Digitalni život nakon smrti - Monitor.hr
03.05.2017. (17:46)

It's alive

Digitalni život nakon smrti

Salon ima zanimljiv članak koji istražuje što će se dešava sa profilima na društvenim mrežama nakon što osoba umre. Postoji mogućnost da se digitalni život nastavi i nakon smrti osobe, a jedna od mogućnosti je eterni.me, startup koji nudi mogućnost stvaranja pametnog avatara koji bi komunicirao s prijateljima osobe i nakon smrti.


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Deda, ipak možda nije bilo pametno da od tebe nastane drvo

Zeleni pogreb: Ideja o ekološkom pokopu nije znanstveno utemeljena

Sve veći ekološki otisak tradicionalnog ukopa i kremacije potaknuo je trend “zelene smrti” – metoda poput kompostiranja tijela, pretvaranja u gnojivo za stabla ili alkalne hidrolize. Iako ove opcije nude utješan narativ o povratku prirodi i biološkoj besmrtnosti, članak upozorava na opasnost od greenwashinga. Mnoge tvrdnje o “nultoj emisiji” nisu znanstveno potkrijepljene, a ekološki utjecaj samog čina zbrinjavanja tijela zanemariv je u usporedbi s utjecajem cijelog života pojedinca. Umjesto individualnih rješenja, prava promjena zahtijeva sustavnu reformu pogrebne industrije, bolju regulaciju emisija i transparentne dokaze o stvarnoj održivosti novih tehnologija. Aeon

27.06.2025. (01:00)

Četiri jahača

Duhan, alkohol, fosilna goriva i hrana uzrokuju najmanje trećinu smrtnih slučajeva diljem svijeta

U 2021. godini, 19 milijuna od ukupno 56 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu bilo je povezano upravo s te četiri industrije. Duhan je na vrhu popisa kao najsmrtonosniji proizvod te je odgovoran za 16% svih smrti u 2021. godini (više od devet milijuna ljudi). Zbog konzumacije alkohola godišnje umire 2,44 milijuna ljudi. To je 4,3% svih smrtnih slučajeva. Prehrambeni rizici uzrokovali su 5,4% svih smrtnih slučajeva u svijetu, odnosno više od tri milijuna ljudi. Najviše smrti povezano je s prehranom bogatom solju i prerađenim mesom, osobito u Europi. Zagađenje zraka fosilnim gorivima uzrokovalo je oko 4,5 milijuna smrti u 2021., što čini između 5 i 8% svih globalnih smrtnih slučajeva. N1

30.05.2025. (10:00)

Što nam i za to treba trening?

Što se događa s tijelom prije smrti: faze, simptomi i značenje “hropca smrti”

FX serija Dying for Sex prikazuje umiranje kao prirodan, predvidiv proces, nalik rađanju. Hospicijska sestra objašnjava simptome poput gubitka apetita, delirija i ‘hropca smrti’, ali i fenomen ‘oporavka’ – kratkog bljeska jasnoće prije kraja. Inspirirana stvarnim iskustvom Molly Kochan, serija i stručnjaci naglašavaju važnost ‘pismenosti o smrti’. Razumijevanje fiziologije umiranja može umanjiti strah i omogućiti dostojanstveniju smrt. Smrt nije medicinska katastrofa, već biološki završetak koji naše tijelo zna odraditi – uz malo edukacije, možemo ga dočekati mirnije i svjesnije (kada za to dođe vrijeme). tportal

19.04.2025. (10:00)

Kad srce stane, kreću pitanja

Iskustva bliske smrti između znanosti, vjere i kulture

Za većinu ljudi vrijedi: nije nas strah same smrti, nego neznanja o tome što se događa tijekom umiranja i nakon njega. Medicinski gledano, postoje različite vrste smrti, klinička i moždana. Sa znanstvenog stajališta, iskustva bliska smrti („near-death experiences”) nastupaju u vremenu između kliničke smrti i reanimacije. Time se intenzivno bave ne samo znanost, nego i religije i ezoterija, s tim što opisi tih doživljaja mogu u velikoj mjeri varirati ovisno o kulturnom i regionalnom okruženju. Iskustva kliničke smrti su različita, mnogi koji su je doživjeli ne sjećaju se ničega, dok drugi se sjećaju osjećaja velike sreće ili pak panike i straha.

Iako je smrt sastavni dio života, ne želimo je prihvatiti kao neizbježan kraj. „Duša” najčešće označava nematerijalnu, od tijela odvojenu, besmrtnu suštinu jedne osobe. U mnogim religijama duša je ono što čovjeka čini onim što jest. Ali jesu li naše biće – naša duša – doista samo mjerljive moždane aktivnosti, biokemijski procesi i društveno-kulturni utjecaji? Ili naš „duševni život” oblikuje izuzetno složena međuovisnost tijela, duha i okruženja? Postojanje duše ili takve međuovisnosti ne može se dokazati znanstvenim putem. A tamo gdje prestaje domena empirijske znanosti – počinje vjera. DW

10.11.2024. (14:00)

Miruj, u smrti se sniva

Što se događa ljudskom tijelu nakon smrti

Tijelo ima više od 200 kostiju, nekoliko bilijuna mikroba i čak 37 bilijuna stanica. Kada nastupi smrt, ono postupno propada, a nekim organima potrebne su godine da potpuno nestanu, prenosi Business Insider. Između drugog i četvrtog dana od smrti mikrobi su već posvuda. Oni proizvode otrovne plinove, poput amonijaka i sumporovodika, koji će se proširiti i dovesti do toga da se tijelo napuhne i zaudara. Stanice koje čine mozak sadržavaju 70 posto vode, a kada ostanu bez kisika i počnu odumirati, otpuštaju je. To je razlog zbog kojega se na dnu lijesa ubrzo nakon smrti čovjeka može pronaći voda. Mikrobi koji sudjeluju u probavi bježe jer više nemaju hranu pa se sele po cijelom tijelu. Nakon godinu dana razgradi se odjeća na mrtvom tijelu, a idućih pedeset godina ostaju samo kosti i koža. Nakon sto godina kosti izgube kolagen i postanu mrvljive, a jedino što ostane su – zubi. Večernji

05.09.2024. (10:00)

Ali možemo pretpostaviti

U srpnju u Hrvatskoj zabilježeno više smrti nego inače. Ne zna se zašto

Budući da toplinski valovi u Hrvatskoj i EU posljednjih godina odnose sve više žrtava, nagađanja o mogućoj povezanosti mogu zvučati smisleno. Primjerice, prema dostupnim podacima, toplinski valovi u Europi, uključujući i Hrvatsku, uzrokovali su tijekom ljeta 2022. godine oko 61.672 smrtna slučaja. Studije također daju projekcije prema kojima će toplinski valovi u budućnosti postati još češći i smrtonosniji. Prava slika stanja bit će vidljiva po završetku upisa i obrade svih umrlih osoba u 2024. godini. Tada će biti evidentirani i njihovi uzroci smrti na osnovu kojih će se moći analizirati je li zabilježen značajan višak smrti te procijeniti eventualna povezanost s bolestima koje su bile uzrok smrti – priopćil su iz HZJZ-a. Index

07.12.2023. (21:00)

Odbljesak života koji napuštamo

Život nam pred smrt možda zaista ‘preleti pred očima’, otkriva nova studija

EEG je pokazao da obrasci moždane aktivnosti povezani sa sanjanjem i prisjećanjem oživljavaju upravo kad srce prestane kucati, nastavljajući još neko vrijeme nakon toga. Iako je nemoguće izvući bilo kakve čvrste zaključke iz ovih informacija, moždana aktivnost povezana s vraćanjem sjećanja može ukazivati ​​na to da doista “vidimo kako nam život doslovno prolazi pred očima” kad umiremo. Ova je mogućnost dodatno potvrđena rezultatima naknadne studije koja je uključivala četiri pacijenta sa srčanim udarom koji su umrli u jedinici neurointenzivne njege u Michiganu. Prateći njihove neuralne oscilacije kod umiranja, istraživači su primijetili “eksploziju” aktivnosti unutar takozvane “vruće zone” mozga, koja se nalazi na sjecištu temporalnog, parijetalnog i okcipitalnog režnja, koja je povezana sa snovima, kao i sa svjesnim mislima. IFL Science

30.01.2023. (11:00)

Skoro pa dokumentarna serija

Neuroznanstvenici istražili što se događa s našim mozgom kad umremo

I odgovor našli u nalik prikazanom procesu u seriji Star Trek. Izgleda da mozak može ostati aktivan nekoliko minuta nakon što srce stane. Ako nema otkucaja srca ili pumpanja krvi, mozak brzo ostaje bez kisika. U roku od 20 do 40 sekundi počinje “cerebralna ishemija” i neuroni zapravo skliznu u stanje mirovanja u posljednjim pokušajima da sačuvaju svoju sve manju energiju. Mozak je električki neaktivan, iako još uvijek postoji šansa za njegovim oživljavanjem. Zapanjujuće je da je istraživanje novijeg datuma, iako je sličan proces priakzan u epizodi Zvjezdanih staza još 1988. godine. No, to znanstvenike ne čudi, budući da su slična istraživanja otprije vršena kod životinja. IFL Science