Dalas: Petorica policajaca ubijena za prosvjeda zbog ubojstava crnaca - Monitor.hr
08.07.2016. (06:13)

Zlo koje je čekalo da se dogodi

Dalas: Petorica policajaca ubijena za prosvjeda zbog ubojstava crnaca

Dvojica snajperista ubila su petoricu policajaca i ranila šestoricu za vrijeme mirnog prosvjeda u Dallasu protiv ubojstva dvojice Afroamerikanaca koje su počinili policajci (ovdje video-snimke pucnjave). Jedan snajperist se ubio kad ga je policija pronašla, za drugim se još traga, iako policija misli da je moguće kako je bilo četvero pucača koji su se mijenjali. Američki predsjednik Barack Obama izjavio je kako ta policijska ubojstva pokazuju da se Amerika nužno mora suočiti s “pojavama rasnih predrasuda” u policijskim redovima i da ovi slučajevi ukazuju na probleme u pravosudnom sustavu. NY Times, Fox News


Slične vijesti

22.06. (09:00)

A 'Give peace a chance' ništa?

Amerika napala Iran! Trump: ‘Bilo kakvu osvetu dočekat ćemo još jačom silom‘. Počeo i novi napad Izraela

  • Amerika izvela napade na Iran, izvršen napad na tri glavna nuklearna postrojenja u Iranu – Natanz, Esfahan i Fordo (tportal). Trump: Potpuno smo uništili iranske nuklearne komplekse (Index), “Ili mir ili idu još jači napadi” (Index), Iransko ministarstvo: “Imamo pravo odgovoriti svom snagom” (Jutarnji), Iran ispalio salve projektila na Izrael nakon američkog napada (Index)
  • Netanyahu: Trumpova odluka da napadne Iran promijenit će povijest (N1)
  • Šef UN-a: Američki napad može dovesti do katastrofalnih posljedica (Index)
  • IAEA: Nema povećanja razina radijacije nakon američkih napada na Iran (Index)
  • Što se zna o tri napadnuta nuklearna postrojenja u Iranu: Natanz je najveći pogon za obogaćivanje urana, Fordo je duboko ukopano i čuvano postrojenje, samo SAD ima bombe koje mogu pogoditi tako duboko, Isfahan je najveći istraživački kompleks u Iranu (Index)
  • Trump na udaru kritika u SAD-u, demokrati bijesni: Obmanuo je zemlju, nijednom predsjedniku ne bi se smjelo dopustiti da jednostrano gurne ovu naciju u nešto tako značajno kao što je rat (tportal, Index)
16.06. (09:00)

Grad anđela gori

Starešina: U pozadini sukoba u L. A.-u je zapravo politički rat za Kaliforniju

Prizori iz Los Angelesa koji su ovih dana preplavili medije i društvene mreže više podsjećaju na prizore iz ratne zone nego na slike iz glamurozne prijestolnice svjetskog šoubiznisa i sinonima za filmsku industriju. No to je u svojoj biti politički rat koji je bio gotovo neizbježan. Bilo je samo pitanje u kojem trenutku i kojim povodom. Stvarni L. A. već dugo ne odgovara onim prastarim slikama iz zlatnog doba Hollywooda. L. A. je danas grad u kojem se ultrabogatstvo i glamur najizravnije susreću s bijedom, beskućništvom i ovisnostima, doslovce jednim pored drugog, sa stopom kriminaliteta pri američkom vrhu, ideološko-politički pozicioniran kao prijestolnica kulture ‘buđenja’, ‘otkazivanja’ i LGBTQ+ ideologija, gospodarski prenapregnut do neodrživosti.

Povratak predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, s beskompromisnom politikom suzbijanja ilegalnih migracija i razbijanja narkokartela, koja uključuje i deportacije, kao i činjenica da je L. A., sa svojom političkom upravom i celebrityjima koji je podupiru prepoznatljivo uporište Demokratske stranke u SAD-u, pretvorili su grad u poprište najoštrijega političkog sukoba s elementima nasilja. Prinudne deportacije koje provodi Trumpova administracija bile su tek neposredni povod sukoba i kaosa u L. A.-u. Višnja Starešina za Lider.

13.06. (12:00)

A tek je počeo

Donald Trump potresa demokratske temelje Sjedinjenih Američkih Država

Trump je u prvih pet mjeseci svog drugog mandata već nekoliko puta ušao u sukob s demokratskim institucijama zemlje, primjerice kad je riječ odeportacijama koje je proveo protivno jasnim sudskim naredbama. Predsjednik SAD-a ne može tek tako poslati Nacionalnu gardu ili marince u neku saveznu državu. Naredbu za njihovo raspoređivanje obično mora izdati vodstvo te države. U Kaliforniji je demokratski guverner Gavin Newsom izričito odbacio raspoređivanje saveznih trupa i podnio tužbu. No, predsjednik SAD-a to može učiniti, ukoliko je u tijeku pobuna protiv autoriteta savezne vlade. „Sudovi će se godinama baviti pitanjem zakonitosti onoga što je ovaj predsjednik učinio“, kaže politolog. A što je s demokratskim institucijama SAD-a? One su pod znatnim pritiskom. DW

07.06. (09:00)

Dečki ne mogu bez drame

Svemirski razvod: Trump i Musk pukli k’o SpaceX prototip

Iako predstavljani kao nerazdvojni saveznici, Donald Trump i Elon Musk u tjedan dana prešli su put od “sjajan je!” do “izgubio je razum”. Sukob je počeo Muskovom kritikom Trumpova zakona o državnoj potrošnji i porezima, a eskalirao optužbama, vrijeđanjima i prijetnjama. Trump je predložio prekid državnih ugovora s Muskovim tvrtkama, dok Musk najavljuje povlačenje iz suradnje i spominje Epsteinove spise. Na kraju, Trump razmatra prodaju svog Tesle. Američki mediji sve to prate kao dramu desetljeća. Index

  • Odvjetnik Jeffreyja Epsteina: Nema nikakvih informacija koje bi mogle naštetiti predsjedniku Trumpu (Index)
  • Može li se Musku oduzeti državljanstvo? Ako su optužbe o ilegalnom radu točne, može (Index)
30.05. (12:00)

Kad DOGE ne laje, nego reži

Odlazak ‘supredsjednika’: Motorna pila, nacistički pozdrav i deseci tisuća otkaza uz neznatne uštede

Elon Musk bio je i prije samih izbora predstavljan kao ključna figura u budućoj administraciji Donalda Trumpa, kao čelnik “Odjela za učinkovitost vlade” (DOGE), zadužen za brutalno rezanje birokracije i troškova. Iako ga je Trump nazivao genijem i najavljivao kao stalnog suradnika, Musk je s vremenom postao frustriran političkim preprekama i napustio ulogu, ne ostvarivši cilj uštede 2 bilijuna dolara. Njegov autokratski stil i “Silicijska” brzina pokazali su se nespojivima s Washingtonom. Odlazak je objavio na X-u, no analitičari ne isključuju njegov povratak — barem financijski. tportal

06.05. (01:00)

Tarife, trgovina i Tarantino – nitko nije pošteđen

Trgovinski rat SAD-a i Kine izaziva globalnu nesigurnost i carine na – filmove

Globalna ekonomska nesigurnost raste zbog trgovinskih napetosti SAD-a i Kine, iako tržišta očekuju smirivanje situacije. Kompanije revidiraju planove, dolazi do otpuštanja, a manji e-trgovci teško opstaju. Trump najavljuje nove carine, uključujući 100 % na strane filmove, želeći vratiti filmsku produkciju u SAD. Ekonomski pokazatelji padaju, posebno u Kini i UK-u, a Indija postaje privremena alternativa kineskoj proizvodnji. Trgovinski rat mijenja globalne tokove, a jedina moguća “pozitiva” je pritisak na inflaciju, što bi moglo otvoriti vrata nižim kamatnim stopama. Sve to stvara klimu zabrinutosti i nesigurnosti uoči mogućih reformi. Lider

24.04. (22:00)

Kad Trump pokuša "pametno", rafinerije završe u sudoku modu

Zašto cijena nafte pada, a gorivo poskupljuje? Kockanje s carinama čini svoje

Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab

24.04. (21:00)

Zajmodavci u nuždi? Hvala, ne trebamo više prijatelje

Amerika razmišlja o izlasku iz kluba koji je sama osnovala

MMF i Svjetska banka, ključne institucije globalnog financijskog poretka, suočene su s prijetnjom povlačenja SAD-a, potaknuto desničarskim „Projektom 2025“. Trumpova administracija, fokusirana na carine i unutarnje interese, blokira imenovanja i preispituje financiranja, čime destabilizira međunarodni sustav koji koristi upravo SAD-u. U pozadini, Kina jača svoju mrežu utjecaja kroz alternativne institucije poput NDB-a. Stručnjaci upozoravaju da bi izlazak SAD-a mogao izazvati krizu i preokrenuti globalne financijske tokove – ali i oslabiti američki utjecaj koji dolazi uz veto moć. DW

20.04. (11:00)

Bolje lice Amerike

U SAD-u se masovno prosvjedovalo protiv Trumpa: 50 prosvjeda, 50 saveznih država, 1 pokret


Od ranih prijepodnevnih sati prosvjednici su se okupljali u Washingtonu, New Yorku i Chicagu, a prosvjedi su održani i u saveznim državama poput Marylanda, Wisconsina, Tennesseeja, Južne Karoline, Ohija, Kentuckyja, Kalifornije i Pennsylvanije. Amerikanci su prosvjedovali i u inozemstvu, uključujući Dublin i nekoliko drugih gradova. Subotnji prosvjedi bili su usmjereni protiv više Trumpovih odluka, uključujući aktivnosti Ministarstva za učinkovitost vlade (Doge), inicijative za smanjenje broja zaposlenih i troškova u državnim institucijama te protiv odbijanja administracije da vrati Ábrega Garcíju, državljanina Salvadora. Index

20.04. (09:00)

SAD kao svjetski bully

Harari: U Trumpovoj viziji svijeta slabiji se uvijek predaju moćnima

Trumpova alternativna vizija svijeta je skup zatvorenih nacionalnih tvrđava – odvojenih vojnim, ekonomskim i kulturnim zidovima. Trump vjeruje da će takav svijet donijeti veću stabilnost, ali povjesničar i antropolog Yuval Noah Harari upozorava da povijest pokazuje suprotno: tvrđave se rijetko zadrže unutar svojih granica. Trump ne traži saveznike – nemu trebaju samo podanici. Umjesto sigurnosti, tvrđave bi se pretvorile u imperije koje ugrožavaju svoje susjede. Svaka država morala bi jačati vojsku, umanjujući ulaganja u gospodarstvo i društvo.

Trumpova vizija nije nova – to je svijet kakav je postojao stoljećima prije liberalnog poretka. No, u 21. stoljeću takav svijet nije samo opasan, već i nefunkcionalan. Kako zaključuje Harari za Financial Times, možemo biti zabrinuti, tužni ili ljuti – ali više ne možemo biti iznenađeni. A oni koji žele braniti svijet tvrđava moraju odgovoriti na jednostavno pitanje: kako će suparničke nacionalne tvrđave mirno rješavati svoje gospodarske i teritorijalne sporove, ako ne postoje univerzalne vrijednosti ni obvezujući međunarodni zakoni? Nacional