HDZ, SDP, IDS: Ne treba mijenjati broj općina i gradova - Monitor.hr
14.10.2015. (06:58)

Stranački čovjek na terenu

HDZ, SDP, IDS: Ne treba mijenjati broj općina i gradova

Nužna je reorganizacija, povećanje efikasnosti i kvalitete poslovanja jedinica lokalne samouprave, a broj ne treba mijenjati, rekao je HDZ-ovac Tomislav Tolušić sinoć u ‘Otvorenom’. Ministar Bauk je na tom tragu rekao da naglasak treba staviti na redefiniranje ovlasti, a ne na broj. IDS-ov Boris Miletić ne bi ukidao ništa u Istri, a jedini koji su rekli da bi smanjivali broj općina i gradova su Josip Salapić (HDSSB, “poligon za političke uhljebe”) i Marijana Puljak (stranka Pametno; 5 regija i 150 gradova i općina). HRT


Slične vijesti

10.04. (12:00)

Da se i preselim tamo, kvario bih im prosjek

Gradovi s najviše milijunaša: New York, San Francisco, Tokyo, Singapur, LA…

Među prvih deset gradova na globalnoj ljestivici gradova s najviše milijunaša, našla su se samo dva europska grada – London (216.000) na šestom i Pariz (160.000) na sedmom mjestu. Iako se njemačka ‘prijestolnica milijunaša’ Frankfurt našla tek na 19. mjestu, u njoj je svaki deseti stanovnik milijunaš. Henley Global, tportal

22.11.2024. (15:00)

Od zgrada ne vidiš drvo

Od osam svjetskih metropola, jedino Singapur može smanjiti učinak ‘urbanog toplinskog otoka’

Možete li vidjeti tri stabla iz svog doma, škole ili radnog mjesta? Pruža li krošnja stabala hlad na barem 30% svoje okoline? Možete li pronaći park na udaljenosti 300 metara od svoje zgrade? Ova tri jednostavna pitanja objašnjavaju “pravilo 3+30+300” koje je norma za zelenije i zdravije gradove, otpornije na klimatske promjene. Pravilo, koje je osmislio nizozemski stručnjak Cecil Konijnendijk, temelji se na dokazima o dobrobitima urbanog zelenila za ljudsko zdravlje i pokušava se ugraditi u strategiju ozelenjavanja gradova diljem svijeta. Međutim, znanstvenici su testirali svjetske metropole koje su lideri na području ozelenjavanja i provođenju projekata urbanih vrtova i parkova – Melbourneu, Sydneyu, New Yorku, Denveru, Seattleu, Buenos Airesu, Amsterdamu i Singapuru – ali rezultati nisu bili ohrabrujući. Većina zgrada u tih osam gradova ispunila je zahtjev o tri stabla, ali nisu zadovoljili kriterij krošnje. Green

06.11.2024. (21:00)

Opet taj Japan

Kroz povijest, gradovi su se natjecali za titulu najvećeg – od drevnih civilizacija do modernih metropola

Nekada su Babilon i Rim dominirali svijetom, s procjenama stanovništva od čak milijun ljudi oko prvog stoljeća nove ere, što ih je činilo pravim centrima tadašnjeg života. Dolaskom industrijske revolucije u 19. stoljeću, London preuzima tron. Nagli rast industrije i urbanizacija pretvorili su ga u najveći grad na svijetu.

No, u 20. stoljeću, New York preuzima tu ulogu, postajući magnet za useljenike i glavni centar industrije – a s time dolazi i status najveće svjetske metropole. Ipak, nitko se nije mogao mjeriti s Tokijem u modernom vremenu. S populacijom od preko 37 milijuna ljudi do 2020. godine, japanska prijestolnica uvjerljivo drži titulu najvećeg grada na svijetu. Urbanizacija i brzi ekonomski rast nakon Drugog svjetskog rata učinili su Tokio pravim divom među svjetskim gradovima. HRT

17.09.2024. (10:00)

Gnoj je zlato, samo nedostaje politička volja

Ispasi ili propasti: Kako balega postaje ključ bioraznolikosti

Izmet stoke na pašnjacima postaje izvor života za kukce, a time i ptice. No, bez pašnjaka i pravilne uporabe stajnjaka, prirodna raznolikost propada. Njemačka ekološka zaklada NatureLife upozorava da monokulture i tvornički uzgoj zagađuju okoliš, a ptice ostaju bez hrane. Predlažu uzgoj vodenih bivola, no politička podrška izostaje, dok se milijarde ulažu u proizvodnju kukuruza. Iako lokalni projekti pašnjaka donose nadu, birokracija i spora provedba guše brze promjene potrebne za očuvanje prirodnih staništa. Agroklub

05.09.2024. (19:00)

Jedino što ti može zatrubiti iza leđa je – patka u čamcu

Selo bez cesta i automobila: Mještani se kreću biciklima, čamcem ili pješice

https://www.youtube.com/watch?v=XWMYn71MEZ4

Giethoorn, selo u Nizozemskoj, jedinstveno je po tome što nema cesta ni automobila, a mještani i posjetitelji kreću se biciklima, čamcima ili pješice. Kuće sa slamnatim krovovima raspoređene su po otočićima, povezanima s 176 mostova. Selo, čije ime potječe iz 13. stoljeća, poznato je po očuvanju okoliša i privatnosti, a broj turista je reguliran kako bi se izbjegao masovni turizam. Bez prometa i zagađenja bukom, Giethoorn je mirno i ekološki prihvatljivo mjesto koje pokazuje da je skladan život s prirodom moguć i u modernom svijetu. Green

04.09.2024. (19:00)

Dobro za turiste, loše za živjeti

Najgori europski gradovi za život u 2023. Na listi čak šest iz susjedstva

Dok većina Europljana izražava veliko zadovoljstvo svojim životom, neke vrlo popularne turističke destinacije su dom za neke od najmanje zadovoljnih stanovnika kontinenta, prenosi N1. Neki od spomenutih gradova su Podgorica, Miškolc u Mađarskoj, Skoplje, Rim, Beograd, Napulj, Tirana, Istanbul, Atena, a najmanje zadovoljnih stanovnika ima Palermo u Italiji. Poslovni

16.04.2024. (16:00)

These streets are made for walkin'

Najbolji i najgori gradovi za pješake u svijetu

Compare the Market složio je popis najboljih gradova za pješake prema različitim kriterijima poput sigurnosti, klime, broja pješačkih staza i broja ulica bez prometa. (N1):

  • Munchen
  • Milano
  • Varšava
  • Helsinki
  • Pariz
  • Tokio
  • Madrid
  • Oslo
  • Kopenhagen
  • Amsterdam

Evo i neslavne ljestvice:

  • Johannesburg
  • Patras
  • Dallas
  • Houston
  • Manila
  • Bangkok
  • Mumbai
  • Cape Town
  • Quito
  • Chicago

 

22.01.2024. (18:00)

Kad su gradovi pametniji od ljudi

Infografika: Najpametniji gradovi na svijetu

Prema IMD Smart City Index-u za 2023. Zurich, Oslo i Canberra su tri najpametnija grada na svijetu prema ocjenama iz dva područja, infrastrukturi grada i tehnološkim rješenjima koja su na raspolaganju građanima. HRT

06.01.2024. (09:00)

Može to i bolje

Objavljen novi popis najrazvijenijih gradova i županija

Vlada je utvrdila novu listu županija, općina i gradova u Hrvatskoj porema stupnju razvijenosti. Među 50 posto najrazvijenijih županija u državi su Krapinsko-zagorska, Međimurska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija. Među 25 posto najrazavijenijih i najbogatijih su pak Dubrovačko-neretvanska, Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija. Najnerazvijenije županije u RH su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska. Među najrazvijenijim gradovima su Zagreb, Zadar, Velika Gorica, Rijeka, Poreč, Dubrovnik, Varaždin, Koprivnica, Čakovec i drugi. Danica