Hrvati na društvenim mrežama više spominju i 'vole' Donalda Trumpa - Monitor.hr
09.11.2016. (20:03)

Viralna pojava

Hrvati na društvenim mrežama više spominju i ‘vole’ Donalda Trumpa

Koliko je aktivnost na društvenim mrežama presudna za političkog kanditata? Neki Trumpovu pobjedu djelomično pripisuju i njegovo korištenje mreža na način koji to rade zvijezde i autori viralnih sadržaja – Trump se tijekom kampanje 33 puta javljao uživo na Facebooku, a njegovi fanovi bili su daleko aktivniji od Hillaryinih. Analiza Mediatoolkita pokazuje da se Trumpa u hrvatskim digitalnim medijima i mrežama spominjalo više nego Clinton, ali više i u pozitivnom kontekstu, odnosno Clinton se dvostruko više puta prikazivalo negativno. Netokracija


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Kad mrtvi zapjevaju

Politička eksplozija oko Epsteinovih dokumenata: Trump u središtu nove oluje

  • Demokrati i Republikanci u Zastupničkom domu objavili su više od 20.000 dokumenata povezanih s Jeffreyjem Epsteinom, uz međusobne optužbe za selektivno curenje informacija uoči glasanja o „Zakonu o transparentnosti Epsteinovih spisa“. Objavljeni e-mailovi ponovno otvaraju pitanja o Trumpovim vezama s Epsteinom: od tvrdnji da je „znao za djevojke“ do Epsteinovih sve negativnijih komentara o Trumpu. Dokumenti spominju i princa Andrewa te dovode u pitanje njegov prekid kontakata s Epsteinom. Republikanci su podijeljeni između podrške transparentnosti i lojalnosti Trumpu, a prijedlog zakona može stupiti na snagu tek uz Trumpov potpis. Index
  • Demokratski zastupnik Robert Garcia komentirao je nejasan Epsteinov mail u kojem se spominje “Bubba”, ističući da nije jasno odnosi li se nadimak na Billa Clintona (“ima li Putin snimku Trumpa kako puši “Bubbi”?) te da nedostaju ključni dokumenti koji bi pružili kontekst. Garcia optužuje Bijelu kuću i Ministarstvo pravosuđa za zataškavanje te tvrdi da Trump može odmah objaviti sporne spise, ali to ne želi. Trump je u međuvremenu najavio istragu protiv Clintona i drugih povezanih osoba. Garcia smatra da Trump skreće pozornost sa svoje uloge u Epsteinovoj aferi i odbija transparentnost koju je ranije zagovarao, dok ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne odobrava Trumpov rad. Jutarnji
09.11. (10:53)

Trump želi da novi stadion u Washingtonu nosi njegovo ime

20.10. (10:00)

Kraljevi su mrtvi, živjeli milijarderi!

Jokić: U polariziranim društvima 21. stoljeća bit će zanimljivo vidjeti mogu li se i kako uspostaviti nova kraljevstva

Kralj nikada ne vlada sam pa se prosvjednici osim na izvršnu vlast obrušavaju na cijeli krug interesnih skupina (prije svega krug multimilijardera predvođenih Elonom Muskom, Jeffom Bezosom i brojnim drugima) koje imaju izravnu korist od urušavanja demokratskih standarda i deregulacije: moderna vlastela s kriptovalutama i beskrajnom zaradom u zamjenu za novac i vjernost kralju. Bez obzira na brojnost, to je samo pola istine. Jedno je sigurno: biti polovični kralj nikada nikoga nije zadovoljilo. Kraljevstvo je sve ili ništa. Do njega se dolazi(lo) oružjem i silom, gušenjem slobode i zatiranjem prava i pravde. Svatko tko je posjetio West Virginiju, Kaliforniju, Texas ili Maine zna da će taj pokušaj, ako do njega dođe, značiti patnju, krv i smrt, zaključuje tportalov komentator analizirajući subotnje prosvjede ‘No kings’ diljem SAD-a…

19.10. (13:00)

Kad kralj nije po volji narodu

Sedam milijuna Amerikanaca na prosvjedima protiv Trumpovog ‘autoritarnog preuzimanja vlasti’

Oko sedam milijuna ljudi okupilo se na više od 2700 skupova diljem SAD-a pod sloganom “No Kings”, prosvjedujući protiv, kako tvrde, “autoritarnog preuzimanja vlasti” Donalda Trumpa, posebno glede obrazovanja, imigracija i sigurnosti. U New Yorku, Washingtonu, Houstonu i drugim gradovima vladala je festivalska atmosfera, a prosvjednici su na optužbe republikanaca odgovorili humorom i kostimima. Organizatori tvrde da je riječ o najvećem prosvjednom pokretu od povratka republikanaca na vlast, iako službene procjene vlasti ne postoje. Index… Prosvjednici bi mogli biti meta nadzora savezne vlade nizom tehnologija koje bi mogle uključivati ​​prepoznavanje lica i hakiranje telefona, rekli su aktivisti za građanske slobode. Jutarnji

18.10. (01:00)

Stol je postavljen, ali fali par stolica (i jedan nalog za uhićenje)

SAD oklijeva poslati Ukrajini Tomahawke: nedostatak lansera i Trumpova neodlučnost, održan sastanak Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući

  • Donald Trump i Volodimir Zelenski sastali su se u Bijeloj kući, razgovarajući o mogućoj isporuci raketa Tomahawk Ukrajini. Zelenski je ponudio suradnju na proizvodnji dronova i protuzračnoj obrani, dok je Trump upozorio da bi Tomahawci mogli značiti “veliku eskalaciju”. Trump tvrdi da je “stol za dogovor postavljen”, ali i da se Putin možda “igra” s njim prije susreta u Budimpešti. Zelenski kaže da se “počeo kužiti” s Trumpom, a obojica poručuju da žele mir — ali svatko na svoj način. tportal
  • Glavna prepreka isporuci Tomahawka Ukrajini je manjak američkih lansera Typhon, kojih SAD imaju tek nekoliko. Trump je u Bijeloj kući poručio da “radije želi završiti rat nego dijeliti moćno oružje”, dok je Zelenski ponudio “tisuće dronova u zamjenu za rakete”. Putin je istodobno zahvalio RT-u što “brani istinu”, a analitičari ocjenjuju da Trump pokušava odvojiti Rusiju od Kine i posredovati u dogovoru između Moskve i Kijeva. Index…
  • Sažetke susreta donosi i Jutarnji
  • Međunarodni kazneni sud (ICC) želi da se Putin uhiti ukoliko stigne na sastanak s Trumpom u Budimpeštu (Index)
  • Prekretnica ili opasna eskalacija? Tomahawk ima domet koji mijenja igru – može li slomiti Putina? I Bijela kuća i Kijev smatraju da bi upravo takvo oružje moglo natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol (tportal)
13.10. (00:00)

Očito nisu čitali Hegela

Žižek: Zli ljudi i plemeniti duhovi

Na komemoraciji Čarliju Kirku u Arizoni 21. septembra njegova udovica je oprostila ubici, ali ne i Tramp koji je Kirka opisao kao „misionara plemenitog duha u velikoj, velikoj misiji“. Zatim je nastavio: „Nije mrzeo svoje protivnike. Želeo im je najbolje. Tu se nisam slagao sa Čarlijem. Ja mrzim svoje protivnike i ne želim im najbolje.“

Ta očigledna nedoslednost je ključna karakteristika trampovskog univerzuma. Tramp naravno nije „plemenit duh“: on mrzi svoje protivnike i smatra ih smećem koje treba satrti. Međutim, da bi nekako opravdao svoju brutalnu mržnju potrebna mu je figura poput Kirka kao dobrog čoveka koji želi najbolje čak i svojim neprijateljima. (To je pomalo kao kod hrišćana kojima je potreban dobri Hrist, čija smrt opravdava brutalni progon antihrišćana.) Zato Kirka treba uzdići u figuru mučeništva gotovo božanskih razmera. To uzdizanje je samo naličje brutalnosti trampovskog etosa.

Stav da naprosto nećete da slušate svog protivnika (ako ste jači od njega) danas stalno srećemo u visokoj politici – pa čak i u filozofiji. Jedna od standardnih kritika Hegela kaže da pojam dijalektičkog progresa podrazumeva potrebu da se razmišlja i iznese svaka posledica određene misli ili stava… Slavoj Žižek za Peščanik

11.10. (14:00)

Prije da je jedan od negativaca iz knjiga drugih nobelovaca

Velik dio apokaliptičnog terora u današnjem svijetu utjelovljuje upravo predsjednik Sjedinjenih Država, koji toliko želi Nobela za mir

To što je Obama sa sumnjivim zaslugama primio ovu nagradu, kao i niz dubioznih biših dobitnika među kojima su i, primjerice, Yasser Arafat i Henry Kissinger, a nije recimo Mahatma Gandhi, dovoljno govori o dvojbenim vrijednostima koje ona predstavlja, pa nije potpuno nezamislivo i to da bi je mogao dobiti i Donald Trump. Komisija će lako uočiti da netko tko se naziva “predsjednikom mira” ima drugačije ideje na pameti kad svoje Ministartvo obrane preimenuje u Ministarstvo rata. Ili kad izvan vlastitih teritorijalnih voda raketira brodove na kojima plove ljudi koje je proglasio teroristima i/ili krijumčarima droge bez sudskog procesa kojime bi taj postupak opravdao. Da će Komisija imati drugačije ideje moglo se već prepostaviti i dan ranije kad je nagradu za književnost odnio tmurni mađarski pisac, genijalni László Krasznahorkai, a u navodu obrazloženja stoji da ju je zaslužio “vizionarskim opusom koji usred apokaliptičnog terora potvrđuje moć umjetnosti.” Ivan Laić za Ravno do dna

07.10. (19:00)

Daj Nobela ako želiš živjeti

Klasić: Trump nije mirotvorac. On je biznismen, ucjenjivač… Može vas sutra sravniti sa zemljom

Povjesničar Hrvoje Klasić ocijenio je za N1 da je napad Hamasa 7. listopada šokirao svijet, ali i ostavio Izraelu gorak okus zbog globalnih pro-palestinskih prosvjeda. Smatra da je Hamas izgubio potporu u Gazi, ali je stekao onu na Zapadnoj obali. Klasić sumnja da je Izraelov cilj samo uništenje Hamasa, te upozorava da je Gaza na rubu uništenja. Uspoređujući Trumpa s “ucjenjivačem”, kaže da je njegov 20-točaka plan temelj pregovora, ali i potencijalna prijetnja miru: “Ironično, svjetski mir danas ovisi o Donaldu Trumpu, a Nobel za njega bila bi sramota za svjetski poredak.”

05.10. (14:00)

Kad se predsjednik boji punka više nego tenkova

Punk protiv predsjednika – kad rifovi marširaju na Washington

rumpov obračun s navodnim „teroristima“ iz Antife u Portlandu zapravo je sukob s idejom koja se rodila u američkom punku 1980-ih, među bendovima poput Dead Kennedys, MDC i Black Flag. Antifa u SAD-u nije organizirana struktura, nego mreža aktivista koja baštini antirasističke i antifašističke akcije skinhead pokreta i HC scene. Od Pussy Riot do Toma Morella, glazbenici su ponovno na prvoj crti kulturnog otpora – s porukom „No Trump, No KKK, No Fascist USA“. Ravno do dna donosi cijeli popis