Bivši saborski zastupnici godinu dana će primati plaće

Nije frka

Bivši saborski zastupnici godinu dana će primati plaće

Dok na njihova mjesta sjedaju novi zastupnici, bivši saborski zastupnici još šest mjeseci imaju pravo na punu plaću, a zatim još šest mjeseci primaju pola plaće. U Sabor je zasad stiglo 20-ak zahtjeva za isplatu dodatnih plaća. Povlastica se isplaćuje i bivšim dužnosnicima Ureda predsjednika Josipovića. HRT

plaća Sabor

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

Kako preživjeti mirovinu bez da jedete paštetu svaki dan

Upozorenje: vaša mirovina mogla bi biti manja od studentskog budžeta

Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional

financijska pismenost mirovina plaća primanja

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

geenracija z plaća posao

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

plaća posao rad

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

plaća porez porez na plaće porezi

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

EU minimalna plaća plaća

Dobro plaćeni, ali ne baš tipični snovi iz djetinjstva

Ova zanimanja su u Njemačkoj jako dobro plaćena – zarada i do 7 tisuća eura mjesečno (bruto)

Media planer – Planira TV program i može zaraditi do 7.000 € bruto mjesečno. No, struka je ugrožena zbog rasta streaming servisa.
Pastor/Svećenik – Bruto plaća u Njemačkoj iznosi oko 6.230 € mjesečno, a često dolazi i sa službenim stanom.
Mesar – Iako je sve manje interesa za obuku, majstori mesari mogu zaraditi oko 33.500 € godišnje, a postoji i mogućnost samozapošljavanja.
Pogrebnik – Stabilan posao s bruto plaćom od 3.762 € mjesečno, uz mogućnost većih primanja za majstore pogrebnike.
Stručnjak za recikliranje i gospodarenje otpadom – Bruto plaća doseže 3.644 € mjesečno u pojedinim njemačkim saveznim državama.

plaća posao poslovi

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni

inflacija Ljubo Jurčić plaća prihodi

I taj porast ti pojede inflacija

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 17 posto

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto. Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.122 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za svibanj ove godine iznosila je 7,12 eura, što je u odnosu na travanj za četiri posto niže, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,9 posto više. Lider

plaća prosječna neto plaća prosječna plaća satnica

Nije frka