Gdje smo i kamo idemo? Sudbina svemira u par gutljaja - Monitor.hr
Danas (11:00)

Otići ćemo kako smo i došli - uz Big Bang

Gdje smo i kamo idemo? Sudbina svemira u par gutljaja

Svemir je počeo prije 13,8 milijardi godina, no njegovo finale još je predmet žustrih rasprava. Znanstvenici se spore oko nekoliko scenarija, a ključnu ulogu igra misteriozna tamna energija koja ubrzava širenje prostora.

Ovisno o njezinu ponašanju, čekaju nas četiri sudbine:

  • Toplinska smrt (Big Freeze): Svemir se beskonačno širi, hladi i gasi.
  • Veliko rastrgnuće (Big Rip): Ekspanzija postaje toliko nasilna da kida galaksije, planete i same atome.
  • Veliki kolaps (Big Crunch): Širenje staje i svemir se urušava natrag u singularnost.
  • Raspad lažnog vakuuma: Kvantni mjehur promjene koji brzinom svjetlosti trenutno briše poznatu fiziku.

Trenutačno smo u ranoj, svjetlijoj fazi kozmičke povijesti, a precizna mjerenja tek trebaju otkriti hoćemo li završiti smrznuti, rastrgani ili resetirani. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Jučer (12:00)

Zato ja sve volim medium

Mit o raku s tanjura: Crne pjege na pizzi bezopasne, pravi rizik vreba s lošeg roštilja

Mitovi o kancerogenosti „leopardastog” ruba napuljske pizze nemaju znanstveno uporište u svakodnevnoj prehrani. Iako izloženost visokim temperaturama stvara spojeve poput akrilamida, ključ zdravstvenog rizika leži u dozi i trajanju pečenja. Kratka priprema pizze (do 90 sekundi) ne stvara toksičnu karbonizaciju, za razliku od predugo pečenog, masnog i zadimljenog mesa s roštilja. Nekoliko tamnih pjegica rezultat je poželjne Maillardove reakcije koja hrani daje bogat okus. Umjesto panike zbog pjege na tijestu, veći fokus treba staviti na stvarne zdravstvene neprijatelje: pretilost, alkohol, pušenje i sjedilački način života. Igor Berecki za Bug

Prekjučer (22:00)

Kad svinja postane previše ljudska za zakonodavce, a taman za operacijsku salu

Paradoks regenerativne medicine: Lakše u čovjeka presađujemo svinjski bubreg nego što u svinji uzgajamo ljudski

Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje genetički modificiranih svinjskih organa u ljude, ubrzano prelazi iz laboratorija u klinička ispitivanja. Pomoću CRISPR tehnologije, znanstvenici mijenjaju svinjski genom kako bi spriječili imunosno odbacivanje i uklonili opasne retroviruse, što otvara nadu za tisuće pacijenata na listama čekanja. Međutim, alternativna strategija – uzgoj ljudskih organa unutar svinjskih embrija (stvaranje kimera) – nailazi na stroge regulatorne i etičke blokade u SAD-u. Dok medicina lakše prihvaća prilagođeni životinjski organ u ljudskom tijelu nego obrnuto, budućnost donosi mješavinu bioinženjeringa, organoida i ksenotransplantacije. U tom prijelazu iz čekanja organa u njihovo projektiranje, etika ne smije biti slijepa kočnica, već precizan regulator koji prati moćnu biologiju. Igor Berecki za Bug

Petak (09:00)

Kako će izgledati kad se u tebi zamigolji nešto živo

NOVAKnee: Znanstvenici razvijaju 3D-ispisano “živo” koljeno koje s vremenom postaje dio vas

Projekt NOVAKnee američkih sveučilišta Columbia i Missouri cilja zamijeniti klasične metalno-plastične proteze 3D-ispisanim, biorazgradivim implantatima naseljenim živim stanicama. Ova privremena skela pruža mehaničku potporu dok potiče organizam da sam izgradi novu kost i hrskavicu, tkivo koje se inače prirodno ne obnavlja. Iako koncept obećava revoluciju, suočava se s okrutnim zakonima fizike i biomehaničkom složenošću koljena. Tehnologija je trenutno u fazi laboratorijskih ispitivanja na životinjama, a prva testiranja na ljudima optimistično se očekuju tek 2027. ili 2028. godine, što znači da je rutinska primjena još daleko. Igor Berecki za Bug

Utorak (13:00)

Više sporta, manje živciranja, što je sigurno - sigurno je

Može li se visoki krvni tlak ikada trajno izliječiti? U nekim slučajevima da

Povišeni krvni tlak (hipertenzija) najčešće je doživotna kronična bolest, no potpuno izlječenje moguće je kod rijetke sekundarne hipertenzije uklanjanjem njezinog uzroka (npr. operacijom tumora nadbubrežne žlijezde). Kod većine pacijenata riječ je o primarnoj hipertenziji uzrokovanoj genetikom i starenjem. Dugotrajni visoki tlak nepovratno mijenja i krućuje krvne žile. Ipak, drastičan gubitak težine (poput barijatrijskih zahvata) i redovita aerobna aktivnost mogu sniziti tlak za 5–20 mmHg. To bolesnika može dovesti u stanje remisije – razdoblje u kojem su vrijednosti stabilne i bez terapije, no povratak starih navika vraća i bolest. Igor Berecki za Bug

15.06. (11:00)

Za mene može pizza, a bakterije će palačinke

Žudnju za slatkim i masnim ne kroje samo navike, stres i volja, već i – naš mikrobiom

Žudnja za kaloričnom hranom nije samo pitanje slabe volje, već potencijalno i utjecaja crijevnog mikrobioma. Ova složena zajednica mikroorganizama komunicira s mozgom putem vagusnog živca i metaboličkih signala, djelujući poput “unutarnjeg lobista”. Istraživanja na miševima pokazuju da različiti mikrobiomi mijenjaju prehrambene izbore, dok određene bakterije (poput Bacteroides vulgatus) utječu na hormone sitosti slično modernim lijekovima za mršavljenje. Iako ljudski izbor hrane dodatno oblikuju kultura i emocije, mikrobiom stvara povratnu spregu: hrana koju biramo dugoročno mijenja sastav bakterija, koje potom suptilno utječu na naše buduće prehrambene želje. Igor Berecki za Bug

08.06. (11:00)

Skynet u državnoj službi

Tamna strana algoritama: Deset slijepih ulica umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija nije filmski demon, već moćan alat koji bez ljudskog nadzora, odgovornosti i konteksta postaje izvor automatizirane nepravde. Umjesto robotske apokalipse, stvarna prijetnja leži u nekritičkoj primjeni tehnologije kroz deset “slijepih ulica”: od diskriminatorne birokracije i prediktivne policije do algoritamskog zapošljavanja, degradacije medicine, obrazovanja i mentalnog zdravlja. Dodatno, generativni AI podriva demokraciju dezinformacijama, guši kreativnost masovnim prosječnim sadržajem (“AI slop”) te uzrokuje golemi ekološki trošak. Ključno pitanje stoga nije što AI može učiniti, već u kojim područjima joj zbog nedostatka svijesti i empatije nikada ne smijemo prepustiti odlučivanje. Igor Berecki za Bug

06.06. (12:00)

Izbacivač u nosu

Nazalni sprej koji trenira pluća: Široka obrana od patogena pred dugim testom na ljudima

Stanfordski znanstvenici razvili su eksperimentalni sprej za nos koji umjesto prepoznavanja jednog antigena lokalno podiže borbenu spremnost dišnog sustava. U miševa je ova formulacija mjesecima pružala široku zaštitu od virusa (SARS-CoV-2), bakterija otpornih na antibiotike i alergena, stimulirajući urođeni imunitet i “oštreći” plućne makrofage. Iako koncept mijenja paradigmu cijepljenja i nudi rješenje za pandemijsku pripravnost, put do ljudske primjene je dug. Imunitet zahtijeva preciznu ravnotežu, a miševi ipak nisu dlakavi ljudi s repom, pa klinička ispitivanja tek trebaju dokazati sigurnost i trajanje zaštite bez izazivanja kroničnih upala. Igor Berecki za Bug

31.05. (23:00)

Farmaceutski švedski stol za lakovjerne

Velika analiza suplemenata: Samo šest je vrsta dodataka prehrani koji zaista djeluju

Tržište suplemenata često prodaje “dodatak savjesti” umjesto stvarne koristi, no znanost prepoznaje nekoliko opravdanih iznimaka. Suplementacija ima smisla isključivo kod dokazanih manjkova, specifičnih životnih faza ili mjerljivih ciljeva. Znanstveno utemeljeni dodaci su folna kiselina (prije i u ranoj trudnoći), vitamin D (za djecu, starije i trudnice), vitamin B12 (za vegane i starije s lošom apsorpcijom), željezo (kod dokazane sideropenije), te proteini i kreatin (kod rizika od gubitka mišića ili ciljanog treninga). Nasuprot tome, popularni multivitamini, detoks čajevi i megadoze vitamina C za imunitet nemaju uporište u kliničkim dokazama te predstavljaju bacanje novca. Igor Berecki za Bug

29.05. (19:00)

A ako sam ljevak i dešnjak, jesam li onda lješnjak?

Berecki: Nismo desnoruki bez razloga, to je rezultat evolucije

Nova studija u časopisu PLOS Biology, analizirajući 41 vrstu primata, otkriva da ljudska desnorukost (stabilna na oko 90% populacije) nije slučajnost, već evolucijski nusproizvod uspravnog hoda i rasta mozga. Kada je bipedalizam oslobodio ruke lokomotornih dužnosti, a mozak postao veći i lateraliziran, otvorio se prostor za motoričku specijalizaciju. Model pokazuje da su rani hominini imali tek blagu sklonost jednoj strani, dok s rodom Homo desnorukost postaje izraziti populacijski obrazac. Kultura je biološku sklonost samo pojačala, dok ljevaci ostaju evolucijski podsjetnik na prirodnu varijabilnost. Igor Berecki za Bug

26.05. (11:00)

Kad je glad bila stil života, a ne izbor

Post: Dan bez hrane ne utječe loše na kognitivne sposobnosti

U povijesti civilizacije post je najčešće bio religijska, moralna, društvena ili medicinska praksa, a tek je relativno nedavno postao “protokol”. . Kršćanski post, islamski ramazan, židovski Jom kipur, budističke i hinduističke prakse odricanja – sve su to kulturno različiti, ali antropološki srodni obrasci. U predmodernim društvima post nije bio samo izbor. Često je bio i sezonska činjenica. Hrana nije bila stalno dostupna, hladnjaci nisu postojali… S jedne strane, to je povijest odricanja kao duhovne i moralne prakse, a s druge je to povijest ljudskog metabolizma naviknutog na činjenicu da obroci nisu uvijek dolazili u urednim razmacima, zapakirani u tri glavna i dva međuobroka. U tom smislu ljudski mozak se nije evolucijski razvijao u okolišu u kojem svaka manja nelagoda u želucu zahtijeva hitnu intervenciju karamelnom čokoladicom. Igor Berecki za Bug