Amerika za ratove troši triput više no što tvrdi Pentagon - Monitor.hr
19.11.2017. (11:20)

Prazni džep

Amerika za ratove troši triput više no što tvrdi Pentagon

Dok Amerika ratuje prosječni američki porezni obveznik na to godišnje izdvoji 23 386 dolara, sudeći prema izvješću Brown Instituta za međunarodne i javne poslove, a do kraja fiskalne 2018. godine američka potrošnja za ratove u Iraku, Siriji i Afganistanu otkako se dogodio napad na WTC mogla bi doseći 5.6 bilijuna dolara. Američki ratovi većinom su financirani zaduživanjem, a čak i kada bi sada prekinuli ratovanje, kumulativni troškovi kamata mogli bi povećati javni dug na 7.9 bilijuna dolara u naredna tri desetljeća. Lider, Big Think


Slične vijesti

Nedjelja (12:00)

To što se obogate, to je usput

Povratak globalnog policajca: američke intervencije više su stvar kontrole nego energije

Američka akcija u Venecueli ponovno je otvorila tezu o „ratovima za naftu“, dodatno potaknutu Trumpovom otvorenom retorikom. Ipak, povijesni primjeri Iraka, Kuvajta i Libije pokazuju da SAD rijetko izravno preuzima naftne resurse. Ključna korist nije vlasništvo nad naftom, nego kontrola političkog i sigurnosnog okvira u kojem se ona proizvodi i distribuira. I u Venecueli je primarni cilj oblikovanje energetskog i geopolitičkog poretka, dok je nafta sredstvo moći, a ne krajnji plijen. Index

Subota (20:00)

Moja soba, moja pravila

Vedrana Pribičević: Trumpovo pozivanje na Monroeovu doktrinu nastavak je “teenage civilizacije” SAD-a

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević tumači Trumpovo aktualno pozivanje na Monroeovu doktrinu (koju on duhovito zove “Donroeova”) kao nastavak američkog obrasca “teenage civilizacije”. Doktrina iz 1823. nije bila izraz snage, nego nesigurnosti mlade države bez provedbene moći i institucija – samo identitetska crta: “ovo je naša hemisfera”. Održala se zahvaljujući britanskoj floti, a nikad nije prerasla u stabilan poredak. Trump je danas koristi kao simbol za intervencije, nastavljajući isti obrazac – ad hoc moć bez institucionalnog dizajna. N1

Četvrtak (23:30)

USA out, klimatske promjene in

SAD se povlači iz 66 međunarodnih organizacija, UN nastavlja s radom

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izrazio je žaljenje zbog odluke SAD-a da se povuče iz 66 međunarodnih organizacija, uključujući brojne agencije UN-a. Unatoč tome, naglasio je da će Ujedinjeni narodi nastaviti ispunjavati svoje obveze prema onima koji ovise o njihovoj pomoći. Odluka proizlazi iz predsjedničkog memoranduma Donalda Trumpa, kojim se nalaže prekid sudjelovanja i financiranja 31 UN-ove institucije i 35 drugih organizacija. Bijela kuća tvrdi da te organizacije djeluju protiv američkih nacionalnih interesa, posebno u područjima okoliša, klime i rodne ravnopravnosti. Index Bijela kuća tvrdi da te organizacije ne služe američkim interesima te promiču „globalističke“, klimatske i ideološke agende. BBC

Četvrtak (14:00)

Nama je to led. Njemu je to baza

Europa traži odgovor na Trumpove prijetnje oko Grenlanda

Europske vlade Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda više ne smatraju retorikom, već realnim sigurnosnim rizikom. Nakon američkih najava o pregovorima – uz mogućnost vojne opcije – EU i Danska razmatraju više odgovora: kompromis kroz NATO i jačanje arktičke sigurnosti, veća financijska ulaganja Grenlandu kako bi se spriječio američki utjecaj, ekonomske protumjere prema SAD-u te, u krajnjem slučaju, simbolično vojno prisustvo. No prevladava osjećaj nemoći i neizvjesnosti oko toga može li se Washington uopće zaustaviti. Politico, Index

07.01. (16:00)

Orwell na steroidima

Trumpova “velika podjela”: Nova era američke dominacije ili put u izolaciju?

Analiza Anne Applebaum povlači paralelu između Orwellova romana 1984. i suvremene geopolitike Donalda Trumpa. Trump zagovara svijet podijeljen na tri sfere utjecaja (SAD, Rusija, Kina), čime napušta univerzalne demokratske vrijednosti u korist čiste sile. Ideja dominacije Zapadne hemisfere nalikuje konceptu “sfera utjecaja”. Trump se usredotočuje na kontrolu teritorija bez legitimiteta i konzultacija, zanemarujući demokraciju i međunarodno pravo, slično Partiji u Orwelovom romanu. Akcija uhićenja Madura nije konzistentna politika, a Rusija i Kina reagiraju blago jer je Trumpov jezik sličan njihovim narativima. Povjesničarka Applebaum upozorava da ovakav pristup ne vodi stvarnoj kontroli ni prosperitetu, nego slabljenju američkog utjecaja, dok lokalno stanovništvo ostaje bez prava glasa i izloženo autoritarizmu. The Atlantic, Index

07.01. (13:00)

Pet helikoptera i malo dobre volje

Trump ponovno prijeti Grenlandu, Europa bez jasnog odgovora

Nove izjave Donalda Trumpa o potrebi da SAD preuzme Grenland ponovno su uznemirile Europu, osobito nakon američke vojne akcije u Venezueli. Washington tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost, dok Danska poručuje da aneksija nije dopuštena. Iako se spominje kupnja otoka, ne isključuje se ni uporaba sile. EU zasad nudi tek diplomatsku podršku načelima suvereniteta, bez konkretnih mjera. Analitičari upozoravaju da Europa ima vrlo ograničene alate ako bi Trump krenuo dalje od retorike. DW

Plan navodno uključuje kampanje političkog i digitalnog utjecaja, poticanje grenlandske neovisnosti te kasniju ponudu američkog “partnerstva”, pa čak i statusa savezne države. Europski dužnosnici upozoravaju da metode podsjećaju na ruske ekspanzionističke obrasce. Index

06.01. (13:00)

Vole se miješati u susjedstvo

CIA i Latinska Amerika: povijest tajnih intervencija

Tekst analizira dugotrajnu ulogu CIA-e u Srednjoj i Južnoj Americi, od Hladnog rata do danas. Kroz svrgavanja vlada, psihološke operacije, potporu diktaturama i paravojnim skupinama, Washington je regiju tretirao kao vlastitu sigurnosnu zonu u skladu s Monroeovom doktrinom. Iako su intervencije opravdavane borbom protiv komunizma, droge ili terorizma, često su rezultirale političkom nestabilnošću, autoritarizmom i masovnim kršenjima ljudskih prava, ostavljajući duboke i trajne posljedice po demokraciju i povjerenje u SAD. tportal

06.01. (00:00)

A htio je Nobelovu nagradu za mir

Na samom početku 2026. svijet je ušao u novu fazu opasnoga življenja

Da će napad na Venezuelu biti Trumpov pokušaj skretanja pozornosti s briga na domaćem terenu bilo je jasno već neko vrijeme. Ni sam Trump se ne pokušava previše praviti da je ovdje riječ o drogama, jer da jest ne bi pomilovao predjednika Hondurasa koji je zbog sustava distribucije droge u SAD-u služio zatvorsku kaznu. I sam će svjesno ili nesvjesno priznati da je razlog napada na Venezuelu činjenica da je u pitanju zemlja s najvećim zalihama nafte na svijetu. Ako nas je povijest ičemu naučila po pitanju ovakvih akcija, onda je to da one samo dovode do destabilizacije regija, a Amerikanci se samo suočavaju s dodatnim troškovima i slanjem vojnika u opasnost. Ne samo da se na Sjedinjene Države kao jamca svjetske sigurnosti više ne može računati, već su upravo one postale glavnim krivcem za njezinu, sad već možda konačnu propast. Ako Trump može ignorirati međunarodno pravo i vlastite zakone, što spriječava bilo koju drugu velesilu da se posluži istim metodama i pokrene osvajačke pohode vodeći se njegovim primjerom. Ivan Laić za Ravno do dna

04.01. (10:00)

Trump bi rado, ali brojke ne surađuju

Rast američkog BDP-a ne dokazuje uspjeh Trumpove politike, nego stabilan, nepromijenjen trend američkog gospodarstva

Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab

03.01. (13:00)

Trump izvijestio kako je SAD izveo ‘opsežne vojne udare protiv Venezuele’, navodno uhvatili Madura i ‘izveli ga iz zemlje’

  • Nekoliko eksplozija odjeknulo je u subotu ujutro glavnim gradom Venecuele, a prema izvješćima CNN-a neki dijelovi Caracasa, u blizini velike vojne baze, ostali su bez struje. Predsjednik Nicolas Maduro proglasio je izvanredno stanje i osudio napade kao pokušaj SAD-a da preuzme naftu i minerale njegove zemlje (tportal)
  • Sjedinjene Države već dugo optužuje Nicolása Madura da vodi međunarodnu organizaciju za trgovinu drogom, što Maduro poriče. Trump nije dao više detalja o tome kako je Maduro zarobljen ili gdje je odveden. Venecuelanska vlada još nije potvrdila vijest o zarobljavanju (Index)
  • Izvori unutar venecuelanske oporbe rekli su za Sky News kako vjeruju da je zarobljavanje Nicolás Madura bio „dogovoreni odlazak“, a ne klasična vojna akcija (Jutarnji)
  • Komentiraju na Forumu