Elon Musk: Preseljenje na Mars bi jednog dana moglo koštati 100.000 dolara - Monitor.hr
13.02.2019. (09:00)

Čovjek koji je pao sa Zemlje

Elon Musk: Preseljenje na Mars bi jednog dana moglo koštati 100.000 dolara

Elon Musk, osnivač SpaceX-a i Tesle, napisao je na Twitteru koliko će koštati preseljenje na Mars na kojem radi. “Zavisno od broja zainteresiranih, uvjeren sam da će cijena preseljenja na Mars biti jeftinija od 500 tisuća dolara, a možda će čak biti jeftinije od 100 tisuća. Većina ljudi u naprednijim gospodarstvima će moći prodati svoje domove i preseliti se na Mars, ako to žele”. Musk je poznat po neodgovornim tvitovima, jedan iz prošle godine ga je koštao mjesta direktora Tesle i 20 milijuna dolara kazne.


Slične vijesti

Jučer (12:00)

X marks the flop

Podnar: Grok gubi utrku s konkurencijom, ali ne zbog tehnologije

Elon Musk je uspio prodati električne automobile skepticima, rakete državnim agencijama i društvenu mrežu oglašivačima koji su ga bojkotirali. Grok je drugačija priča. Grok od početka nije građen kao neutralna korporativna platforma, nego kao ideološka potvrda vlasnika: obećanje “nesputane” umjetne inteligencije, manje moderacije, otpor “woke cenzuri”. Dobio je prepoznatljiv “spicy mode”, način rada koji dopušta sadržaje koje konkurentske platforme blokiraju. Kad je dobio mogućnost generiranja slika, u samo 11 dana dogodio se pokop: Model je generirao oko 4,4 milijuna slika, od čega 1,8 milijuna seksualiziranih prikaza žena i otprilike 23.000 prikaza djece. Regulatori u Europi brzo su reagirali: istrage, zahtjevi za dokumentacijom, privremena ograničenja pristupa. Priča se nije tretirala kao izolirani tehnički bug, nego kao logična posljedica namjernog brendiranja. U očima regulatora to nije bio nesretan propust. Ivan Podnar za Bug

24.04. (19:00)

Kad Elon igra poker sa 60 milijardi, a ti još uvijek pokušavaš shvatiti kako radi ChatGPT

Analiza tehnoloških potresa: Od Elonovih milijardi do kraja SaaS modela kakvog poznajemo

Ova epizoda podcasta Moonshots analizira dramatične promjene u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na potencijalnu akviziciju kursora od strane SpaceX-a za nevjerojatnih 60 milijardi dolara. Peter Diamandis i gosti raspravljaju o tome kako napredni AI modeli poput Claudea počinju ugrožavati tradicionalni SaaS (Software as a Service) sektor. Također, dotaknuli su se masovnih odlazaka iz OpenAI-ja te uspona “AI-native” startupa koji prijete sporim korporacijama. Uz analizu geopolitičkih rizika i budućnosti rada, epizoda nudi uvid u “obilje” koje donosi tehnologija, uključujući ambiciozne projekte za drastično smanjenje troškova života… preporučili ga na Monitorovom forumu: Likovi su uspješni poduzetnici, obrazovani i praktičari u AI-ju. Njihova mantra je – škole su gotove, glavna preporuka za klince – idite u poduzetnike, jer danas jedan čovjek može realizirati tvrtku od milijardu dolara. Solo, bez radnika.

20.04. (12:00)

Spaceboy protiv chatbota

Musk i Altman na sudu: Pravni rat za dušu (i profit) umjetne inteligencije

U Oaklandu počinje suđenje stoljeća: Elon Musk protiv OpenAI-ja. Musk optužuje Sama Altmana za izdaju neprofitnih načela i pretvaranje tvrtke u Microsoftov profitni laboratorij. Dok on traži povratak “otvorenom kodu” i smjenu vodstva, OpenAI tvrdi da Musk tek želi usporiti konkurenciju radi svog xAI-ja. Ishod bi mogao diktirati sudbinu nadolazećeg IPO-a i kontrolu nad AGI tehnologijom. Iako su Muskovi motivi upitni, svjedočenja ključnih aktera (Altman, Nadella, Murati) otkrit će strogo čuvane tajne o razvoju najmoćnije tehnologije današnjice i odgovornosti AI divova prema čovječanstvu. Bug

12.03. (12:00)

Matematika Wall Streeta kao mađioničarski trik

Varoufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona

Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – financijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali s uzdahom olakšanja. Dok Elon Musk nastavlja da se bogati, nama ostaje da zurimo u veliki problem modernog kapitalizma, u spremnost tržišta da investira u vlastite zablude… piše Yanis Varoufakis, prenosi ga Peščanik: on kritizira financijsku logiku iza spajanja kompanija SpaceX i xAI, tvrdeći da se tržišna vrijednost često umjetno napuhuje. Objašnjava kako Elon Musk i financijski krugovi koriste optimistične projekcije, visoke K/E koeficijente i financijski inženjering kako bi povećali vrijednost kompanija. Takve procjene podsjećaju na ranija neuspješna spajanja poput AOL–Time Warner i Daimler–Chrysler. Posebno se kritizira praksa otkupa vlastitih dionica, koja umjetno podiže cijenu dionica umjesto da se novac ulaže u razvoj. Zaključak je da tržište često investira u vlastite iluzije, što koristi financijskim elitama, dok rizik snose obični investitori.

09.03. (21:00)

Svijet mu nije dovoljan

AI seli u orbitu: Svemirska računala postaju jeftinija od zemaljskih?

Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist

27.02. (14:00)

Više slobodnog vremena, manje izgovora što s njim učiniti

Nobelovac: AI će skratiti radni tjedan i promijeniti samu ideju posla

Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery

16.02. (09:00)

Tri igrača malo jača

SpaceX i Blue Origin ubrzavaju utrku za Mjesec prije kineske misije 2030.

Elon Musk i Jeff Bezos zaoštravaju lunarnu utrku dok SAD nastoji preteći Kinu u povratku ljudi na Mjesec. SpaceX planira izgradnju baze “Moonbase Alpha” i razvoj Starshipa kao lunarnog landera u sklopu NASA-inog programa Artemis program. Blue Origin ubrzava razvoj landera Blue Moon i odustaje od svemirskog turizma kako bi fokus prebacio na Mjesec. Obje tvrtke dobivaju milijarde dolara NASA-ine potpore. Mjesec se sve više promatra kao strateška točka za resurse, infrastrukturu i AI satelite, uoči planirane kineske misije slijetanja astronauta 2030. godine. HRT

21.11.2025. (09:00)

Svatko sa svojom filozofijom

Tko danas „popravlja“ liberalizam: četiri postliberalna recepta

Karlo Jurak za Ekonomski lab analizira kako četvorica popularnih suvremenih mislilaca, odnosno utjecajnih biznismena – Harari, Peterson, Musk i Thiel – predlažu različite postliberalne transformacije bez izravnog suočavanja s liberalizmom kao ideologijom. Harari nudi humanističko-egalitarni tehno-oprez, Peterson individualnu odgovornost i moralni konzervativizam, Musk tehno-entuzijastični individualizam, a Thiel radikalni transhumanistički individualizam. Iako svi žele „spasiti“ liberalizam, njihovi pristupi su parcijalni i fragmentarni te ne daju cjelovite odgovore na ključne probleme liberalnog poretka.

17.11.2025. (08:00)

Jabuka ne pada daleko od stabla

Grokipedia: AI enciklopedija kao ideološka protuteža Wikipediji… s manje pouzdanosti

Elon Musk pokrenuo je Grokipediju, AI-enciklopediju temeljenu na njegovom chatbotu Groku, kao odgovor na navodnu „pristranost“ Wikipedije. Platforma već ima oko 900.000 članaka, ali se oslanja na Wikipediju i zasad nema jasne uredničke procese ni transparentnost. Stručnjaci upozoravaju na pristranost, nedostatak ljudskog nadzora i rizično označavanje sadržaja kao „provjerenog od Groka“, iako je Grok ranije širio dezinformacije. Grokipedija daje prednost nekonvencionalnim izvorima, preskače neugodne činjenice i zasad ne nudi širinu ni pouzdanost Wikipedije, unatoč Muskovim tvrdnjama. DW

06.11.2025. (12:00)

Kao sabor, samo s Teslama i algoritmima

Javne svađe direktora AI tech firmi: novi oblik vodstva ili digitalni autogol?

Otvoreni sukobi lidera poput Elona Muska i Sama Altmana postali su nova norma u tehnološkom svijetu. Iako takve javne prepirke mogu povećati vidljivost i ojačati imidž beskompromisnog vođe, stručnjaci upozoravaju da većini direktora takvo ponašanje može ozbiljno naštetiti reputaciji i vrijednosti tvrtke. Studije pokazuju da se agresivni stil vodstva cijeni u natjecateljskim, ali ne i suradničkim okruženjima. I dok “tech-bro” prepucavanja mogu kontrolirati narativ, većini šefova društvene mreže ostaju – opasan alat. Poslovni