Amerikanci dobivaju (novu) treću stranku. Zove se Forward - Monitor.hr
30.07.2022. (09:00)

Nadaju se da će postati "održiva alternativa" Republikanskoj i Demokratskoj stranci

Amerikanci dobivaju (novu) treću stranku. Zove se Forward

Nova stranka nastaje spajanjem triju političkih skupina koje su se pojavile posljednjih godina kao reakcija na sve više polariziran i zatvoren politički sustav SAD-a. Čelnici Forwarda citirali su prošlogodišnju anketu Gallupa koja je pokazala kako čak dvije trećine Amerikanaca vjeruje da je potrebna jaka treća politička stranka u Sjedinjenim Državama. Dva stupa političke platforme nove stranke su “osnažiti pošteno, učinkovito gospodarstvo” i “dati Amerikancima više izbora na izborima i više povjerenja u vladu“. Stranka je centristička i još nema konkretnu politiku. Na svom predstavljanju planiraju poručiti: “Kako ćemo riješiti velike probleme s kojima se Amerika suočava? Ne lijevo. Ne desno. Naprijed”. Aljazeera


Slične vijesti

12.10. (13:00)

Banka ti vjeruje, država još razmišlja

U SAD-u ništa bez kreditne kartice, do koje možete doći i bez stalnog boravka

Lakoća kojom je Maruška Vizek došla do američke kreditne kartice s limitom pokazuje koliko se duboko možete integrirati u američko društvo, i bez državljanstva, i bez trajnog boravka, a ponekad i bez ikakvog legalnog imigracijskog statusa. Sve je počelo s Reaganovom velikom imigracijskom reformom, koja je mnogima omogućila lakši put prema legalnom statusu, a unatoč pokušaju regulacijama, povećala broj dolazaka imigranata. Procjenjuje se da je sredinom 2023. godine u SAD-u živjelo oko 13,7 milijuna ilegalnih useljenika. A kad se ta brojka stavi u širi kontekst, u zemlji od oko 340 milijuna ljudi ispada da je svaki dvadeset i peti stanovnik zapravo ‘ilegalac’. No dok politika vuče crte i obećava zidove, svakodnevica i dalje pokazuje nešto drugo. U zemlji u kojoj strana državljanka može bez ikakvih prepreka dobiti kreditnu karticu jasno je da sustav u praksi ostavlja daleko više prostora za integraciju nego što bi se to htjelo priznati. tportal

04.10. (09:00)

Prijetnje dođu i odu, smijeh ostaje

Satira protiv autoritarizma: Usporedba Trumpa i Putina po pitanju medijskih sloboda

Tvorac ruskog satiričnog showa Kukly uspoređuje napade Donalda Trumpa na američke komičare s Putinovim gašenjem emisije u Rusiji. Naglašava da satira razotkriva istinu i štiti demokraciju, dok autoritarni vođe pokušavaju ugušiti smijeh. Iako Trump pokazuje autoritarne sklonosti, američke institucije ograničavaju njegovu moć, za razliku od Putina koji je potpuno podredio Rusiju sebi. Trump je u napadima na neistomišljenike daleko izravniji. Ne skriva da se sveti svojim političkim protivnicima. Šenderovič savjetuje komičarima da ostanu čvrsti, jer smijeh ostaje nezaustavljiv i ključ slobode govora. Možda je Jimmy Kimmel poljuljan, ali Jon Stewart je na TV-u već 30 godina i nitko ga nikad nije smijenio. N1

23.09. (16:00)

Kad filter za mozgove postane cjediljka za populizam

Vizek o uskraćivanju radnih viza Indijcima: Jedna Amerika živi od globalnog talenta i zna da bez njega ne može, a druga se od toga želi zaštititi viznim barijerama

Kontroverzna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odreže naknadu od 100 tisuća dolara za izdavanje vize H-1B, dokumenta uz pomoć kojega je velik broj Indijaca i Kineza iz visokotehnoloških sektora dug niz godina obogaćivao američku ekonomiju i društvo, mogla bi unijeti korjenite promjene u način na koji funkcionira SAD. Naime upravo su Indijci najbrojniji korisnici ovog viznog programa i na njih se odnosi i do 75 posto od ukupno 85 tisuća viza H-1B što se izdaju godišnje. Američko visoko obrazovanje do sada služilo kao najvažniji ulazni filtar globalnog talenta: mladi ljudi najprije dođu studirati, zatim kroz OPT, a potom i kroz vize H-1B ostanu u SAD-u raditi i doprinositi američkoj ekonomiji. To ujedno pogoduje i korporacijama. Kao i kod carinske politike, i kod ove odluke o imigracijskoj politici, ključni motiv za njenu promjenu nije kalibriranje reguliranje stanja na tržištu rada, već nešto što zadire puno dublje u američki identitet – vrijednosni sustav. Maruška Vizek o svom iskustvu iz Seattlea, za tportal.

22.09. (22:00)

Kultura otkazivanja, sada i s mecima

Pojmovi kao što su Ustav i demokracija Trumpa samo sputavaju u onome što si je davno zacrtao postići, a to je postati diktatorom

Metak koji je ubio Charlieja Kirka uzeo je više od života jednog online širitelja mržnje, seksizma i rasne netrpeljivosti. Premda je politička inklinacija njegovog ubojice, 22-godišnjeg Tylera Robinsona potpuno nejasna, kako je često slučaj s mladićima njegovih godina, s obje strane ideološkog spektra uslijedile su optužbe da pripada onima drugima, a bez ikakvog dokaza administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila je za atentat optužiti radikalnu ljevicu i krenuti u križarski rat protiv svojih neistomišljenika. Sam Donald Trump je utjelovljenje borca protiv političke korektnosti i u Bijelu se kuću vratio djelomično upravo i kao borac protiv tzv. “cancel kulture”. Ali prvom prilikom koja mu se pružila i sam je preuzeo oružje te iste kulture kad mu je poslužilo da stane na kraj onima koji su spremni kritizirati njega i njegovu agendu.

Treba biti jasno da je Trump po svim mjerilima nepopularan predsjednik svugdje izvan kruga svoje tvrdokorne baze, makar je i tamo pokušajem zataškavanja slučaja Epstien uspio izgubiti auru nedodirljivosti. Čvrsta ekonomija koju je obećavao i koja mu je donijela pobjedu na izborima daleko je od realizacije, a za to su najviše zaslužni njegovi vlastiti potezi poput divljanja s uvođenjem carina i masovnim deportacijama imigranata. Cijena života u Americi umjesto da pada samo nastavlja s rastom, a birači to osjećaju više nego ideološke podjele. Ivan Laić za Ravno do dna

16.09. (00:00)

Kad ti društvene mreže postanu važnije od demokracije

SAD u spirali nasilja i radikalizacije: društvo klizi prema generacijskoj krizi nasilja i podjela

SAD se suočava s nizom kriza koje se međusobno pojačavaju: porast političkih atentata i pokušaja ubojstava, epidemija školskih pucnjava, online radikalizacija i kampanje odmazde na društvenim mrežama. Atentat na konzervativnog aktivista Charlieja Kirka simbolizirao je eskalaciju nasilja, dok Trump i saveznici dodatno raspiruju podjele, a Bijela kuća povećava sigurnosne mjere. Desnica traži osvetu, ljevica osuđuje nasilje, a Pentagon prati mreže. U pozadini svega raste generacijska kriza mladih muškaraca radikaliziranih online, što na portalu Axios vide kao prijetnju budućoj stabilnosti zemlje. Index

15.09. (00:00)

Land of the free: demokracija na nišanu

Puhovski: Kada vidim SAD, hvata me hrvatski nacionalizam

Tog primitivizma kakvog vidimo uoči američkih izbora u Europi nema. Sada je to zaoštreno krvlju koja je prolivena. Fašizam je postao termin koji se lijepi na sve strane. Doista je Charlie Kirk bio radikalni desničar, imao je stavove koje bi Hitler prihvatio, ali ta ideja da bi se u SAD-u mogao uvesti fašizam u smislu sustava kakav je bio u Njemačkoj ili Italiji još je uvijek nezamisliva. To su fraze koje opravdavaju krvoproliće. Ideja da se nekog ubije zbog njegovih stavova je nešto što se meni i dalje čini neprihvatljivim, ali to u američkoj tradiciji postoji. Imate više od tuceta američkih predsjednika koji su bili mete atentata. Ljudi koji su bili žrtve atentata uglavnom su bili žrtve desničara: Martin Luther King, JFK… Oni nisu bili ljevičari, ali ih je desnica likvidirala. S druge strane, desnica na svojoj strani ima strukturno nasilje – sustav. U SAD-u nikad nije bilo jake komunističke stranke ili revolucionarnih tendencija, a to je pravi izvor nasilja. Žarko Puhovski za HRT ocjenjuje situaciju.

14.09. (16:00)

Ne nužno u dobrom smjeru

Vizek: SAD je Europljanima teško shvatljiv jer dolaze iz društava oblikovanih čvrstim institucijama, ovdje se društvo stalno istražuje i mijenja

Ono što me najviše iznenadilo u ovom dva i pol tjedna dugačkom pokušaju da bolje upoznam Ameriku jest koliko su kršćanska vjera i religijske institucije duboko utkani u svakodnevni život čim se makneš iz velikih i liberalnih gradova. Taj kontrast između unutrašnjosti i obala toliko je snažan da odmah otvara pitanje: kako pomiriti taj identitet s onim koji oblikuju Istočna i Zapadna obala, s njihovim bogatim i kozmopolitskim metropolama, liberalnim politikama i kulturnim eksperimentima? Upravo u toj stalnoj napetosti između konzervativnog i progresivnog, tradicionalnog i eksperimentalnog skriva se dinamika Amerike; zemlje koja se neprestano mijenja, propituje samu sebe i iznova preslaguje svoje temelje.

To preslagivanje nije slučajno: u temelju američkog identiteta stoji činjenica da su se u nju doseljavali ljudi koji su željeli istraživati, eksperimentirati i graditi nove vjerske i društvene izričaje. Bježali su od europskih kraljeva, crkvenih vođa, nametnutih autoriteta i strogih pravila, tražeći priliku da započnu život i društvo ispočetka, onako kako su ga sami zamišljali. Maruška Vizek za tportal daje uvid kako je trenutna polarizacija koja vlada u SAD-u, za neke pogubna, možda samo još jedna etapa stalnog kretanja kakvog ovdje nemamo…

13.09. (19:00)

Kad „gazda svijeta“ dobije otkaz od pola čovječanstva

Globalni Jug osporava američku dominaciju i gradi novi poredak

Na summitu Šangajske organizacije za suradnju u Tianjinu 27 nezapadnih lidera, predvođenih Kinom, Rusijom i Indijom, otvoreno je poručilo da se protive američkom hegemonizmu i politici sile. SCO i saveznici grade temelje novog globalnog poretka kroz ekonomsko-vojne sporazume i demonstraciju snage, dok Zapad reagira strahom i vojnom mobilizacijom. SAD, opterećen dugom i moralnim gubicima zbog rata u Ukrajini i podrške Izraelu, sve teže brani status „gazde svijeta“. Globalni Jug nastupa samouvjereno, pozivajući na multilateralizam i kraj ere America First!. H-alter

11.08. (16:00)

Ili mi ili oni

Vizek: Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima

Politička polarizacija više nije samo vrijednosno neslaganje oko slobode govora, reproduktivnih pitanja, porezne politike, zdravstvene reforme ili međunarodnih odnosa. To je emocionalno nabijena, gotovo egzistencijalna podjela u kojoj druga strana nije politički protivnik nego prijetnja koju treba ukloniti. Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima. Njegov dublji, gotovo pa psihološki uzrok je ljudska priroda, odnosno nesposobnost da se doista čuje i razumije druga strana.

No ne bi li liberale činjenica da je za Donalda Trumpa glasalo više od 77 milijuna ljudi trebala potaknuti da se zapitaju što ti ljudi osjećaju i što ih motivira da podrže MAGA pokret? Hrvatski liberali bi se, po istom principu, mogli zapitati što doista pokreće pola milijuna ljudi da odu na Thompsonov koncert na Hipodromu. Obrat vrijedi jednako: konzervativci bi možda trebali zastati i poslušati kada im liberali govore o sustavnoj diskriminaciji, reproduktivnim pravima ili klimatskim promjenama. Dobar tekst Maruške Vizek za tportal.

08.08. (12:00)

Kako umiriti Trumpa i ne izgubiti izbore — pitajte Sheinbaum

Meksiko je jedna od rijetkih država koje nisu pogodile carine, ključ je u diplomaciji njihove predsjednice

Meksiko je jedina zemlja koja je uspjela dobiti 90-dnevno produljenje u trgovinskim pregovorima s administracijom Donalda Trumpa. Taj pomak rezultat je višemjesečnog, pažljivo vođenog rada meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum, koja je, unatoč nepostojanju osobnog susreta s Trumpom, uspostavila čvrstu i discipliniranu komunikaciju s američkim predsjednikom. Bivši pomoćnik ministra trgovine u Obaminoj administraciji, smatra da je Sheinbaum odradila “majstorski posao”, ističući da ona “nikada ne nasjeda na provokacije” i uvijek “održava hladan pristup.” Sheinbaum je, kažu i američki i meksički dužnosnici, uspjela učiniti nešto što mnogi drugi lideri nisu: istovremeno je udovoljila Trumpovim zahtjevima oko sigurnosti granice i borbe protiv šverca fentanila, a pritom zadržala visoku popularnost kod kuće. Index, tportal