Hoće li nas čekati naše mirovine?

Mala, al je ima

Hoće li nas čekati naše mirovine?

Iako danas na deset osoba u radno sposobnoj populaciji imamo 2,6 osoba starijih od 65 godina, dok na deset zaposlenih dolazi osam umirovljenika, i demografske projekcije nisu ružičaste, današnji i budući umirovljenici ne trebaju strahovati da bi isplata mirovina mogla doći u pitanje, odnosno da bi se mirovinski sustav mogao urušiti. Viši savjetnik Svjetske banke Zoran Anušić kaže kako za to postoje barem tri razloga: relativno niske mirovine, koje se u prosjeku kreću oko 40% prosječne plaće; zatim činjenica da za iznose mirovine garantira država, te da se iznos koji nedostaje nadoknađuje iz proračuna, kao i mirovinska formula. Lupiga

mirovine

To nam nisu rekli u školi

Najbolje vrijeme za početak mirovinske štednje? Jučer!

Ako se pitaju stručnjaci, najbolje vrijeme za početak mirovinske štednje u trećem stupu jest jučer, a drugo je najbolje vrijeme – danas. Snaga dugoročnog ulaganja razlikovat će oskudnu i komfornu mirovinu, pa iako mnogi smatraju da im je mirovina daleko, štednju bi trebalo shvatiti kao ulaganje u vlastitu slobodu. I dok se iz godine u godinu vidi poboljšanje u segmentu financijske pismenosti, mirovine nekako, barem na početku karijere, do otprilike 30-ih godina života, ostavimo po strani jer ‘daleko je to, stigne se sve’. No o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji treba razmišljati već s prvim zaposlenjem pa treba naučiti i how to, odnosno kada, kako i zašto promijeniti fond. Lider

financijska pismenost mirovine mirovinski fondovi mirovinsko osiguranje

Tko doživi pričat će

Piletić: Mirovinski sustav održiv je do 2070. godine

Broj osiguranika i zaposlenost u Hrvatskoj rastu i to je dobra vijest za održivost mirovinskog sustava. Novi umirovljenici koji su u 2024. otišli u mirovinu imaju prosječan mirovinski staž od 35 godina. Sve relevantne institucije koje nas analiziraju, ne mi sami, kažu da je hrvatski mirovinski sustav održiv bez nekakvih većih izazova do 2070. godine. Kaže ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić za Lider. Istodobno, zbog trenutačne velike potražnje za radom, u Hrvatskoj radi 136 tisuća stranaca, a sve projekcije pokazuju da bi broj stranih radnika mogao doseći broj od više stotina tisuća do kraja desetljeća…

Marin Piletić mirovine mirovinski sustav

Kad ti rejting kaže da si odličan, a ti se pitaš je l’ to stvarno o tebi

Prema mirovinskom sustavu Hrvatska je bolja od Kine, SAD-a, Italije…

Hrvatska je na 21. mjestu među 48 zemalja u globalnom mirovinskom indeksu Mercer CFA Institutea, ispred Italije, Kine i SAD-a. Pohvaljeni smo zbog održivosti sustava, uz napredak u ocjenama zahvaljujući podacima iz procesa pristupanja OECD-u. Uz to, rastu i kreditni rejtinzi zahvaljujući fiskalnoj disciplini, padu javnog duga i reformama. Iako rejtinzi ne predviđaju krize, utječu na percepciju investitora i trošak zaduživanja. Profesor Nuno Fernandes ističe važnost institucionalne stabilnosti i kapitalnog tržišta za dugoročnu održivost mirovina. Lider

mirovine mirovinski sustav

Do mirovine samo još tri reforme i dva infarkta

Viktor Gotovac: ‘Reformiranje’ mirovinske reforme – pucanj u koljeno vlastite budućnosti

Naše je gospodarstvo preslabo da iluziju socijalnog optimizma – koje ove promjene nose – podrži. Živimo u državi u kojoj od 8,5 mlrd. eura koliko je sustav mirovinskog osiguranja „težak“, iz Državnog proračuna u taj sustav transferiramo 3,6 milijardi. Deficit mirovinskog sustava – pišljivih 3,6 milijardi. Eura. Nekih 42 posto. Danas. A s povećanjima, 13. mirovinama, izmišljenim staževima za žene, stvar će biti gora. Uvjereni ste da je PDV u Hrvatskoj 25 posto. Nije, varate se. PDV iznosi 17 posto. Preostalih osam postotnih poena cijena je mirovinskog sustava u svakoj robi i usluzi koje u Hrvatskoj kupujemo. Trećina prihoda od PDV-a odmah se uplaćuje u proračun HZMO-a. I to za ovako jadne mirovine. A kad mirovinska prava krenemo povećavati, te iste robe i usluge morat će biti još skuplje. Jer ćemo više novca morati uplatiti u mirovinski sustav. Teret se prebacuje na mlade, koje – navodno – želimo privoliti da ostanu u Domovini. Samo, dok sustav postaje neodrživ, a deficiti gutaju proračun, teško će baš oni htjeti žrtvovati svoju budućnost radi ostvarenja loših obećanja političara. Viktor Gotovac za Nacional

mirovine mirovinska reforma Viktor Gotovac

Nešto se ipak nakupi

Najveće mirovine na Islandu i Luksemburgu, najmanje u Albaniji… Hrvatska u donjem dijelu ljestvice

Prema Eurostatu, prosječni rashod za starosne mirovine po korisniku u EU-u u 2022. iznosio je 16.138 eura. To je približno 1.345 eura mjesečno kada se podijeli na 12 mjeseci. U okviru EU-a, iznosi su se kretali od 3.611 eura u Bugarskoj do 31.385 eura u Luksemburgu. Kada se uključe zemlje EFTA-e i kandidati za članstvo u EU-u, raspon je još veći—od 1.648 eura u Albaniji do 35.959 eura na Islandu, piše Euronews. N1

mirovine

Tko rano štedi, dvije mirovine grabi

Automatska štednja za mirovinu: spas iz trećeg stupa za Generaciju Z?

Omjer zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj već sada iznosi 1,4:1 i nastavlja padati, dok će udio mirovine iz prvog stupa znatno opasti. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predlaže uvođenje opt-out modela za treći stup štednje, kakav već postoji u UK-u i Latviji. UMFO podržava ideju, naglašavajući važnost financijske pismenosti, ranog uključivanja i poreznih poticaja. Automatsko uključivanje, uz mogućnost dobrovoljnog izlaska, moglo bi osigurati veću mirovinsku stabilnost za generaciju Z i rasteretiti javni sustav. Lider

Generacija Z mirovine umirovljenici

Zavod predao štafetu – sad vam Regos računa penziju

“Moja mirovina” preuzima kalkulaciju budućnosti

Informativni izračun mirovine od 26. svibnja 2025. više nije dostupan putem HZMO-a, već isključivo na platformi Moja mirovina. Nova usluga omogućuje personalizirani izračun za oba mirovinska stupa, uz prijavu putem e-Građana. Dostupan je i anonimni kalkulator za brzu procjenu. Usluga nudi bolji uvid u buduću mirovinu, no ne služi kao pravna osnova. Ako uskoro idete u mirovinu, moguće je pokrenuti pretkompletiranje podataka. Mirovina.hr.

mirovine

Roditeljstvo kao investicijski fond

Ruski oligarh ima ideju: Treba ukinuti mirovine, to bi moglo podići natalitet

Ruski oligarh i političar Konstantin Malofejev predložio je ukidanje državnih mirovina za građane rođene nakon 1995., uz povrat uplaćenih doprinosa, kako bi ih potaknuo na rađanje djece koja će ih uzdržavati u starosti. Ideju su odbacili vodeći političari, istaknuvši da je pravo na mirovinu ustavno zajamčeno. Malofejev, inače poznat po financiranju proruskih separatista i bliskosti s Dodikom, nije dobrodošao u BiH zbog prijetnje javnom poretku te mu je zabranjen ulazak. Index

mirovine natalitet

Kad ti 13. dođe kao sretni broj

Uvodi se dodatak na mirovinu: On neće biti u punom iznosu, već će ovisiti o stažu

Vlada uvodi trajni godišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovinu, no njezin iznos neće biti pun, već će ovisiti o godinama mirovinskog staža. Isplata počinje krajem 2025. godine. Cilj je povećati adekvatnost mirovina i smanjiti razlike među umirovljenicima. Novi zakon donosi i povoljniju formulu usklađivanja mirovina, povećanja za najniže i invalidske mirovine, te veće mogućnosti rada uz primanje mirovine. Dodatne mjere uključuju pogodnosti za roditelje, samozaposlene i korisnike invalidskih mirovina te ukidanje zastarjelih uvjeta za obiteljsku i izvanbračnu mirovinu. Lider

13. mirovina mirovine umirovljenici

S poštovanjem i zahvalnošću za sve što je dao – neka mu je vječna slava i hvala

U prometnoj nesreći poginuo bivši saborski zastupnik i veliki borac za umirovljenike Željko Šemper (82)

U prometnoj nesreći, koja se u utorak oko 10.20 dogodila u Koprivnici, poginuo je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper (82), koji je proteklih godina javnosti bio poznat kao aktivni zagovornik jačanja prava umirovljenika. Vozio je bicikl na pješačkom prijelazu kada je u njega udario automobil. Iako je često upozoravao na nepravde u mirovinskom sustavu, njegov politički i društveni angažman doveo je do značajnih poboljšanja. Bio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i upravo se on izborio za obeštećenje ‘starih’ umirovljenika te uvođenje dodatka od četiri do 27 posto, kao kompenzacije za razliku u mirovinama nakon prelaska na novi sustav izračuna. Sad je to sastavni dio mirovine.

Izborio je i ukidanje takozvanih saborskih mirovina te ovrhe na cijeli iznos mirovine, izmjenu formule usklađivanja s 50:50 na 70:30, uvođenje umirovljenja za dugogodišnjeg osiguranika (dob od 60 godina i 41 godina staža bez penalizacije, op.a.), uvođenje bonusa od 0,15 za svaki mjesec staža nakon 60. godine života te uvođenje statističkog razdvajanja povlaštenih mirovina na zarađeni i ostvareni dio… S obzirom na svoje profesionalno usmjerenje, često se bavio statistikama i na matematički način otkrivao na koje su načine umirovljenici zakinuti zbog zakonskih propisa ili metoda izračuna mirovina. tportal

HSU mirovine umirovljenici Željko Šemper

Mala, al je ima