Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Donji dom
Hrvatska najlošija po iskorištenosti fondova EU
Hrvatska je 2014. godine iz proračuna EU povukla 584 milijuna eura, 2015. godine 556 milijuna, a 2016. oko 850 milijuna eura. U udjelima, stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila je manje od petine, a do 2016. godine porasla je na 80,7%. Po glavi stanovnika iznos je 2,5 tisuća eura, šesti najveći od svih članica Unije. Iako zvuči puno, ovo je zapravo malo – sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske – prosjek je 94%. Razlozi su neuravnoteženost velikog broja projektnih prijedloga, nedostatak osoblja u nadležnim tijelima, učestale izmjene natječajne dokumentacije… Seebiz