18.07.2019. (07:30)
Hrvatski turizam u prvoj polovici godine zadržao je prošlogodišnju razinu zahvaljujući odličnom svibnju i hotelima, koji su ostvarili čak 47% udjela u komercijalnom smještaju. Ipak, lipanj je donio pad dolazaka i noćenja, što je najviše pogodilo obiteljski smještaj s minusima do 30%. Uzroci pada leže u Svjetskom nogometnom prvenstvu, geopolitici, ali i percepciji Hrvatske kao skupe destinacije. Dok ponuda privatnog smještaja raste brže od potražnje, rujan i last-minute rezervacije bit će ključni. Stručnjaci upozoravaju da gosti, osim smještaja, sve strože važu visoke cijene u restoranima i supermarketima. HRT, tportal
Istraživanja pokazuju da su cijene brendirane hrane u Hrvatskoj među najvišima u EU. Iako se kao razlozi često navode PDV i razvedenost obale, studija Europske komisije otkriva da su stvarni krivac teritorijalna dobavna ograničenja (TSC). Riječ je o umjetnim preprekama kojima dobavljači, kroz promjene pakiranja ili zabrane izvoza, sprječavaju trgovce da jeftinije nabavljaju robu s drugih tržišta. Unatoč tome što pet lanaca drži preko 56 % hrvatskog tržišta, domaći regulatori i država pokazuju potpunu nezainteresiranost za ovaj problem, zaključujući da na tržištu nema nikakvih strukturnih nepravilnosti. Velika škrtica za Jutarnji
Europa se suočava s intenzivnim toplinskim valovima i jačanjem fenomena El Niño, što donosi ozbiljne ekonomske posljedice. Produktivnost rada opada za oko 3% sa svakim stupnjem iznad 30°C, a najviše trpe građevina i poljoprivreda. Do 2030. godine, vodeća europska gospodarstva mogla bi zbog vrućina izgubiti milijarde dolara. Suše ugrožavaju poljoprivredu, pa se očekuje rast cijena hrane, poput kakaa i šećera. Zanimljivo je da je podbacio i solarni sektor: učinkovitost solarnih elektrana paradoksalno pada za 0,4 do 0,5% za svaki stupanj iznad 25°C, i to upravo u trenucima najveće potrošnje struje. Poslovni
Hrvatske cijene hrane često izazivaju kritike usmjerene prema trgovcima i turizmu, no stvarnost je kompleksnija. Dok je opća razina cijena u 2025. na očekivanih 76% prosjeka EU (prateći rast BDP-a), hrana i bezalkoholna pića odskaču 6% iznad prosjeka. Ipak, anomalije su selektivne. Bezalkoholna pića (+34%) te šećer i slatkiši (+26%) bilježe ogroman skok, dok su meso, voće i povrće znatno ispod europskog prosjeka. Uzroci nisu univerzalni; umjesto populističkog zamrzavanja cijena, problem leži u ekonomiji obujma manjih tržišta, transportu, strukturi lokalnih lanaca nabave i potrošačkim navikama koje tek treba detaljno istražiti. Velimir Šonje za Ekonomski lab
Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab
Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni
Saborski zastupnik Damir Barbir (Centar) kritizirao je Vladu zbog inflacije od 5,2 posto te predložio otpuštanje 10.000 ljudi s “izmišljenih” radnih mjesta u javnom sektoru, čime bi se uštedjelo 500 milijuna eura. Mišel Jakšić (SDP) prozvao je Hrvatsku kao “šampiona inflacije” u eurozoni. S druge strane, HDZ-ov Ivan Radić najavio je povijesni projekt izgradnje novog, ultra-modernog KBC-a Osijek za milijun pacijenata. Oporba je još upozorila na betonizaciju i uništavanje prirode u Istri i priobalju, dok se Josip Jurčević (NZ) osvrnuo na opasnosti umjetne inteligencije koja “ukida smisao čovjeka”. Index
Sa svibanjskom inflacijom od 5,2 % po nacionalnom indeksu, Hrvatska je ponovno u samom vrhu eurozone, znatno iznad prosjeka koji iznosi 3,2 %. Dok Europska komisija predviđa usporavanje rasta hrvatskog BDP-a s 3,4 % u 2025. na 2,7 % u 2026. godini, novi energetski šokovi i rastući troškovi poslovanja dodatno koče investicije. Glavni domaći pokretači rasta, poput obnove i europskih fondova, ulaze u zrelu fazu i gube snagu. Bruxelles istovremeno upozorava na prekomjernu javnu potrošnju, čime se fokus s rasta cijena prebacuje na pitanje koliko će inflacija dugoročno koštati gospodarski rast. Poslovni
Pad potrošačkih cijena u svibnju spustio je godišnju inflaciju u Hrvatskoj na 5,2% (prema HICP-u na 4,9%), dok je u europodručju ona ubrzala na 3,2%. Trenutačni višak inflacije u Hrvatskoj uzrokovan je većim udjelom i bržim rastom cijena energenata nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Za razliku od inflacijskog vala 2021. – 2022., cijene hrane i usluga zasad su stabilne zbog slabije agregatne potražnje, restriktivnije monetarne politike te veće upotrebe obnovljivih izvora energije. Iako su zbog nepredvidivosti geopolitike i odgođenih reakcija tržišta promjene i dalje moguće, vrhunac ovog vala očekuje se na ljeto i trebao bi dosegnuti tek polovicu snage onog prošlog. Velimir Šonje za Ekonomski lab
Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji