Amerikanci se hvale da besplatno pomažu Ukrajini, ali činjenice govore drukčije - Monitor.hr
03.07.2022. (11:00)

Pomoć iz interesa

Amerikanci se hvale da besplatno pomažu Ukrajini, ali činjenice govore drukčije

Iako se piše da je američka pomoć Ukrajini besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni vojna pomoć iz Drugog svjetskog rata nije bila besplatna. Naime, nakon WW2 Amerika je – uz otpis uništene opreme – tražila da joj se dio sačuvane vojne tehnike vrati, a ostatak plati, ne nužno u novcu: Washington je ta ratna ulaganja naplaćivao i “u naturi”, tako što je od saveznika dobivao na korištenje vojne baze, čime je ostvario globalnu vojnu dominaciju. Taj mehanizam, preveden na ukrajinski slučaj, daje sljedeću kalkulaciju: i da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uvjete o počeku i roku isplate kao i Rusija i Velika Britanija nakon Drugog svjetskog rata, zadnju ratu Kijev će otplatiti 2077. godine. Slobodna


Slične vijesti

Danas (09:00)

Trump bi rado, ali brojke ne surađuju

Rast američkog BDP-a ne dokazuje uspjeh Trumpove politike, nego stabilan, nepromijenjen trend američkog gospodarstva

Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Jučer (13:00)

Trump izvijestio kako je SAD izveo ‘opsežne vojne udare protiv Venezuele’, navodno uhvatili Madura i ‘izveli ga iz zemlje’

  • Nekoliko eksplozija odjeknulo je u subotu ujutro glavnim gradom Venecuele, a prema izvješćima CNN-a neki dijelovi Caracasa, u blizini velike vojne baze, ostali su bez struje. Predsjednik Nicolas Maduro proglasio je izvanredno stanje i osudio napade kao pokušaj SAD-a da preuzme naftu i minerale njegove zemlje (tportal)
  • Sjedinjene Države već dugo optužuje Nicolása Madura da vodi međunarodnu organizaciju za trgovinu drogom, što Maduro poriče. Trump nije dao više detalja o tome kako je Maduro zarobljen ili gdje je odveden. Venecuelanska vlada još nije potvrdila vijest o zarobljavanju (Index)
  • Izvori unutar venecuelanske oporbe rekli su za Sky News kako vjeruju da je zarobljavanje Nicolás Madura bio „dogovoreni odlazak“, a ne klasična vojna akcija (Jutarnji)
  • Komentiraju na Forumu
Prekjučer (11:00)

Razvod braka s Amerikom i potraga za novim identitetom

Božo Kovačević: Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević za Ideje ističe da se svijet pod Trumpom pretvara u niz “američkih kolonija” jer SAD više ne doživljava Europu kao ravnopravnog partnera. Ideja Sjedinjenih Europskih Država predlaže:

  • Jedinstvenog predsjednika biranog na općim izborima.
  • Snažniji parlament koji bira europsku vladu (Komisiju) i uvodi vlastite poreze.
  • Ukidanje Europskog vijeća kako bi se spriječilo da pojedinačne države (poput Mađarske) blokiraju zajedničke odluke.

Zaključak je jasan: bez ove transformacije, Europa ostaje razjedinjena, ekonomski izrabljivana i geopolitički nebitna.

13.12.2025. (15:00)

Zabrinutost za sigurnost, s mirisom benzina

Što stoji iza SAD-ovih prijetnji Venecueli? Nafta, sankcije i borba za utjecaj u Latinskoj Americi

Odnosi između dviju zemalja zategnuti su od 1999., kada je ljevičarski populist Hugo Chavez postao predsjednik Venecuele. Napetosti su se nastavile i nakon Chavezove smrti 2013. Kandidati na izborima koje je podržavao SAD nisu uspjeli srušiti Chavezovog nasljednika Nicolasa Madura, a 2019. su uveli sankcije, slične onima uvedenima Kubi, Iranu i Sjevernoj Koreji. SAD tvrdi da su zabrintui za nacionalnu sigurnost latinske Amerike, posebice se osvrnuvši na trgovinu drogom, no Maduro (i mnogi drugi) ističu kako je SAD najviše zainteresiran za njihove nemale količine naftne rezerve. Venecuela ima golemih 303 milijarde barela sirove nafte — što je otprilike petina svjetskih rezervi. DW

15.11.2025. (19:00)

Recept je tu, samo ga se treba pridržavati

Žižek: Mamdanijev veliki ulog

Dok je Trumpov populizam lako prevladao u Republikanskoj partiji (što je jasan dokaz, ako je uopće potreban, da je njegova briga za radnike bila lažna), raskol unutar Demokratske partije je sve veći. Zapravo, borba između partijske elite i Sandersovog krila trenutno je jedina prava politička borba u Sjedinjenim Državama. Kako kaže Emma Brockes iz Guardiana: „Najveća prijetnja Mamdaniju nije Donald Trump, već stara demokratska garda”. Tu imamo posla s dva antagonizma („kontradikcije“): jedan je između Trumpa i američkog liberalnog poretka, a drugi između Sandersovog krila Demokratske stranke i svih ostalih političkih snaga.

Sandersov tabor to jasno vidi i zna da više nema povratka na staro, da američki politički život mora biti radikalno preoblikovan. Mamdani je pobijedio jer je za ljevicu uradio ono što je Trump uradio za desnicu. Jasno je artikulisao svoj radikalni stav, ne brinući se zbog gubitka centra. Sada kada je pobijedio, Mamdani bi trebalo odlučno i promišljeno krenuti u preuzimanje Demokratske stranke države New York, a da istovremeno uspostavlja mrežu veza sa demokratskim socijalistima širom Sjedinjenih Država i da se, po Sandersovom savjetu, suptilno obraća razočaranim radnicima s nižim prihodima i farmerima koji su glasali za Trumpa. Peščanik

11.11.2025. (19:00)

Ich bin ein New Yorker

Vizek: Američki san o uspjehu možda još nije umro, ali si ga malo tko može priuštiti

Čitava se Mamdanijeva kampanja može svesti na jednu riječ: priuštivost. To je riječ koja odzvanja u svakom njegovu govoru, svakoj debati i svakom političkom planu. U gradu u kojem čak i dobro plaćeni stručnjaci žive kao studenti, Mamdani ne govori o rastu, investicijama ni tržišnim inovacijama, već o pravu na život dostojan plaće. Njegova poruka je jednostavna, ali snažna: ako neki grad ne može osigurati priuštiv krov nad glavom, onda više nije grad, već luksuzna kulisa za bogate. Njegov plan izaziva bijes developera i Wall Streeta, ali odjekuje među generacijom koja sve manje vjeruje da će ikada moći kupiti ili čak samostalno unajmiti stan. Nažalost, ni program Mamdanija ni najavljene investicijske mjere Europske komisije neće riješiti problem stambene krize. Kontrola najamnina koju on predlaže odnosi se samo na ograničen dio stambenih jedinica u New Yorku i ne može se jednostavno proširiti na ostatak tržišta. , Dokle god kapital teče u stanove kao oblik investicije, cijene neće prestati rasti. Maruška Vizek za tportal.

07.11.2025. (11:00)

Kad “land of the free” postane “rent of the broke”

Američki san na čekanju: socijalist u New Yorku, gladni u Vermontu

Pobjeda Zohrna Mamdanija u New Yorku simbol je rastućeg nezadovoljstva zbog stambene i zdravstvene krize, koje su pogoršale Trumpove politike i pohlepa financijskog sektora. Dok banke lihvarski zarađuju, bolnice propadaju, a srednja klasa se pretvara u podstanare, siromašniji Amerikanci gube zdravstveno osiguranje. Trump, pak, priprema represivne mjere i koristi kaos za učvršćivanje vlasti, dok Republikanci ukidaju subvencije i izazivaju socijalni kolaps. Istodobno, Demokrati u Kaliforniji uzvraćaju istom mjerom precrtavajući izborne okruge. Polarizacija između “MAGA” Amerike i progresivnih gradova sada podsjeća na raspad Jugoslavije. Na Mamdanijevom slavlju, uz Bernieja i AOC, odzvanjao je citat Eugenea Debsa: “Vidim zoru boljeg dana za čovječanstvo.” Ivo Škorić za H-alter

06.11.2025. (23:00)

Trumpov vjetar, ali demokratsko jedro

Demokrati odnijeli ključne pobjede u Virginiji, New Jerseyju, New Yorku i Kaliforniji

Devet mjeseci nakon početka drugog mandata Donalda Trumpa, Demokratska stranka ostvarila je niz izbornih pobjeda. Zohran Mamdani postao je prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka, dok su Abigail Spanberger i Mikie Sherrill osvojile guvernerske utrke u Virginiji i New Jerseyju. U Kaliforniji je, na inicijativu guvernera Gavina Newsoma, odobren novi raspored izbornih okruga koji bi demokratima mogao donijeti pet dodatnih mjesta u Kongresu 2026. godine. Rezultati pokazuju obnovljenu snagu demokrata unatoč republikanskoj većini na saveznoj razini. DW

04.11.2025. (17:00)

Vice predsjednik, ali glavni režiser

Umro je Dick Cheney, bivši potpredsjednik SAD-a

Bio je pomoćnik Bijele kuće pod Richardom Nixonom, šef kabineta Bijele kuće pod Geraldom Fordom, ministar obrane Georgea H. W. Busha i potpredsjednik Georgea W. Busha. Index... Iako je i sam imao ambicije da postane predsjednikom, nikad nije dobio tu šansu, a mnogi stručnjaci vjeruju kako je on bio taj koji vukao mnoge konce za vrijeme mandata Georgea Busha mlađeg. Bio je ključna figura u odluci o invaziji na Irak 2003. i zagovarao doktrinu preventivnih napada. Cheney je bio i jedan od glavnih arhitekata politike “rata protiv terorizma”, uključujući upotrebu tzv. pojačanih ispitnih tehnika koje su izazvale globalne kontroverze. U biografskom filmu Adama Mckayja “Vice” iz 2018. glumio ga je Christian Bale.

12.10.2025. (15:00)

Banka ti vjeruje, država još razmišlja

U SAD-u ništa bez kreditne kartice, do koje možete doći i bez stalnog boravka

Lakoća kojom je Maruška Vizek došla do američke kreditne kartice s limitom pokazuje koliko se duboko možete integrirati u američko društvo, i bez državljanstva, i bez trajnog boravka, a ponekad i bez ikakvog legalnog imigracijskog statusa. Sve je počelo s Reaganovom velikom imigracijskom reformom, koja je mnogima omogućila lakši put prema legalnom statusu, a unatoč pokušaju regulacijama, povećala broj dolazaka imigranata. Procjenjuje se da je sredinom 2023. godine u SAD-u živjelo oko 13,7 milijuna ilegalnih useljenika. A kad se ta brojka stavi u širi kontekst, u zemlji od oko 340 milijuna ljudi ispada da je svaki dvadeset i peti stanovnik zapravo ‘ilegalac’. No dok politika vuče crte i obećava zidove, svakodnevica i dalje pokazuje nešto drugo. U zemlji u kojoj strana državljanka može bez ikakvih prepreka dobiti kreditnu karticu jasno je da sustav u praksi ostavlja daleko više prostora za integraciju nego što bi se to htjelo priznati. tportal