ne radi se o tome da je većina prevarena, već o tome da ih nije briga: njihova glavna briga je da se relativno stabilan svakodnevni život nastavi neometano. Većina ljudi ne želi stvarnu demokratiju, u kojoj zaista mogu da odlučuju: žele privid demokratije, gde slobodno glasaju – ali gde ih neki viši autoritet od poverenja stavlja pred izbor i ukazuje kako treba da glasaju. Većina je zbunjena kad ne dobije nikakve jasne indikacije i situacija u kojoj bi trebalo da odluče se paradoksalno doživljava kao kriza demokratije, pretnja po stabilnost sistema (Ovo važi ne samo za bivše francuske kolonije već i za demokratiju uopšte). Međutim, kada se takozvana tiha većina zabrine i kad iz njih izbije iskreni bes, stvari po pravilu postaju mnogo gore. Ljudi žele da odluče, da se njihov glas čuje, i čineći to – kao što pokazuje tekući talas desničarskog populizma širom sveta – izlažu se daljoj manipulaciji, postajući plen teorija zavere.
13.09. (17:00)

Dok jedni robuju prošlosti, drugi ulažu u budućnost

Što Rusija i Kina daju Africi, a što ne mogu SAD i Europa?

Željeznica Mombasa-Nairobi

Direktorica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Iweala je također skrenula pozornost na komplicirane odnose Zapada naspram afričkih zemalja. Ona je citirala jednog afričkog diplomata na konferenciji veleposlanika: „Kad razgovaramo s Kinom, dobivamo aerodrom; kad razgovaramo s Njemačkom, dobivamo predavanje”. Ali, afričke države su posljednjih godina razvile novo samopouzdanje i više ne žele da im europske vlade drže lekcije. „Europljani bi trebali biti svjesni činjenice da sada postoje druge opcije za afričke zemlje“, kaže Paul-Simon Handy s Instituta za sigurnosne studije u Južnoafričkoj Republici. Sada je Afrika neka vrsta „otvorenog tržišta” na kojem ugovor dobiva onaj tko najviše ponudi. Na ovom terenu Rusija i Kina trenutno stoje bolje od Europljana. Oni svojim afričkim partnerima pružaju upravo ono što im treba: u slučaju Rusije, konkretna vojna pomoć, a u slučaju NR Kine – velika ulaganja u infrastrukturu kontinenta. Deutsche Welle

02.09. (18:00)

Pučevi u Africi služe slabljenju EU

Niz državnih udara: EU ima veliki problem u Africi

Demonstranti slave državni udar u Gabonu

Najnoviji puč u Gabonu potvrđuje da utjecaj EU nestaje u afričkoj regiji Sahela i šire. „Puč u Nigeru otvara novu eru nestabilnosti u regiji koja je ionako bila krhka”, rekao je prvi diplomat EU-a Josep Borrell u Toledu. U Nigeru je EU izgubila posljednjeg bitnog partnera u zoni Sahela – u posljednje tri godine pučevi su izvedeni u Burkini Faso, Gvineji i Maliju. Unija je zabrinuta zbog osjetnog jačanja protufrancuskog ozračja u tim bivšim francuskim kolonijama. Drugi razlog za brigu u Bruxellesu je što ruska plaćenička paravojska „Wagner“ jača nazočnost u Maliju, Burkini Faso i Srednjoafričkoj Republici. Borrell nije htio trčati pred rudo: što se tiče eventualne intervencije, prvo će vidjeti što ECOWAS predlaže. „Afrička rješenja za afričke probleme“, rekao je španjolski diplomat. Deutsche Welle

15.08. (13:00)

Najsretnije pleme na svijetu vjeruje isključivo u dobrotu i ljubaznost koju crpe iz prirode

Neobičan život najnižih, a najsnažnijih žena na svijetu

Pleme Mbuti: Neobičan život najnižih, a najsnažnijih žena na svijetu

Mbuti su pripadnici autohtone srednjoafričke skupine pigmeja, podrijetlom iz guste šume Ituri u sjeveroistočnom Kongu, a preživljavaju zahvaljujući nevjerojatnoj sposobnosti svojih boljih polovica, najnižih žena na svijetu. Osim dostave plijena ostatku plemena, uloga žena, visokih jedva 130 centimetara, je namamiti životinju i zadržati je u mreži da bi je muškarac mogao probosti kopljem. Mbuti su vrsni lovci i sakupljači koji se svaka dva tjedna sele na drugo područje beskrajnog zelenila afričke prašume kako bi ostatku plemena osigurali hranu i osnovne životne potrepštine. Antropolozi smatraju da su oni najraniji ljudi Afrike. Poznati su kao “djeca šume” (bamiki bandura) i procjenjuje se da ih trenutačno ondje živi oko 40 tisuća. Mbuti na svoju šumu gledaju kao na sveto mjesto. Sa svojim domom razgovaraju puni poštovanja, divljenja i obožavanja. Duboko u njihovoj tradiciji ukorijenjena je “Pjesma šumi”, koju uvježbavaju čim nauče govoriti. Punkufer

08.01. (17:00)

"Tamo su djeca gladna i žedna, umiru. Sada nitko ne gleda tu stranu priče."

Posvojila je dijete iz Konga: “U Hrvatskoj sam na listi od 2019., nitko me ni do danas nije nazvao”

Ima nas 7,6 milijardi, hrane ima za 20 milijardi, a ipak gladuje 821 milijun ljudi - Večernji.hr

Hinina sugovornica iz pravne struke, koja je željela ostati anonimna, sa svojim je suprugom 2021. posvojila tada petogodišnju djevojčicu iz Demokratske Republike Kongo (DRC, bivši Zair). Govoreći o razlozima zbog kojih se odlučila na taj korak, posvojiteljica ističe kako je kroz svoj posao i iskustva prijatelja “znala da u Hrvatskoj posvojenja nema”. U to su se ona i suprug uvjerili kada su krenuli u postupak dobivanja potvrde o podobnosti za posvojenje pred nadležnim centrom za socijalnu skrb (CZSS). Prilikom pokretanja postupka 2019. naglasili su kako će međunarodno posvojiti dijete, ali i da su svakako zainteresirani za posvajanje još djece u Hrvatskoj. Posebnih zahtjeva nisu imali. I 2023. su još uvijek na listi potencijalnih posvojitelja, a do danas ih nitko nije nazvao. “Nevjerojatno mi je da domovi pucaju po šavovima, a da potencijalne posvojitelje nitko godinama ne zove i onda se ljudi odlučuju na međudržavno posvojenje”, kaže posvojiteljica. Index

06.01. (11:00)

Mama Afrika poprijeko se zeleni

Projekt Veliki zeleni zid: Posadit će stabla u koridoru dugom 8000 kilometara

Kako bi obnovili degradirani krajolik Sahela, 11 afričkih čelnika potpisalo je inicijativu “Veliki zeleni zid” 2007. godine s planovima za uzgoj koridora drveća dug 8.000 km po cijeloj širini kontinenta – od Senegala na zapadu do Džibutija na istoku. Petnaest godina kasnije, 21 afrička država pridružila se ambicioznom projektu i oko 18% zida je već završeno; u Senegalu je zasađeno više od 12 milijuna stabala; U Etiopiji je obnovljeno 15 milijuna hektara zemlje. Do 2030. inicijativa ima za cilj obnoviti 100 milijuna hektara i sekvestrirati 250 milijuna tona ugljika.  Green