Lišće koje izgrabljate s travnjaka, ostavite ležati negdje u kutu vrta, ispod živice ili u cvjetnoj gredici. Takva hrpa je vazno stanište za prezimljavanje brojnih vrsta. U toj hrpi granja i lišća žive na stotine sitnih bića: kornjaši, pauci, gliste, bubamare, štrigamige, babure, stonoge, mravi, skokuni, gusjenice leptira, i mnogi drugi organizmi i kukci koji će na proljeće ponovo donijeti život u vrt. Tu zaklon nalaze i ježevi, žabe i gušteri, koji među granjem traže sigurnost i toplinu. Ako pred zimu previše “počistimo” vrt i uklonimo svo lišće i granje, mnoge od tih životinjica ostaju bez doma baš kad im je najpotrebnije – kaže jedan vrtlar s Facebooka.
Umjetna inteligencija sve češće se koristi za dešifriranje komunikacije među životinjama – od kliktanja dupina do cijukanja štakora. Algoritmi strojnog učenja analiziraju zvukove, geste i kontekstualne podatke kako bi prepoznali emocionalna stanja ili simbolička značenja. Projekti poput CETI-ja i Earth Species Projecta pokušavaju napraviti ono što je nekad bilo rezervirano za doktora Dolittlea – omogućiti komunikaciju između vrsta. Iako još ne možemo „razgovarati“ sa psom, AI već zna prepoznati kad je kokoš uzrujana, a štakor pod stresom. Sljedeći korak: pregovori s mačkom. Igor Berecki za Bug
IQ of animals.pic.twitter.com/CniZNiMOzo
— Learn Something (@cooltechtipz) June 20, 2025
Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, znanstvenici sve bolje razumiju kompleksnu komunikaciju među životinjama. Slonovi i kitovi koriste “imena”, dupini zvižde kao da šalju SMS, a papige poput Alexa govore pametnije od prosječnog komentatora na internetu. AI sustavi već pokušavaju prevesti lajanje i mjaukanje. No s novim uvidima dolaze i etičke dileme: ako razumijemo što životinje govore – hoćemo li ih konačno i slušati? tportal
U Keniji su četiri mladića – dvojica Belgijanaca, Vijetnamac i Kenijac – kažnjeni zbog pokušaja krijumčarenja preko 5000 mrava, uključujući rijetke afričke vrste. Mravi su pronađeni u prtljazi na aerodromu u Nairobiju, skriveni u staklenkama i špricama. Slučaj je presedan prema Kenijskoj upravi za zaštitu prirode i dio je globalnog trenda biopiratstva. Osim ekološke štete, krijumčarenje malih vrsta povećava rizik od širenja zoonoza. Sutkinja je poručila: i mravi su dio nacionalne baštine. DW
Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal
How far can animals see
📹thebrainmaze
pic.twitter.com/ky35kdD132— Science girl (@gunsnrosesgirl3) March 4, 2025
Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal
Glodavac sljepaš u tjedan dana opustošio je vrt Dijane Molnar. “Prvo su rekli da jede samo krumpir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza”, ispričala je Dijana Molnar za HRT. Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu. Uglavnom ljudima jedu u vrtu njihove proizvode, čupaju mrkvice i od toga dolazi ono da u crtićima nešto potegne mrkvu dolje, pa se ljudi natežu s njima. Index
Komarci su prijenosnici raznih bolesti, a najsmrtonosnija je malarija od koje svake godine umire oko 600.000 ljudi, dok još 200 milijuna slučajeva rezultira nesposobnošću za rad po nekoliko dana. Bolest najviše pogađa ljude koji žive u tropskim i suptropskim područjima. Morski psi svake godine u prosjeku ubiju oko 10 ljudi diljem svijeta, crni medvjedi kojih ima jako puno u SAD-u i koji lutaju selima u prosjeku godišnje ubiju – jednu osobu, a više od njih ubijaju domaće životinje – krave. Od njih smrtno strada oko dvadesetak ljudi godišnje. Nije životinja, ali za usporedbu – kokosov orah ubije više od njih, oko 150 ljudi na godinu. IFLScience, N1