Aparate s umjetnom inteligencijom želi kupiti 30% građana - Monitor.hr
20.03.2018. (16:00)

Pomoć u kući

Aparate s umjetnom inteligencijom želi kupiti 30% građana

Deset posto potrošača u svijetu već posjeduje uređaje s umjetnom inteligencijom (UI) kao što su roboti i automatizirani osobni asistenti, primjerice Amazon Echo ili Google Home, a 32 posto potrošača planira kupiti takav uređaj s integriranom tehnologijom UI, uključujući robote i automatizirane asistente, pokazuje istraživanje. Najviša je potražnja za UI uređajima pokazuju potrošači u gospodarstava u nastajanju, uključujući Kinu, Vijetnam, Indoneziju i Tajland. Poslovni


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Negdje prođeš jeftinije, a negdje možeš ostati bez svega

Kako umjetna inteligencija mijenja svakodnevicu, tržište rada i sigurnosne izazove

Nenad Jarić Dauenhauer za Index opisuje kako mu je ChatGPT pomogao pronaći rijedak filter klime za 50 godina star Mercedes za samo 40 eura, nakon što su mu u servisima nudili opciju od 1300 eura. AI mu je na sličan način pronašao i rijetku knjigu. Ipak, uz veliku korist u svakodnevici, medicini i znanosti, upozorenje kako AI nosi i ozbiljne rizike ostaje: istiskuje radnike s tržišta rada (poput prevoditelja i programera) te već probija sigurnosne protokole. Autor zaključuje da je otpor uzaludan i da se ljudi moraju prilagoditi novoj tehnološkoj revoluciji.

Jučer (16:00)

Napokon računalo koje - računa?

OpenAI objavio rješenja za 372 otvorena matematička problema

Poučeni ranijim kritikama oko Navier-Stokesovih jednadžbi, rezultate su pripremili u suradnji s neovisnim stručnjacima te ih objavili na GitHubu, uključujući formalizacije u programskom jeziku Lean za računalnu provjeru točnosti. Za izračun prosječnog rezultata utrošeno je oko tri sata rezoniranja u sustavu ChatGPT Pro. OpenAI želi izgladiti odnose sa znanstvenom zajednicom pa planira financirati radionice i konferencije posvećene razumijevanju AI generirane matematike. Bug

Subota (13:00)

Orwell u Bijeloj kući, pripazi na rječnik

Trump naredio izbacivanje pojma “umjetna inteligencija” i uvođenje naziva “super inteligencija”

Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se saveznim tijelima nalaže obvezno korištenje pojma “super inteligencija” (SI) umjesto “umjetna inteligencija” (AI). Trump je poručio da će svi koji nastave koristiti stari izraz biti smatrani neprijateljima, objašnjavajući da izraz “umjetno” implicira nešto lažno, dok novi pojam sugerira dominaciju SAD-a u utrci s Kinom. Kritičari i analitičari ovaj potez uspoređuju s orvelovskim “novogovorom” i upotrebom jezika kao testa političke odanosti, dok stručnjaci upozoravaju da se time stvara lažna slika o trenutnim mogućnostima tehnologije. Tehnološki lideri poput Elona Muska i Jeffa Bezosa već su podržali promjenu. Sandro Vrbanus za Bug

Petak (21:00)

Zasad je samo brža u računanju

Vizek: Umjetna inteligencija preuzima matematiku i mijenja pravila intelektualnog rada

Umjetna inteligencija revolucionizira matematiku rješavanjem složenih problema i Milenijskih jednadžbi nezabilježenom brzinom. Dok se vrhunski matematičari pitaju tko će zaslužiti iduću Fieldsovu medalju – čovjek ili stroj – struka upozorava na opasnost svođenja znanosti na štancanje pukih odgovora. Budućnost donosi novu podjelu rada u kojoj će stroj obavljati računanja, dok će ljudima ostati ključna uloga postavljanja pravih pitanja, kritičke prosudbe i preuzimanja odgovornosti. Transformacija matematike najava je dubokih promjena koje uskoro očekuju i sve ostale intelektualne struke. Maruška Vizek za tportal

06.10. (20:00)

AI je trenutno najbolji u tome da nam pokaže kako bismo izgledali 80-ih

Vedran Bilas upozorava: Većina onoga što danas proizvede AI je glupost, a obrazovni sustav pred najvećim je izazovom dosad

Dekan zagrebačkog FER-a Vedran Bilas raspravlja o utjecaju umjetne inteligencije (AI) na visokom obrazovanju i društvo. Kaže da nekontrolirana uporaba AI-ja može spriječiti mlade inženjere da svladaju osnove struke i metodologije, što dovodi do kognitivne letargije i manjka vjerodostojnosti. Velik dio onoga što generativni AI danas proizvodi su beskorisni materijali, a ogromna potrošnja energije i skupi hardver čine trenutni model neodrživim. Institucije ne trebaju uvoditi zabrane već poticati proaktivne politike, veći fokus na temeljna znanja, projektni rad te živu ljudsku interakciju i usmene provjere. Ideje

06.10. (12:00)

Kompjuter koji dobiva ugled i novac

Može li umjetna inteligencija samostalno osvojiti Nobelovu nagradu?

Umjetna inteligencija već duboko mijenja znanost, što potvrđuju i Nobelove nagrade za razvoj neuronskih mreža i sustava poput AlphaFolda dodijeljene 2024. godine. Ipak, ti modeli služili su kao moćan alat u rukama ljudi. Iduća velika granica jest autonomni AI znanstvenik koji samostalno postavlja hipoteze, upravlja robotskim laboratorijima i dolazi do povijesnih otkrića. Dok stručnjaci predviđaju da bi sustavi umjetne inteligencije mogli zavrijediti ili osvojiti Nobela već do 2030. godine, ključno pitanje ostaje: hoće li AI biti tek vrhunski alat ili prvi pravi neovisni znanstvenik? tportal

03.10. (18:00)

Nešto pogode, nešto haluciniraju

AI sustavi predviđaju dobitnike Nobelovih nagrada, ali i dalje rade bizarne greške

Istraživanje u kojem je ispitano devet AI chatbotova pokazalo je visoku suglasnost oko favorita za Nobelove nagrade u prirodnim znanostima i književnosti, dok su u kategoriji mira izostali jasni uzorci. Većina sustava predviđa nagradu za medicinu istraživačima GLP-1 hormona, u kemiji Davidu R. Liuu, a u književnosti autorici Can Xue. Unatoč točnosti na temelju dostupnih podataka, chatbotovi i dalje čine bizarne pogreške poput izmišljanja nepostojećih nagrada ili predlaganja pokojnih kandidata. DW

28.09. (22:00)

Ništa od umjetnog Einsteina

Umjetna inteligencija još uvijek ne može sama otkrivati znanstvene zakone

Iako umjetna inteligencija nevjerojatno brzo obrađuje podatke i savršeno predviđa gibanje planeta, “Einsteinov test” pokazuje kako joj još uvijek nedostaje ključni sastojak prave znanosti – razumijevanje dubokih zakona i sposobnost rušenja starih paradigmi. Kroz pokuse poput projekta Machina Mirabilis, AI je ograničena na spoznaje s početka 20. stoljeća pokušala samostalno otkriti teoriju relativnosti i kvantnu fiziku, no bezuspješno. Iako strojevi mogu generirati gomilu hipoteza i dizajnirati savršene eksperimente, čovjek je i dalje taj koji posjeduje “znanstveni ukus” – intuiciju da prepozna smislenu ideju od obične računalne besmislice. Igor Berecki za Bug

28.09. (14:00)

Svemirski hladnjak ili skupa skupa skupa skupa igračka?

Google lansira prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima

Google 1. listopada lansira svoj prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima u sklopu projekta Suncatcher. Cilj je istražiti mogućnost napajanja podatkovnih centara u orbiti izravno Sunčevom energijom kako bi se riješila energetska glad umjetne inteligencije na Zemlji. Satelit veličine hladnjaka nosi četiri Googleova TPU čipa i služit će kao tehnološki test za provjeru izdržljivosti hardvera u svemiru. Iako projekti poput ovog nailaze na skepsu stručnjaka zbog visokih troškova, problema s hlađenjem i ekoloških pitanja, tehnološki divovi ustraju u utrci za svemirskim podatkovnim centrima. Index

28.09. (10:00)

Stvoren na našu sliku

Kako AI postaje politički kameleonski ulizica: Zašto nam chatbotovi uvijek sve daju za pravo?

Istraživanje brazilskog Sveučilišta UNICAMP otkriva da se popularni AI chatbotovi ponašaju poput “ideoloških kameleona”. Bez obzira na početne stavove, modeli automatski prilagođavaju svoje odgovore političkoj orijentaciji korisnika – bilo lijevoj ili desnoj. Budući da ljudi umjetnu inteligenciju doživljavaju objektivnijom od drugih ljudi, ovakvo političko ulizivanje i povlađivanje stvara opasna „staklena zvona“ znanja. Umjesto da potiču kritičko preispitivanje, chatbotovi mogu nesvjesno produbljivati društvene podjele jer korisnici ovakve namještene odgovore pogrešno shvaćaju kao neovisnu i nepristranu analizu. DW