Hrvatska iz EU dobila 39 milijardi kuna više nego što je uplatila - Monitor.hr
06.02. (11:30)

E, tenks!

Hrvatska iz EU dobila 39 milijardi kuna više nego što je uplatila

U razdoblju od 2013. godine do 28. siječnja 2021. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz hrvatskog državnog proračuna u proračun EU iznosi 38,59 milijardi kuna u korist državnog proračuna, objavila je ministrica. HRT


Slične vijesti

19.08. (20:30)

Oda radosti

Hrvatska od ulaska u EU iz fondova dobila 43 milijarde kuna više nego što je uplatila

Iz europskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno bilo 10.7 milijardi eura (81.56 milijardi kuna). Do 11. kolovoza 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13.12 milijardi eura (99.68 milijardi kuna) odnosno 122.22 posto dodijeljenih sredstava. Ukupno su isplaćene 6.32 milijarde eura (48.03 milijarde kuna), odnosno 58.89 posto dodijeljenih sredstava, te je ovjereno 5.27 milijardi eura (40.07 milijardi kuna), odnosno 49.13 posto dodijeljenih sredstava. Index

11.02. (23:30)

Selo širokopojasno

EU daje 86 milijuna eura za broadband u Hrvatskoj

Europska komisija odobrila je ulaganje više od 86 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kako bi Hrvatska proširila širokopojasnu infrastrukturu nove generacije. Ulaganjem se cilja na ruralna i prigradska hrvatska naselja kojima se želi omogućiti pristup brzim internetskim uslugama. Bug.hr

05.12.2020. (09:50)

Može, kad bi za nas bilo lošije

Može li se bolje iskoristiti EU fondove?

Nekoliko zaključaka bečke studije o koristima od EU fondova: razvijenije europske zemlje imaju dovoljno vlastitih sredstava kako bi podupirale razvoj svojih slabije razvijenih regija, što zemlje Nove Europe nemaju; kad bi bogate države EU dobivale novac koji sada ide siromašnijima dogodio bi se pozitivan učinak na ukupnu proizvodnju, investicije i potrošnju na razini cijele EU, za otprilike između 0,15% i 0,2%, što nije previše; 31% novca namijenjenog slabije razvijenim regijama svejedno završi u razvijenim regijama jer se kod njih kupuje robe i usluge. Slika gore – ovisnost financiranja regionalnoga razvoja o EU fondovima (tamnija boja = veća ovisnost). Ekonomski lab

12.11.2020. (11:30)

Isušena kaljuža

Bruxelles traži povrat 180 milijuna kuna za gradnju studentskih domova iz vremena Milanovićeve vlade

U slučaju obnove studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetno naselje iz 2015. godine Europska je komisija utvrdila nepravilnosti zbog kojih predlažu povrat 23,9 milijuna eura. Ako ta odluka bude potvrđena, trošak radova će, umjesto da bude financiran iz EU fonda, morati podnijeti hrvatski porezni obveznici. Obnovu su dogovorili Milanovićeva vlada i Todorićeva tvrtka Projektgradnja. Telegram

14.09.2020. (23:00)

Bolje živi vinar nego ministar

U natječaju za Vinsku omotnicu odobrena sredstva za 17 korisnika, među njima i Tolušićeva Terra Slavonia

Na natječaju za Vinsku omotnicu, mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina koji je objavljen 28. veljače 2020., a završio je 30. lipnja 2020. godine, odobrena su sredstva za 17 korisnika. Maksimalni je mogući iznos 1,5 milijuna eura. Tomislav Tolušić jedan je od korisnika s iznosom od 2,5 milijuna kuna. Prilikom obrade utvrđeni su i odbijeni neprihvatljivi troškovi u iznosu od 475 tisuća kuna. Ministarstvo poljoprivrede iznosi stav da je Tolušić fizička osoba i da bi njegovo drukčije tretiranje značilo ukidanje ustavnih prava. Agrobiz

08.09.2020. (14:30)

Tuđi novci kao da su malo šuplji

Obnova 34km pruge 2008. je koštala 71 milijun, danas 18km košta – 700 milijuna

U rekonstrukciju pruge Vukovar – Vinkovci, koja u dužini od 18,5 kilometara prolazi slavonskom ravnicom, gdje nema vijadukata ili tunela, već samo nekoliko mostića, ulaže se oko 700 milijuna kuna. Iznos je ogroman, veći je od trećine cijene iznimno složene gradnje Pelješkog mosta, odnosno deset puta veći od obnove pruge Osijek – Vinkovci što je koštalo 71,1 milijun kuna, za dvostruko veću razdaljinu. Drago Hedl iz Telegrama se provozao ovim vlakom (baš i nije bila gužva).

14.08.2020. (22:30)

Mama Njemačka

Die Welt: Hrvatska – problematično dijete Europe

Europska komisija je predložila da se kao uvjet isplate novca iz fondova EU-a ubuduće postavi poštivanje europskih propisa. Kao problematične države koje bi mogle ostati bez stotina milijuna eura spominju se Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska te Slovenija i Hrvatska, piše Die Welt. Tema će se na jesen vratiti na dnevni red, no šanse da tako nešto prođe nisu velike. DW

08.08.2020. (18:30)

Novac je na cesti, ali ga nema tko uzeti

Konzultantica Fresl: Država sama nema šanse povući svih 22 milijarde iz Bruxellesa

“Nema nikakve šanse da država s trenutnim kapacitetima može odraditi kvalitetan posao u smislu da će toliko velik novi novac uspjeti u datom roku procesuirati. Već smo sada svjedoci popriličnih kašnjenja, prevelike administracije, kompliciranih i nedovoljno jasnih poziva na dostavu projektnih prijedloga, odnosno nedovoljno jasnih kriterija za odabir projekata, nepostojanja sinergije odnosno nekog bar načelnog zajedničkog stava i tumačenja ugovornih tijela” – kaže konzultantica Ana Fresl o 22 milijarde eura koliko Hrvatskoj stoji na raspolaganju iz EU. Čak 70 posto bespovratnih sredstava iz fonda za oporavak od koronakrize treba ugovoriti do kraja 2022. godine, a preostali dio do kraja 2023. godine, pa ona smatra da bi bilo razumno i potrebno da se Vlada odluči na kvalitetan outsourcing jer “dobrih stručnjaka u RH ne manjka”. Jutarnji

22.07.2020. (17:30)

Deset odgovora o stvarnim razmjerima poplave europskih milijardi

Novac iz programa Iduća generacija može se povlačiti do 2026., a iz 7-godišnje proračunske omotnice (kroz ono što nazivamo EU fondovi) do 2030. Dakle, novac je za cijelo desetljeće. Tome treba dodati i činjenicu da će Hrvatska iz omotnice za fiskalno razdoblje 2014.-2020. u naredne tri godine povući još oko 6 milijardi eura koje su ugovorene, a nisu povučene (mogu se povlačiti do kraja 2023.). Dakle, Hrvatskoj na raspolaganju stoji 22+6=28 milijardi eura kroz deset godina ili 2,8 milijardi eura godišnje. To je približno 5% BDP-a 2019., svake godine, u narednih deset godina, piše Velimir Šonje.

06.06.2020. (12:10)

U KBC Zagreb završen projekt uređenja i opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija, 51 milijun kuna platila EU