Građani i planeta traže 'pravo na popravak' kućanskih aparata i gadgeta - Monitor.hr
25.08. (23:30)

Građani i planeta traže ‘pravo na popravak’ kućanskih aparata i gadgeta

Pokvareni proizvodi poput kućanskih aparata i gadgeta zamjenjuju se novima, umjesto da se popravljaju. Ovo je ujedno ekološko i ekonomsko pitanje, a neke od zemalja EU već su poduzele neke korake kako bi se smanjila količina tog otpada, poput ocjenjivanja proizvoda od 1 do 10 na osnovu cijene, dostupnosti rezervnih dijelova, mogućnosti popravka… No riječ je o proizvodima poput perilica rublja i posuđa, hladnjaka i monitora, dok regulativa zasad ne obuhvaća proizvođače najštetnijeg otpada, mobitela, računala i tableta. TED


Slične vijesti

08.01. (15:30)

Koristi pa vrati proizvođaču

Iznajmljivanje računala umjesto kupovine – pravo rješenje?

Kada bi proizvođači zadržali vlasništvo nad svojim proizvodima, iznajmljivali ih umjesto prodavali, teret recikliranja elektronskog otpada bi sa potrošača, koji često ne znaju što bi sa starim uređajima, bio prebačen na kompanije, koje bi mogle direktno koristiti materijale i dijelove za nove proizvode. Prema posljednjem izvješću, 2019. godine je sakupljeno i reciklirano samo 17,4 posto (9,3 milijuna tona) takvog otpada, dok je ukupno proizvedeno – 53,6 milijuna tona. DW

04.07.2020. (15:00)

Tehnološki hoarderi

Opasnost elektroničkog otpada

Kühr nas uvjerava kako se zapravo svaki električni uređaj može gotovo potpuno reciklirati – u načelu. Jer često to znači preveliki trošak energije i radne snage da bi se to “isplatilo”. No može se mnogo više: u Europi se već 2019. htjelo doći do cilja reciklirati 65% električnog otpada, no došlo se jedva do 42%. Deutsche Welle

 

01.03.2019. (19:30)

Norvežani proizvode najviše e-opada po stanovniku

Godine 2017. svaki stanovnik Norveške proizveo je 28,6 kilograma elektronskog smeća. No, što se tiče utjecaja na svijet, jedna je stvar ako imaš pet milijuna stanovnika poput Norveške ili nekoliko stotina milijuna (325 milijuna SAD) ili čak milijardu (Kina 1,386, Indija 1,339 milijardi). U 2016. godini u svijetu je proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona hladnjaka, televizora, perilica rublja i drugih oblika elektroničkog smeća, a reciklirana je samo petina te količine. Tportal

18.12.2017. (08:03)

Smeće na struju

Lani rekordnih 45 milijuna tona e-otpada

Elektronički otpad u svijetu je 2016. dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona, ili osam posto više u odnosu na zadnje procjene, objavio je UN. A nije sve za baciti – u odbačenim televizorima, mobitelima i sličnim proizvodima ima i plemenitih metala poput zlata, bakra i platine. Vrijednost tih sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. bila je 55 milijarda eura. Od ovih 45 milijuna tuna, prikupljeno je i reciklirano samo 8,9 milijuna tona. Brinkwire

26.04.2015. (13:49)

Hi-tech smeće

Hrvatska lani proizvela preko devet tisuća tona elektroničkog otpada

U svijetu je u prošloj godini proizvedena rekordna količina od 41,8 milijuna tona elektroničkog otpada. Reciklirano je samo 6,5 milijuna tona, čak i vrijednost tako malo iskorištenog materijala doseže vrijednost od 52 milijarde dolara. Radi se o željezu, bakru ili zlatu. Stanovnik Hrvatske godišnje stvori oko četiri kilograma raznog EE otpada. U Hrvatskoj je u 2013. proizvedeno više od devet tisuća tona elektroničkog otpada. Količina je pala u odnosu na 2012. kada je proizvedeno 9.640 tona. T-Portal