Americi ide baš jako dobro - nezaposlenost pala na 5,4% - Monitor.hr
08.05.2015. (20:09)

Cooking the books

Americi ide baš jako dobro – nezaposlenost pala na 5,4%

Američko tržište rada travnju se oporavilo, poslodavci su otvorili 223,000 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na 5,4%, tvrdi američka vlada. To je u suprotnosti s dosadašnjim podacima, koji su pokazivali pad, a Obamini kritičari navode i da je američka niska stopa participacije pravi pokazatelj stanja stvari i da ekonomija zapravo stoji loše. Telegram


Slične vijesti

Jučer (22:30)

USA out, klimatske promjene in

SAD se povlači iz 66 međunarodnih organizacija, UN nastavlja s radom

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izrazio je žaljenje zbog odluke SAD-a da se povuče iz 66 međunarodnih organizacija, uključujući brojne agencije UN-a. Unatoč tome, naglasio je da će Ujedinjeni narodi nastaviti ispunjavati svoje obveze prema onima koji ovise o njihovoj pomoći. Odluka proizlazi iz predsjedničkog memoranduma Donalda Trumpa, kojim se nalaže prekid sudjelovanja i financiranja 31 UN-ove institucije i 35 drugih organizacija. Bijela kuća tvrdi da te organizacije djeluju protiv američkih nacionalnih interesa, posebno u područjima okoliša, klime i rodne ravnopravnosti. Index Bijela kuća tvrdi da te organizacije ne služe američkim interesima te promiču „globalističke“, klimatske i ideološke agende. BBC

Jučer (14:00)

Nama je to led. Njemu je to baza

Europa traži odgovor na Trumpove prijetnje oko Grenlanda

Europske vlade Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda više ne smatraju retorikom, već realnim sigurnosnim rizikom. Nakon američkih najava o pregovorima – uz mogućnost vojne opcije – EU i Danska razmatraju više odgovora: kompromis kroz NATO i jačanje arktičke sigurnosti, veća financijska ulaganja Grenlandu kako bi se spriječio američki utjecaj, ekonomske protumjere prema SAD-u te, u krajnjem slučaju, simbolično vojno prisustvo. No prevladava osjećaj nemoći i neizvjesnosti oko toga može li se Washington uopće zaustaviti. Politico, Index

Prekjučer (16:00)

Orwell na steroidima

Trumpova “velika podjela”: Nova era američke dominacije ili put u izolaciju?

Analiza Anne Applebaum povlači paralelu između Orwellova romana 1984. i suvremene geopolitike Donalda Trumpa. Trump zagovara svijet podijeljen na tri sfere utjecaja (SAD, Rusija, Kina), čime napušta univerzalne demokratske vrijednosti u korist čiste sile. Ideja dominacije Zapadne hemisfere nalikuje konceptu “sfera utjecaja”. Trump se usredotočuje na kontrolu teritorija bez legitimiteta i konzultacija, zanemarujući demokraciju i međunarodno pravo, slično Partiji u Orwelovom romanu. Akcija uhićenja Madura nije konzistentna politika, a Rusija i Kina reagiraju blago jer je Trumpov jezik sličan njihovim narativima. Povjesničarka Applebaum upozorava da ovakav pristup ne vodi stvarnoj kontroli ni prosperitetu, nego slabljenju američkog utjecaja, dok lokalno stanovništvo ostaje bez prava glasa i izloženo autoritarizmu. The Atlantic, Index

Prekjučer (13:00)

Pet helikoptera i malo dobre volje

Trump ponovno prijeti Grenlandu, Europa bez jasnog odgovora

Nove izjave Donalda Trumpa o potrebi da SAD preuzme Grenland ponovno su uznemirile Europu, osobito nakon američke vojne akcije u Venezueli. Washington tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost, dok Danska poručuje da aneksija nije dopuštena. Iako se spominje kupnja otoka, ne isključuje se ni uporaba sile. EU zasad nudi tek diplomatsku podršku načelima suvereniteta, bez konkretnih mjera. Analitičari upozoravaju da Europa ima vrlo ograničene alate ako bi Trump krenuo dalje od retorike. DW

Plan navodno uključuje kampanje političkog i digitalnog utjecaja, poticanje grenlandske neovisnosti te kasniju ponudu američkog “partnerstva”, pa čak i statusa savezne države. Europski dužnosnici upozoravaju da metode podsjećaju na ruske ekspanzionističke obrasce. Index

Utorak (13:00)

Vole se miješati u susjedstvo

CIA i Latinska Amerika: povijest tajnih intervencija

Tekst analizira dugotrajnu ulogu CIA-e u Srednjoj i Južnoj Americi, od Hladnog rata do danas. Kroz svrgavanja vlada, psihološke operacije, potporu diktaturama i paravojnim skupinama, Washington je regiju tretirao kao vlastitu sigurnosnu zonu u skladu s Monroeovom doktrinom. Iako su intervencije opravdavane borbom protiv komunizma, droge ili terorizma, često su rezultirale političkom nestabilnošću, autoritarizmom i masovnim kršenjima ljudskih prava, ostavljajući duboke i trajne posljedice po demokraciju i povjerenje u SAD. tportal

Utorak (00:00)

A htio je Nobelovu nagradu za mir

Na samom početku 2026. svijet je ušao u novu fazu opasnoga življenja

Da će napad na Venezuelu biti Trumpov pokušaj skretanja pozornosti s briga na domaćem terenu bilo je jasno već neko vrijeme. Ni sam Trump se ne pokušava previše praviti da je ovdje riječ o drogama, jer da jest ne bi pomilovao predjednika Hondurasa koji je zbog sustava distribucije droge u SAD-u služio zatvorsku kaznu. I sam će svjesno ili nesvjesno priznati da je razlog napada na Venezuelu činjenica da je u pitanju zemlja s najvećim zalihama nafte na svijetu. Ako nas je povijest ičemu naučila po pitanju ovakvih akcija, onda je to da one samo dovode do destabilizacije regija, a Amerikanci se samo suočavaju s dodatnim troškovima i slanjem vojnika u opasnost. Ne samo da se na Sjedinjene Države kao jamca svjetske sigurnosti više ne može računati, već su upravo one postale glavnim krivcem za njezinu, sad već možda konačnu propast. Ako Trump može ignorirati međunarodno pravo i vlastite zakone, što spriječava bilo koju drugu velesilu da se posluži istim metodama i pokrene osvajačke pohode vodeći se njegovim primjerom. Ivan Laić za Ravno do dna

Nedjelja (10:00)

Trump bi rado, ali brojke ne surađuju

Rast američkog BDP-a ne dokazuje uspjeh Trumpove politike, nego stabilan, nepromijenjen trend američkog gospodarstva

Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Subota (13:00)

Trump izvijestio kako je SAD izveo ‘opsežne vojne udare protiv Venezuele’, navodno uhvatili Madura i ‘izveli ga iz zemlje’

  • Nekoliko eksplozija odjeknulo je u subotu ujutro glavnim gradom Venecuele, a prema izvješćima CNN-a neki dijelovi Caracasa, u blizini velike vojne baze, ostali su bez struje. Predsjednik Nicolas Maduro proglasio je izvanredno stanje i osudio napade kao pokušaj SAD-a da preuzme naftu i minerale njegove zemlje (tportal)
  • Sjedinjene Države već dugo optužuje Nicolása Madura da vodi međunarodnu organizaciju za trgovinu drogom, što Maduro poriče. Trump nije dao više detalja o tome kako je Maduro zarobljen ili gdje je odveden. Venecuelanska vlada još nije potvrdila vijest o zarobljavanju (Index)
  • Izvori unutar venecuelanske oporbe rekli su za Sky News kako vjeruju da je zarobljavanje Nicolás Madura bio „dogovoreni odlazak“, a ne klasična vojna akcija (Jutarnji)
  • Komentiraju na Forumu
02.01. (11:00)

Razvod braka s Amerikom i potraga za novim identitetom

Božo Kovačević: Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević za Ideje ističe da se svijet pod Trumpom pretvara u niz “američkih kolonija” jer SAD više ne doživljava Europu kao ravnopravnog partnera. Ideja Sjedinjenih Europskih Država predlaže:

  • Jedinstvenog predsjednika biranog na općim izborima.
  • Snažniji parlament koji bira europsku vladu (Komisiju) i uvodi vlastite poreze.
  • Ukidanje Europskog vijeća kako bi se spriječilo da pojedinačne države (poput Mađarske) blokiraju zajedničke odluke.

Zaključak je jasan: bez ove transformacije, Europa ostaje razjedinjena, ekonomski izrabljivana i geopolitički nebitna.

13.12.2025. (15:00)

Zabrinutost za sigurnost, s mirisom benzina

Što stoji iza SAD-ovih prijetnji Venecueli? Nafta, sankcije i borba za utjecaj u Latinskoj Americi

Odnosi između dviju zemalja zategnuti su od 1999., kada je ljevičarski populist Hugo Chavez postao predsjednik Venecuele. Napetosti su se nastavile i nakon Chavezove smrti 2013. Kandidati na izborima koje je podržavao SAD nisu uspjeli srušiti Chavezovog nasljednika Nicolasa Madura, a 2019. su uveli sankcije, slične onima uvedenima Kubi, Iranu i Sjevernoj Koreji. SAD tvrdi da su zabrintui za nacionalnu sigurnost latinske Amerike, posebice se osvrnuvši na trgovinu drogom, no Maduro (i mnogi drugi) ističu kako je SAD najviše zainteresiran za njihove nemale količine naftne rezerve. Venecuela ima golemih 303 milijarde barela sirove nafte — što je otprilike petina svjetskih rezervi. DW