Brnjac: Hrvatska je druga najtraženija destinacija za Nijemce koji putuju autobusima - Monitor.hr
15.06.2021. (20:00)

Putovanja u doba korone

Brnjac: Hrvatska je druga najtraženija destinacija za Nijemce koji putuju autobusima

Tijekom susreta ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac i bavarske državnom ministricom za europske i međunarodne poslove Melanije Huml govorilo se o projektu “Stay Safe in Croatia” i uspostavi zajedničkih procedura za putovanje po EU tijekom pandemije. Njemačka ministrica poduprla je ulazak Hrvatske u Schengen 2022. te su obradile temu putnika koji iz Njemačke na hrvatsku obalu dolaze autobusima te istaknule kako 6,4 posto turista dolazi upravo tako, a potrebno je dogovoriti što sigurniji ulazak u zemlju. Hrvatska je druga destinacija u koju njemački turisti putuju autobusima pa su ovi pregovori iznimno važni za ovogodišnju sezonu. Index


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Apsurdna inverzija realnosti

Boris Pavelić: “Umjesto da europeizira Balkan, Hrvatska balkanizira Europu”

Balkanski političari su ostali u dvadesetom veku | Politika | DW | 13.10.2019

U istoj izjavi novinarima uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU, Gordan Grlić-Radman je Bosni i Hercegovini poručio kako se “od čelnika te zemlje očekuje da brzo formiraju vlast na svim razinama, preuzmu odgovornost za rad na ustavnim i izbornim reformama te svim drugim reformama kako bi zemlja do kraja godine dobila kandidatski status. Takav ton diplomatskog dociranja, koji odiše posve neutemeljenom političkom nadmenošću, pouzdan je signal trenda koji hrvatsku politiku, očigledno ali posve neopravdano, obuzima sve više: nastojanje da se svim silama pokaže kako Hrvatska, otkako je postala članicom EU, nema baš nikakve veze s onim što njezina politička elita smatra nedostojnim i omraženim “Zapadnim Balkanom”. To je nastojanje, dakako, politički neprovedivo, civilizacijski infantilno i susjedski nepristojno – ali sve to nipošto ne znači da hrvatska politička elita, bila desna ili lijeva, na njemu neće i dalje ustrajati. Aljazeera

Subota (12:00)

Psiholog o uvođenju eura:

“Dogodit će nam se fenomen iluzije novca, ljudima su važni brojevi”

„S jedne strane će nam se činiti da su stvari jeftinije, ali osjećat ćemo se puno siromašniji jer će nam postati očito koliko su naše plaće male. To se u psihologiji zove fenomen iluzije novca. Ljudima su važni brojevi, a ne sama činjenica koliko novac vrijedi. Medijalna plaća u Hrvatskoj je trenutno 6500 kuna što zvuči puno manje strašno nego 860 eura”, o prelasku s kune na euro u Briefingu kaže prof. dr. sc. Zvonimir Galić, redoviti profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se između ostalog bavi psihologijom novca i potrošnje. Ističe kako je prosječna hrvatska plaća 7800 kuna ili 1050 eura što je bitno manje od 2700 eura kolika je Njemačkoj ili 2200 u Austriji. Galić ljudima predlaže da cijene u eurima množe s 10, a ne sa 7,5 da bi shvatili koliko nešto košta, s obzirom na inflaciju i sva poskupljenja. Jutarnji

15.11. (13:00)

Svatko od nas krije neku mračnu tajnu iz prošlog života

Boris Dežulović: Nepostojeća Država Hrvatska

Kad jednom tako shvate da su pionirske, kadetske i juniorske lige samo velika i šarena laž – da golovi, pobjede i titule postoje koliko i Zubić vila, Djed Božićnjak ili World of Warcraft – djeca će lakše i radosnije prihvatiti da je sve u virtualnoj hrvatskoj paradržavi jedna divovska, zgoljna i besramna laž, da je laž i Nogometna liga Središte istok i SuperSport Prva hrvatska nogometna liga, i Hrvatski nogometni savez i Nogometni savez Osječko-baranjske županije i sama Osječko-baranjska županija. Da, draga djeco, škola je izmišljena, povijest je izmišljena, svjedodžba je izmišljena, diploma je izmišljena, doktorat je izmišljen, tvrtka je izmišljena, državni natječaj je izmišljen, parlamentarni izbori su izmišljeni, HDZ je izmišljen, Sabor je izmišljen, Vlada je izmišljena, televizijske vijesti su izmišljene… Ta država ne postoji, niti je – kako ste već i sami shvatili – ikad postojala. Boris Dežulović

Virtualna stvarnost u zdravstvu, turizmu, industriji i vojsci - Novi list

13.11. (15:00)

U Srbiji bi rekli: “Bože čuvaj Hrvatsku”

Boris Dežulović: Hvala Bogu na Srbiji

Hvala Bogu da postoje Srbija i neke druge države jer, koliko god da nam je teško, oni su još gori od nas. To je kao ono u Americi, “hvala Bogu da postoji Mississippi” – šeretski je poentirao predsjednik Republike Zoran Milanović u govoru pred studentima novinarstva, na svečanosti povodom 60. godišnjice zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, i tako još jednom demonstrirao izvanredno poznavanje kafanskog jezika, narodnih poslovica i pučke aforistike. “Thanks God for Mississippi” dosjetka je koju Amerikanci koriste kao alibi, podsjećajući da uvijek ima netko gori… Pogledajmo, uostalom, kakva je to država koju hrvatski predsjednik uz nadmoćni cerek uspoređuje sa Srbijom: Mala je to južna despocija, siromašna, sjebana i besperspektivna državica koja živi od financijske pomoći i subvencija Unije, u kojoj se novac okreće samo u trgovačkim centrima, kladionicama i kockarnicama, u kojoj više od polovice stanovništva živi ispod granice siromaštva, a mladi masovno bježe u ostale članice Unije. Boris Dežulović

 

 

12.11. (13:00)

U Domovinskom ratu anonimni su ginuli za anemične

Viktor Ivančić: Mirnodopska okupacija ili HDZ-ov ratoborni karakter mira

Da se HDZ poistovjetio s državom i da potpuno kontrolira život u Hrvatskoj – od kovanja ratne mitologije, preko zaposjedanja institucija i diobe privilegija, pa do izdajničke rasprodaje energetskih resursa zemlje – odavno je notorna stvar. Ništa prosječnom Hrvatu ne može do te mjere zapečatiti sudbinu i oduzeti budućnost kao odbijanje lojalnosti Partiji. Nepisano vladajuće geslo glasi: tko nije član HDZ-a, nije član društva. Ili, istinitije: ili si za HDZ, ili si za kurac. Hrvatska je u ratu oslobođena zbog toga – i samo zbog toga – da bi bila izručena okupaciji HDZ-a. Je li dakle u Dubrovniku bila obilježavana 30. godišnjica oslobođenja ili 30. godišnjica okupacije? Ovdje tvrdimo da je riječ o jednome te istom, s tim da ono prvo služi kao obredni smokvin list za ovo drugo. Malo koji prizor izaziva takvu mučninu kao kad živalj na okupiranom teritoriju proslavlja slobodu. Viktor Ivančić

12.11. (11:00)

Hrvatska, Bugarska i Rumunjska

Tri zemlje možda uđu u Schengen, problem su korupcija i poteškoće s granicama

Tri zemlje možda uđu u Schengen, problem su korupcija i poteškoće s granicama

Šengenski prostor, najveće međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebao proširiti na barem jednu novu članicu Unije, ako ne i tri, piše ovaj tjedan ENR (European Newsroom). Trenutno se šengenski prostor sastoji od 22 zemlje članice EU i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU kucaju na vrata – Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Od 27 država članica EU, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Cipar i Irska trenutno nisu dio šengenskog prostora. S druge strane, šengenski prostor obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU. Češka, koja predsjeda Europskom unijom, naznačila je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zajedno uđu u šengensku zonu bez granične kontrole. Očekuje se da će Vijeće EU-a o tome glasati 9. prosinca. Index

01.11. (18:00)

Među prvima u svijetu

Od iduće školske godine svi prvašići morat će vaditi nalaz kolesterola u krvi

MOKOŠKI PRVAŠIĆI SJELI U KLUPE Franković: Do kraja godine očekujemo  građevinsku dozvolu za nadogradnju škole - DuList

Od iduće školske godine uvodi se probir među školskom djecom na porodičnu hiperkolesterolemiju, a Hrvatska će biti među prvim zemljama s takvim probirom koji razotkriva povišeni kardiovaskularni rizik za djecu, ali i njihove najbliže srodnike. “Na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole dodat će se još jedan nalaz, a to je ukupna vrijednost kolesterola u krvi”, objasnio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva. Nasljedna, tzv. porodična hiperkolesterolemija, podrazumijeva izloženost patološko visokim koncentracijama aterogenoga kolesterola od najranijega djetinjstva, pa stoga oboljeli od te metaboličke bolesti imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata. Tportal

31.10. (15:00)

Jeftino prodaš, skupo kupiš

Od 1. srpnja 2023. stranci će moći kupovati poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj bez limita

Gorski kotar, Hlevci zemljište na prodaju

“Postoji interes stranaca, najviše većih korporacija jer našim ljudima nije isplativo imati malu količinu zemlje i obrađivati ju bez subvencija”, navodi stručnjak za nekretnine Sanjin Rastovac. Kaže kako će biti veliki interes za solarnu energiju, pogotovo u Zagori, te Slavoniju zbog agrikulture i poljoprivrede. Ističe da je Hrvatska i dalje najjeftinija u EU-u po cijeni zemljišta, oko 3400 eura po hektaru obradivog zemljšta, dok je, primjerice, u Sloveniji prosjek 20.000 eura, a najskuplja je Nizozemska sa 70.000 eura. “Možemo očekivati da će doći puno stranaca. Istra je područje od najvećeg interesa jer je zemlja najjeftinijja, ali i Primorsko-goranska županija”, navodi Rastovac. Slobodna

31.10. (13:00)

I u najrazvijenijim državama jako puno ljudi radi nedjeljom

Rad nedjeljom: Usporedba Hrvatske i nekih zemalja iz EU

U 'LOCKDOWNU' VAM JE BIO ZABRANJEN RAD NEDJELJOM? Sada možete tužiti državu – Ploče Online

Prema anketi iz 2015. Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, države s najvećim postotkom zaposlenika koji nikada ne rade nedjeljom su Luksemburg (58 posto), Belgija (57 posto), Austrija (55 posto) te Cipar, Latvija i Portugal (54 posto). Najmanje je zaposlenih koji nikada ne rade nedjeljom u Grčkoj (35 posto), Hrvatskoj (36 posto), Rumunjskoj (39 posto) te Irskoj i Poljskoj (41 posto). U prosjeku, u EU 54 posto radnika radi bar jednu nedjelju u mjesecu. Učestalost nedjeljnog rada je puno veća među samozaposlenima, a fizički radnici su češće odgovarali da rade bar jednu nedjelju nego uredski radnici. Po sektorima nedjeljom rade najviše radnici u trgovini i ugostiteljstvu, a najmanje u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu. Index Većina hrvatskih građana je za zabranu rada nedjeljom, no radili bi ako bi bili dobro plaćeni i imali drugi dan slobodan. Tportal

31.10. (09:00)

Politički kontekst danas je neusporedivo povoljniji za Hrvatsku nego 1995.

Višnja Starešina: Nova hrvatska pozicija u promijenjenim geopolitičkim okolnostima

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je Hrvatsku u poziciju da na terenu međunarodnih odnosa igra utakmicu nekoliko razina iznad svoje kategorije. Samit Međunarodne krimske platforme u Zagrebu, čija je ‘zvijezda‘ bila predsjednica Zastupničkog doma američkoga Kongresa Nancy Pelosi, tek je jedna manifestacija te nove hrvatske pozicije u promijenjenim geopolitičkim okolnostima. Hrvatska je u prigodi biti, kako je to napomenula Pelosi, ‘ključan američki saveznik, regionalni lider i NATO-ov partner‘ u ovom dijelu svijeta. I zahvaljujući tomu ojačati svoje gospodarske i sigurnosne kapacitete, kao i zaštititi svoje državne interese u odnosu na susjedni Balkan. Lider